Sustav funkcionira dobro, odvoz je redovit, a pozitivna je stvar i što su otvori novih spremnika dovoljno veliki da se kroz njih može ubaciti i cijela vrećica s plastikom. Dobro bi došle i kante za tekstil, a ni opće kulture među stanarima ne bi bilo naodmet, ukratko bi se saželi dojmovi stanovnika Zapruđa o polupodzemnim spremnicima, koji su sad u cijelom kvartu zamijenili standardne kontejnere za papir, plastiku i staklo.
Trebaju nam i za tekstil
Ugradnja je počela krajem prošle godine, a do kraja svibnja na 17 lokacija postavljen je po jedan set od tri spremnika čija ugradnja stoji 20.000 eura. Istovremeno je s javnih površina uklonjeno 120 spremnika za papir, plastiku i staklo te sedam zelenih otoka pa stanari zgrada ispred svojih ulaza ili u haustorima imaju samo one za biorazgradivi te miješani komunalni otpad. Time je ovaj novozagrebački kvart postao pilot-projekt života bez velikih kontejnera, a stanovnici kažu da stvari zasad funkcioniraju bez većih problema.
– Nemam što prigovoriti, stari kontejneri mi ne fale. Jedino bi trebalo ljude naučiti da u spremnike ne stavljaju sve i svašta. Odvoz je redovit, mislim da smo se dobro priviknuli na novi režim – kaže Andrija Budaj iz Balokovićeve, koji plus daje činjenici da u krugu od 200 metara od ulaza ima dva seta. Blizinom spremnika zadovoljna je i susjeda Lucija Bralić, ali ima zamjerku na poklopce. – Teški su i stvaraju buku kad se spuštaju pa mi to zna smetati kad želim spavati – objašnjava.
Zapruđe izgleda urednije, smatraju pak Majda Piškernik i Petruša Šimičić, a primjedbe imaju na pojedine susjede koji otpad odlažu pokraj spremnika, umjesto unutra. Majda usto zamjećuje da je u kvartu sada manje uličnih koševa za otpatke. – Ne znam ima li jedno s drugim veze, ali ne volim baš hodati okolo s papirićima, više koševa dodatno bi pomoglo da nam kvart bude čišći – ističe.
Novi sustav sviđa se i bračnom paru Polunić, koji stanuje u zgradama s druge strane rotora na jugoistoku Zapruđa. Njihova ulica spada u Mjesni odbor Jakuševec pa još imaju, kažu, sustav s kontejnerima za odvojeni otpad. – Šteta što nismo dobili ovakve spremnike, često šetamo Zapruđem i izgledaju super – mišljenja je Cvitan Polunić. Povratnici su iz Švedske, napominju, a drže da je Zagreb po pitanju čistoće daleko lošiji od te i drugih europskih zemalja. – Grad je prljav, kad dođemo iz inozemstva iznova se šokiramo. Pohvaljujem zato ove spremnike, možda pomognu. Moj bi prijedlog bio da se dodaju i oni za tekstil. Nakon nedjeljnog sajma na Hreliću posvuda po kvartu znaju biti vrećice s odjećom koju netko nije uspio prodati – kaže supruga Đurđa.
Vrećica odbačenih uz spremnike u obilasku kvarta nismo vidjeli, no zavirivši u njihovu unutrašnjost ustanovili smo da stanovnici doista nisu pretjerano pažljivi u razdvajanju i propisnom odlaganju otpada. U spremniku za staklo tako smo vidjeli razne papire, pa i poneki plastični omot, a iz onog za plastiku širio se neugodan miris, što upućuje na to da neki ambalažu nisu prethodno isprali. I premda se najavljivalo da bi se u budućnosti trebali zaključavati za sve osim stanare, spremnici smješteni po Zapruđu zasad su dostupni svima. Krajem travnja je, međutim, završen 2,9 milijuna vrijedan natječaj za odabir tvrtke čiji će zadatak biti razvoj i implementaciju sustava zaključavanja podzemnih i polupodzemnih spremnika putem posebnih kartica te mobilne aplikacije. Posao je dobila tvrtka Eco mobil, a prema natječajnoj dokumentaciji, trebala bi ga dovršiti u roku od godinu dana od potpisivanja ugovora. Za zaključavanje spremnika, kako smo ranije pisali, susjedni nisu baš “zagrijani”, a preostaje vidjeti i hoće li to stvoriti probleme onima koji, zbog manjka koševa, neće imati kamo bacati manji otpad.
Što će s viškovima?
Polupodzemni bi spremnici, podsjetimo, do 2027. trebali osvanuti na više od 750 lokacija, a trenutačno ih se može pronaći i na Vrbiku, u Španskom, u Klaki u Dubravi te Novom Jelkovcu. Krajem lanjskoga lipnja raspisan je natječaj za ugradnju u svih 17 četvrti, a podijeljen je bio po lokacijama, u pet grupa. No za tri je grupe morao biti poništen jer nije bilo interesa pa je lanjskog listopada ponovljen. Odabir izvođača za sve četvrti dovršen je u veljači, a posao ugradnje će na koncu koštati malo manje od osam milijuna eura. S polupodzemnim spremnicima postupno će iz cijelog grada nestati standardni kontejneri za odvojeni otpad od 1100 litara, a što kane učiniti s viškom, upitali smo Holding. – S obzirom na to da će se stara infrastruktura koja je postavljana od 2015. trajno zamijeniti novom, operativni viškovi zbrinut će se na propisani način – odgovorili su.•
Otvori KEKS Pay
kakva kultura kod nekulturnih .