Naslovnica Zagreb Županija

Svaki mjesec istopimo i prodamo pet tona čvaraka

Miroslav je imao 24 godine kad mu je sinulo da bi to mogao biti biznis. Danas izvoze u Britaniju, Njemačku, Švedsku...
14. rujna 2018. u 11:25 6 komentara 3010 prikaza
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/10

Dok tope čvarke, Franjo i Ivica toliko su usklađeni da biste pomislili da je riječ o jednoj osobi. Ni u jednom se trenutku ne nađu onome drugome na putu i točno znaju što će taj napraviti. Čas su kod jednog kotla, miješaju velikom drvenom kuhačom mast, čas kod drugog, isprobavaju koliko su hrskavi, a već u idućem trenutku vade rumene čvarke iz posude i stavljaju ih u prešu. Moraju to učiniti za točno sat i 45 minuta. Jer ako ostanu u masti dvije minute dulje, riskiraju da čvarci postanu gorki. Ako ih, pak, izvade pet minuta ranije, ostat će sirovi.

Vinska klet nadomak trga Domaće vino, čvarci i rudarska greblica u kleti vinara s Plešivice

Nije čudno da su Franjo i Ivica sinkronizirani. Oni su, naime, braća, a usto su toliko slični da se mnogi zabune kad, prolazeći Ulicom bana Jelačića u Samoboru, zavire u prostoriju u kojoj Franjo i Ivica, prezimena Mataušić, svakodnevno rade.

Pogledajte video iz tvornice čvaraka:

Prozori su uvijek otvoreni jer kotlovi proizvode toliku temperaturu da se unutar pogona i zimi radi u kratkim rukavima. Nema boljeg posla, reći će Mataušići jer na njemu imaju i saunu i teretanu, a još su za to plaćeni. Samoborci tako, osim što po mirisu koji se širi "detektiraju" u kojoj kući nastaju čvarci, mogu vidjeti i kako izgleda tehnika kojom ih Mataušići rade.

Svoje su znanje ovi mesari prenijeli i na mladog Miroslava Mataušića, Franjina sina i Ivičina nećaka. On je zapravo taj kojemu je u jednom trenutku sinulo da bi od čvaraka mogli napraviti biznis. Iako nije išao njihovim stopama i upisao školu za mesara, već je završio ugostiteljsku, s nepune je 24 godine prepoznao poslovnu priliku i otvorio firmu u obiteljskoj kući. I tako je nastao obrt Frelimo, koji je danas poznat i u inozemstvu.

– Prije nego što smo počeli s čvarcima, prodavao sam mast pekarima, a potom sam nabavljao i razne namirnice za pekarsku proizvodnju. No, tada sam shvatio da se na tržištu ne mogu kupiti čvarci. Odnosno, mogli su se nabaviti, ali nisu bili dobri, već masne grude koje često nisu bile ukusne – ističe Miroslav.

Čvarci su se kod Mataušićevih oduvijek radili prema istom receptu. Obitelj koja u Samoboru živi deset generacija gotovo stotinu godina njeguje tradiciju izrade najboljih čvaraka u gradu. Iako receptura, reći će Miroslav, nije nikakva velika tajna.

28.09.2015., Zagreb - Na Jelacicevom trgu otvorena je u nazocnosti gradonacelnika Milana Bandica 2. manifestacija 'Dani Slavonije u Zagrebu'. Photo: Patrik Macek/PIXSELL Dani Slavonije Na Jelačićev trg po čvarke za 100 kuna po kilogramu

– Radimo na isti način na koji su to činili moji preci. I zapravo sam u čudu da ljudi ne rade jednake čvarke. Poanta je da je sirovina uvijek svježa, mlijeko im se dodaje kako bi čvarci dobili rumenu boju, a hrskavost se postiže termičkom obradom. Čvarci se tope na 160 stupnjeva – pojašnjava Miroslav.

Čvarci su, dodaje, ustvari oličenje jednostavnosti. Kada je prve primjerke prije desetak godina donio kod jednog mesara u središtu Samobora da bi saznao kako ljudi reagiraju, prodali su se za 15 minuta. No, postali su prepoznatljivi nakon što su jednom unajmili ugostiteljsku kućicu na zagrebačkom jezeru Bundek tijekom trajanja Rujanfesta.

Posjetitelji su bili oduševljeni njihovim proizvodima, poslije su im se također javili trgovački centri, i tada su krenuli s jačom proizvodnjom. U međuvremenu su prošli mnoge sajmove, a tijekom godina počeli su osvajati i nagrade. Tri je puta Frelimo dobio priznanje "Superior Taste Award" koji dodjeljuje organizacija specijalizirane za procjene okusa hrane i pića International Taste&Quality Institute u Bruxellesu.

Na trgu bana Josipa Jelacica odrzava se Sajam slavonskih proizvoda Slavonci u Zagrebu Nude, naravno, slaninu i rakiju, no hit je lavanda

Riječ je o nenatjecateljskoj nagradi koja je otvorena za sve prehrambene proizvode i pića koja se nalaze u maloprodaji. Da bi sudjelovali i povećali svoju vidljivost na tržištu, proizvođači moraju platiti naknadu od 750 do 1650 eura, ovisno o godišnjim prihodima, a o dodjeli "Superior Taste Awarda" odlučuje žiri sastavljen od 135 vrhunskih svjetskih kuhara i sommeliera. Metodom "testiranja na slijepo" procjenjuju senzorne karakteristike proizvoda.

