Još jedan slučaj prijevare prema starijim osoba evidentirala je jučer zagrebačka policija, a kako bi se smanjio broj žrtava, dali su i korisne savjete o tome kako se mogu zaštiti. Kako su izvijestili, ovog puta prevarantici je povjerovala 77-godišnja žena, koju je počiniteljica nazvala i lažno se predstavila kao zaposlenica banke. "Prodala" joj je lažnu priču kako ima nevažeći novac, pa je gospođa nedugo kasnije otvorila vrata muškarcu te mu predala novac. Šteta je nekoliko tisuća eura.
Građani starije životne dobi najčešće su žrtve kaznenih djela prijevare, poručuju u policiji, a razlozi su vrlo često njihova životna dob, samostalno stanovanje te dobronamjernost. Prevaranti, osim telefonskih razgovora sve češće dolaze i na kućne pragove nudeći razne usluge i pogodnosti, a starije osobe u najboljoj vjeri pristaju na suradnju i razgovor, puštaju nepoznate osobe u svoj dom i tako postaju žrtve prijevara.
Lažni liječnici, kao i bankari, policijski službenici, zdravstveni djelatnici, maseri, upozoravaju, ne zovu građane na telefonski broj zbog novaca za operacije i lijekove, krivotvorenih novčanica ili pružanja besplatnih usluga. Policijska uprava zagrebačka uočila je novi i zabrinjavajući oblik prijevare u kojoj nepoznati muškarac ili žena mobitelom/telefonom kontaktira građane te se predstavljaju kao liječnici kliničkih bolničkih centara u Zagrebu. Sugovornici zatim žrtvama govore kako im je dijete teško stradalo u prometnoj nesreći te da za je daljnje liječenje potrebno žurno platiti liječnicima, a zatim od njih traže da se novac donese na određenu lokaciju u Zagrebu.
– Građane savjetujemo da, ako zaprime ovakav poziv, odmah prekinu daljnji razgovor i o svemu obavijeste policiju na 192. Pozivamo sve građane da budu oprezni, naime, radi se o novom obliku prijevare koje čine najvjerojatnije počinitelji iz inozemstva te se ne radi o liječnicima hrvatskih bolnica. Ponavljamo, ovakav zaprimljeni poziv slobodno odmah prekinite u smislu daljnjeg razgovora i o svemu obavijestite policiju na 192! – kažu u policiji.
Dodaju i da su uočili novi oblik prijevare, u kojem im se šalju poruke, navodno od policije, za počinjene prekršaje. – Policija ne šalje građanima SMS poruke za počinjene prekršaje i ne traži unos podataka niti osobnih niti financijskih - ne otvarajte poveznice! Službena mrežna stranica Ministarstva unutarnjih poslova putem koje građani mogu provjeriti detalje prekršaja navedenih u obavijesti Ministarstva jest: https://eprekrsaji.mup.hr/, i to isključivo za prekršaje prekoračenja brzine. Obavijesti se ne šalju za prekršaje poput nepropisnog parkiranja. Smishing prijevara provodi se tako da prevaranti, počinitelji kibernetičkog kriminaliteta pokušavaju u zabludu dovesti građane slanjem lažnih SMS poruka u kojima se nalazi poveznica (link) koja vodi prema zlonamjernom softveru – kažu u policiji.
U SMS poruci koju građani zaprime, obično se od njih traži da pritisnu odnosno aktiviraju poveznicu koja će ih usmjeriti na lažnu internetsku stranicu i/ili pristup lažnom obrascu u koje trebaju unijeti osobne, financijske ili sigurnosne podatke te tako postanu žrtve prijevare a prevarantima otkriju osjetljive i privatne podatke što je njihov glavni cilj. Počinitelji kontaktiraju građane, ne samo u Hrvatskoj već i u drugim zemljama Europe i šire te na prijevaran način od njih pokušavaju doći do njihovih podataka s bankovnih kartica i slično ili traže način da putem aplikacija kojima se mogu spojiti na daljinu uređaju žrtve i doći do mobilnog ili Internet bankarstva ili navesti samu „žrtvu“ da slijedi njihove upute kako bi došli u mogućnost raspolaganja s njezinim novčanim sredstvima koji se nakon toga distribuiraju na bankovne i druge račune u inozemstvu, vrlo često se radi o računima otvorenim u „trećim zemljama“.
Savjeti što učiniti kada primite smishing poruku:
- obrišite poruke,
- ne odgovarajte na poruke,
- nemojte pritiskati poveznice, otvarati i pregledavati slike ili privitke,
- ne dijelite osobne, financijske ili sigurnosne podatke,
- ako smatrate da ste postali žrtva krađe identiteta SMS porukom ili ako ste otkrili osjetljive podatke poput (PIN-a, broja kreditne kartice, OIB-a i drugo), odmah to prijavite banci, a potom i policiji.
- Jedna od najčešćih financijskih online prijevara jest i ona u kojoj se prevarant pretvara da želi romantičnu vezu, a traži žrtve na stranicama za upoznavanje, društvenim mrežama ili putem e-pošte kako bi ostvario protupravnu imovinsku korist. Počinitelji tzv. romantičnih prijevara kroz komunikaciju iskazuju snažne osjećaje prema žrtvi, a nakon što zadobiju njeno povjerenje traže novac, darove ili podatke o bankovnim karticama. Također mogu tražiti i da im žrtva pošalje osobne fotografije ili videozapise.
– Podsjećamo građane da ne prihvaćaju komunikaciju s osobama na društvenim mrežama za koje ne mogu provjeriti njihov identitet i postojanje, a posebno da ne vjeruju ovakvim ili sličnim ponudama putem društvenih mreža. Ako vas nepoznata osoba traži da joj uplatite novac iz bilo kojeg razloga, odustanite od takve komunikacije i ne uplaćujte novac.