Kako je godinu dana nakon potresa živjeti u centru Zagreba? Ilustrira to, govori Hrvoje Juričić iz Branimirove ulice, svakodnevica u kojoj se u jednom trenutku odmara na kauču, a u sljedećem mu dnevni boravak počinje podrhtavati. Pod vibrira, stolić poskakuje, stakleni ukrasi zveckaju. I nije riječ o još jednom potresu niti su mu stan zaposjeli duhovi, objašnjava, već su to vibracije koje se javljaju kad prođe tramvaj.
Istražili su i rješenja
– Što je otprilike svakih 15 minuta. Moja je zgrada sagrađena 1939., a otkako su pokraj nje počeli prolaziti niskopodni tramvaji, vibracije koje osjećamo su grozne. Potres je prodrmao zgradu, kao i tračnu konstrukciju, pa je to sad sve još jače – govori Juričić. Tamošnja je pruga, dodaje, posljednji put rekonstruirana 1996., u međuvremenu je povremeno “krpana”, a ne pomaže ni to što, upozorava, vozači Branimirovom jure brže nego što je to dopušteno pa stanovnici imaju osjećaj kao da proživljavaju potres na desetke puta dnevno. I tako je, ističe, i u mnogim drugim dijelovima centra, zbog čega su se stanovnici, predvođeni Juričićem, Dejanom Glišićem i Mijom Radovićem, okupili u inicijativu Aktivni susjedi.
Glavni im je cilj, ističu, upozoriti na dotrajale pruge, a i na to da ograničenje brzine tramvaja na pet ili deset kilometara na sat nije dostatno rješenje za vibracije koje ih muče. Pokrenuli su stoga i peticiju kojom su dosad prikupili oko 700 potpisa, a ZET-u su poslali i listu svojih zahtjeva. Njima traže, među ostalim, da se započne rekonstrukcija pruga u Branimirovoj, Šubićevoj, Zvonimirovoj, Draškovićevoj, Vlaškoj, Ulici kneza Mislava te oko Trga Petra Krešimira IV., da se temeljito pregledaju te da se uspostave redovite kontrole propisanih brzina vožnje tramvaja centrom.
– Kod nas se u Jurišićevoj sve trese od broja 1 do 30. Nakon udara u prosincu postalo je još gore, pogotovo kada prolaze dva tramvaja zaredom. Osjećaj je veoma neugodan – prepričava Viktorija Ćurić.
Većini to stvara probleme sa živcima, no nekima, ističu Aktivni susjedi, pucaju i zidovi te otpada žbuka.
– Živim u trećem redu stanova od pruge i, kad prolaze tramvaji, počnu mi se tresti tanjuri. Stalno imamo mini srčane udare jer ne znamo više je li potres ili samo promet – žali se Mijo Radović iz Erdödyjeve ulice.
Postoje načini za smanjenje vibracija izazvanih tračnim prometom, napominju članovi inicijative, pa spominju istraživanja s rješenjima poput elastičnih podložaka, prigušivača i posebnih metoda popločavanja, a mi smo i u ZET-u pitali mogu li i što učiniti kad je o tome riječ, odnosno zahtjevima Aktivnih susjeda. Tramvaji su opremljeni uređajima za mjerenje vibracija, odgovaraju pak oni, a u pripremi je i projekt kojim će se takvi aparati postaviti na više lokacija po gradu, odnosno na zgrade uz prugu oštećene u potresu.
Brzina se kontrolira
– I to kako bi se dodatno istražio eventualni utjecaj vibracija na oštećene stambene objekte – objašnjavaju u ZET-u. Visoko na listi prioriteta, dodaju, im je i rekonstrukcija koridora poput Zvonimirove, i to na potezu od Trga žrtva fašizma do Heinzelove, a u planu obnove je još nekoliko dionica i raskrižja u užoj i široj zoni centra. Osvrnuli su se i na optužbe da se vozači tramvaja ne pridržavaju ograničenja brzine.
– Zbog povećane osjetljivosti i reakcija građana nakon potresa, što je razumljivo, neprekidno provodimo kontrolu vozača na terenu, uz kontinuirano informiranje da vožnju i dodatno prilagode kako bi se umanjio utjecaj buke i vibracija – poručuju iz ZET-a.
Godinama živjeli u Vodnikovoj i bilo je normalno da kad prolazi tramvaj čaše zveckaju ako su složene tako da se dodiruju.