Bio bi to uređeni park, poput Bundeka ili Jaruna. Oko jezera bi se nalazile pješačke i biciklističke staze, na zelenim površinama postavile bi se klupe, stolovi i mjesta za roštiljanje, a oni koji vole ribolov mogli bi ondje baciti štap u vodu i jednostavno uživati u prirodi. Veliko jezero Bajer u Soblincu moglo bi postati predivno mjesto za rekreaciju i obiteljski odmor za sve stanovnike istoka metropole, mišljenje je stanovnika naselja, a SDP-ov vijećnik u Gradskoj četvrti Sesvete Damir Pigac prije godinu dana dao je i prijedlog realizacije potencijalnog projekta koji su kolege jednoglasno prihvatili.
Privlačno i za posjetitelje iz okolice
Priča je sad otišla i korak dalje pa je putem amandmana SDP-a u gradski proračun za 2025. godinu uvršteno 200.000 eura u svrhu izrade projektne dokumentacije. – Riječ je zapravo o kompleksu četiri jezera međusobno povezana nasipima, zovemo ih bajerima, s površinom većom od Bundeka. Najveće jezero trenutačno koristi ribolovno društvo koje za to ima koncesiju. Oni područje održavaju koliko mogu pa nije posve zapušteno, ali daleko je od onog što može biti. Ideja je da se oko velikog jezera uredi sportsko-rekreacijski centar po uzoru na Bundek ili Jarun, sa svim potrebnim pratećim sadržajima.
Mi na istoku grada nemamo ništa slično, privukli bismo ne samo posjetitelje iz Sesveta nego i iz Dubrave, pa i gradova u okolici, poput Dugog Sela. To može biti predivna priča, a hoće li se urediti samo veliko jezero ili i ostala tri, odredit će struka – kaže vijećnik. Uređenje bajera bilo je i tema na nedavno održanoj sjednici Vijeća gradske četvrti. – Želja nam je ondje napraviti budući Maksimir. Na sjednici smo izrazili našu jednoglasnu suglasnost ideji i svjesni smo da će projektiranje potrajati, ali bitno je da se nešto pokrene – kaže predsjednik VGČ Sesvete Željko Blažinović.
Kompleks jezera i šuma koje se nalaze u blizini poznati su uglavnom stanovnicima Soblinca i okolice, koji se ondje znaju šetati s ljubimcima, dok je većina stanovnika Sesveta za tamošnje bajere tek čula. Nastala su iskopavanjem gline za ciglanu koja je područje opskrbljivala građevinskim materijalom, a nakon njezina zatvaranja postala su zapuštena. Neodgovorni pojedinci područje koriste i kao ilegalni deponij pa je 2022. godine oko jezera organizirana i akcija čišćenja u sklopu Večernjakova projekta Rezolucija Zemlja. – Zemljište je većinski u vlasništvu Grada Zagreba, ali ne znam doduše znaju li oni uopće da je to njihovo, i kakav potencijal jezero i okolica pružaju – kaže. Priča o jezeru Bajer pred Gradsku skupštinu došla je putem amandmana na proračun koji je podnio SDP-ov zastupnik Renato Petek.
– Područje obuhvata jezera nalazi se prema Prostornom planu Grada Zagreba unutar površine sportsko-rekreacijske namjene (R9). Jezero Bajer idealno je mjesto na istočnom dijelu grada koje uređeno kao zabavni park može odgovoriti suvremenim potrebama građanstva tog dijela Zagreba. Predlaže se uređenje jezera Bajer sa sličnom estetikom i namjenom kao Bundek, s pješačkim, biciklističkim stazama, prostorima za roštilj, klupe i stolove za građanstvo, igrališta za različite uzraste djece i sportove te ostalim pratećim sadržajima tipičnim za takve parkove – piše u amandmanu koji je gradonačelnik Tomislav Tomašević usvojio uoči proračunske sjednice u prosincu.
Osim uređenja, jezero treba i zaštititi od ekološke devastacije, napominje Pigac, a ističe to i prvi čovjek četvrti. – Dio mjesnih odbora u našoj četvrti nema kanalizaciju i umjesto da fekalije odlaze u septičke jame, oni to putem kanala ispuštaju u potok u neposrednoj blizini jezera. Tu je i obližnja kožara koja vodu kontaminiranu štetnim kemikalijama izlijeva u polje, a voda na kraju završi u jezeru. Situacija je ozbiljna – kaže Blažinović.
Treba zaštita i od devastacije
Zaštitom "sesvetskog Bundeka" godinama se bavi i udruga Zelene i plave Sesvete. – Tim jezerima, većima od Bundeka, tepamo da su buduća "sesvetska rivijera". Smatrali smo da će narodna vlast hrvatske metropole, ako ni zbog čega drugog, onda zbog puke simetrije, omogućiti Sesvećanima realizaciju SRC-a Soblinec. Međutim, ništa od toga. Ono što je priječilo izgradnju sportsko-rekreacijskih sadržaja potaknulo je, s druge strane, nemilosrdnu devastaciju i okupaciju obale bajera. Neki idu toliko daleko da te iste rubove čak pomiču – napominju u udruzi. Upozoravaju također na lokalne tvrtke koje se šire nasipavajući zemlju na obale jezera te zagađuju vodu.
– Uzimali smo uzorke otpadnih voda i dali ih na obradu u ovlašteni laboratorij. PH vrijednosti višestruko su poremećene – piše u njihovoj objavi na društvenim mrežama od veljače ove godine.
Od Sesveta do Maksimira je isto kao i do ove kaljuze , parkovi se grade u gradu a ovdje je okolo sve divlja priroda a ni Sava nije daleko , koji je smisao pravit park u sumi , suma je sama po sebi park , jezero je jezero , nije bazen , nego da se operu novci za par klupica u duginim bojama