Testiranje se provodi za 360 različitih kategorija proizvoda, a prijaviti se mogu svi, od velikih međunarodnih kompanija do malih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Tako se u prestižnom društvu našao i Miroslav Mataušić, koji je danas poznat kao najveći proizvođač čvaraka u Hrvatskoj.

– Mjesečno proizvedemo pet tona i radimo tijekom cijele godine, a ne samo zimi, kako su se dosad u obiteljskim kućama spravljali čvarci. Ako imamo narudžbi, radimo i nedjeljom, ali i obavezno sve ostale dane u tjednu. Radi se od pet ujutro do 14 sati, a imamo desetak zaposlenika. Jedni rade na rezanju i sjeckanju, odnosno pripremi sirovine, drugi na topljenju, a reći na pakiranju čvaraka – objašnjava.

telka.hr POSLASTICE FINE 8 autohtonih hrvatskih jela

Slaninu za čvarke nabavljaju iz Danske, i to zato što u Hrvatskoj ne mogu naći dovoljno sirovine koja je ujednačene kvalitete i ponude.

– Kod nas se čvarci rade od čvrstog masnog tkiva, koje nije uvijek isto, dok iz Danske uzimamo samo leđnu slaninu, od koje nastaju najbolji. Da dođemo do te spoznaje i dobijemo današnji okus čvaraka bilo je potrebno sedam godina – ističe Miroslav. Frelimo sad ima i sirovinu i tržište, no muči se s pronalaženjem radne snage.

– Ne mora radnik biti mesar, a ni srodne struke, treba samo imati želju za radom. Plaća je pet-šest tisuća kuna, dobiva se i novac za prijevoz, a i gablec. Na posljednji oglas koji smo dali javilo se tek 20 ljudi, sedmero ih je pozvano na razgovor, a troje ih je došlo. Razgovor prođe dobro, oni kažu da su zainteresirani, i poslije se više ne jave – navodi Miroslav, koji u nedostatku radne snage i sam često uzme kuhaču u ruke kako bi miješao čvarke.

Nakon što ih sprešaju, mast stavljaju u posebnu posudu u kojoj se hladi, a potom se, kad se stvrdne, prodaje pekarima za proizvodnju bureka. Tako, kažu, nema otpada.

Slano&Slatko Novi Slano&Slatko Suživot hobotnice i čvaraka u tanjuru

Osim što posluje s većinom domaćih trgovačkih centara te s mesnicama i tržnicama, Frelimo izvozi svoje čvarke u Veliku Britaniju, Njemačku, Švicarsku, Austriju i Švedsku. Na europsko tržište plasira 20 posto proizvoda, a na hrvatsko ostatak. Čvarke pakiraju u posudice od 200 grama, koje koštaju 32 kune, i od njihove prodaje, ističu, i žive.

No, postali su prepoznatljivi i po proizvodu koji su osmislili prošle godine. Delikates čvarke, iz kojih je mast potpuno istisnuta, pa imaju strukturu i izgled čipsa, počeli su pakirati u limenke veličine 100 grama, a taj je oblik postao posebno popularan u kafićima.

Zbog njegova su izgleda na Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu dobili i zlatnu medalju za dizajn. Delikates čvarci sadrže manje soli i 40 posto manje masti od onih tradicionalnih, a zamišljeni su kao grickalica uz pivo ili vino, pri čemu je proizvod postao popularan i kao poslovni poklon.

kulen Trg bana Jelačića Kulen, čvarci i čobanac u sklopu Dana Slavonije u Zagrebu

- U kafićima s kojima surađujemo gosti su limenke dobro prihvatili. Koštaju i dvije kune manje nego u dućanu, gdje im je cijena 20 – kaže Miroslav Mataušić.

Čvarci se mogu kupiti i u rinfuzi, doslovce na pragu pogona u Samoboru, a tada koštaju 120 kuna po kilogramu. Planiraju i širenje te selidbu u novi, veći pogon, a trenutačno traže lokaciju.

- Preselit ćemo se u neko skorije vrijeme, a s novim pogonom dolaze i nova tržišta, najvjerojatnije u Europi – kažu u Frelimu. Tako će povećati i količinu od 45 tona prodanih čvaraka godišnje te 125 tona masti, odnosno 4,2 milijuna kuna prihoda.

>> Pogledajte video - Kako se jednostavno riješiti zadaha od češnjaka?

roštilj
NIKAD JEDNOSTAVNIJE
Prvi put roštiljate? Olakšajte si život s ovim priborom!

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar maxist
    maxist:

    Odlični su uvijek i ujednačene kvalitete, čips -super......Cijena je dosta visoka ali nitko ne mora kupiti silom...stvar odabira.........Privatne mesnice prodaju čak i po 140kn/kg a kvaliteta najčešće puno lošija.....Kad se samo sjetim da mi je mesar prije 40-50 godina daval ... prikaži još! za pesa onak uz par kila mesa kupljenih za mjesec.....a danas pesu ni misliti da ne dobi kolesterol ili oboli.........ni kosti nezna glodati osim umjetne pa se zagrcne od lakomosti i lijenosti.........Fakat druga vremena i običaji.....

  • josmalopanestalo:

    da mi je samo znati gdje nabavlja špek, odmah znaš kakva je kvaliteta čvaraka

  • Pulchrum:

    Bravo, dečki. Samo naprijed. Trebalo se toga sjetiti i ponuditi i turistima ovu slasnu hranu. Ovo je samo poticaj drugima da otkriju svoj talent, a ne da bježe izvan Hrvatske, u lažnoj nadi da će im negdje drugdje biti bolje, ... prikaži još!, a ne u vlastitoj hiži