Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Muzej Mimara dragocjen je primjer neo-renesansne palače, a zatvoren je već 641 dan

Oštećen je u zagrebačkom potresu 22. ožujka 2020. godine te od tada imaju virtualne izložbe
23. prosinca 2021. u 09:30 0 komentara 388 prikaza
Zagreb: Oko muzeja Mimara postavljene zaštitne trake zbog opasnosti od pada žbuke
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Molitveni ćilimi, mošejske lampe, samurajski predmeti, kineska umjetnost... Svašta se može naći na popisu eksponata Muzeja Mimare koji je osnovan 1980. godine, a za javnost otvoren 17. srpnja 1987. Fundus čini nekoć privatna zbirka umjetnina kolekcionara Ante Topića Mimare koju je on darovao u trajno vlasništvo hrvatskom narodu, pod uvjetom da se uredi prostor za njeno stalno izlaganje. Fundus se proširuje novim akvizicijama. Oštećen je, spomenimo, u zagrebačkom potresu 22. ožujka 2020. godine te od tada imaju virtualne izložbe.

Šetnja Zagrebom Zagrepčanka je čudo domaće arhitekture. No već godinama propada

"Uvjeti darovnice utvrđeni su ugovorom između Ante Topića Mimare i Republike Hrvatske od 6. listopada 1973. i dodatkom tome ugovoru od 29. listopada 1986. godine. Prvobitno je planirano trajno smjestiti Mimarinu zbirku u zgradi bivšeg isusovačkog samostana na zagrebačkom Gornjem gradu, Jezuitski trg 4. No, nakon arhitektonske preinake, ta je zgrada - ispočetka imenovana kao Muzejski prostor, a danas poznata kao Galerija "Klovićevi dvori" - dobila galerijsku namjenu: u njoj se organiziraju veće inozemne i domaće posudbene izložbe. Polovicom 80-ih godina, Hrvatski Sabor i Skupština grada Zagreba donose odluku da se Mimarina zbirka umjetnina trajno smjesti u središnjem dijelu gimnazijskog kompleksa na Rooseveltovu trgu 5 u Zagrebu, u kojem su do tada djelovale I. i IV. gimnazija i da se taj prostor adaptira za muzejske potrebe, što je izvršeno od 1985. do 1987. g. Godine 1985. "Zakon o Muzejsko-galerijskom centru" određuje da Muzej Mimara radi u sastavu Muzejsko-galerijskog centra, sa sjedištem na Jezuitskom trgu 4, zajedno s Muzejskim prostorom, kasnije preimenovanim u Galeriju "Klovićevi dvori". Godine 1998. "Zakonom o muzejima" prestaje Muzejsko-galerijski centar koji se dijeli na dvije samostalne javne ustanove i ravnopravne sljednike: na Muzej Mimara i na Galeriju "Klovićevi dvori". Upisom u sudski registar kod Trgovačkog suda u Zagrebu, Muzej Mimara djeluje kao samostalna javna ustanova od 9. veljače 1999. godine", stoji na stranicama muzeja.

sveucilisna bolnica Zlato bačeno u blato Zagrepčani je sami financirali, trebala je biti ponos grada, a propada već 36 godina

Muzej Mimara smješten je u, navode u nastavku, arhitektonski kompleks "donjogradskih gimnazija", podignut krajem 19. st. u duhu historicizma: riječ je o dragocjenom primjeru neo-renesansne palače, djelu dvojice njemačkih arhitekata iz Leipziga/Berlina, A. Ludwiga i L. Th. Hülssnera, specijaliziranih za projektiranje školskih zgrada. Projekt je naručen 1892., a zgrada je otvorena za javnost 1895. g., u povodu dolaska u Zagreb kralja i cara Franje Josipa I.

Povijesnu zaslugu za gradnju ima historik umjetnosti, slikar i političar Izidor Kršnjavi (Našice, 1845. - Zagreb, 1927.), koji je od 1891. do 1896. g. bio u Zagrebu na položaju predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu. Kršnjavi je, kako stoji na stranicama muzeja, pokrenuo niz prosvjetnih i kulturnih programa te osnovao i sagradio brojne temeljne institucije hrvatske prosvjete, znanosti i kulture.

Zagreb: Svjetla  grada u vrijeme Adventa Trg u Lenucijevoj potkovi Sredinom 19. stoljeća ovdje se nalazilo prvo umjetno klizalište u Zagrebu

"Svoj prvotni arhitektonsko-prosvjetni program za gimnazijski kompleks na Rooseveltovu trgu Izidor Kršnjavi sazdao je na humanističkom konceptu forumskog spajanja niza školskih i muzejskih instituta. Od te je sadržajno i simbolički složene koncepcije odustao zbog pomanjkanja novca, tako da je u realizaciji "Školski forum" programski sveden u jednostavniji sklop gimnazija. Položajem, razvedenošću tlocrta, artikuliranim pročeljima i svečanim vizurama taj kompleks zgrada ima, uz arhitektonske, i izuzetne urbanističke i ambijentalne vrijednosti u definiranju izgleda zagrebačkog Donjeg grada. Kao zaštićeno kulturno dobro, upisano je kod Ministarstva kulture Republike Hrvatske u registar nepokretnih kulturnih dobara", navode.

 

ARHIVA - Sarajevo: Održan spektakularan koncert Bijelog dugmeta na Koševu
nova hit knjiga
Iza leđa su mi govorili: “Šta onaj Bebek kuka, pa dobio je 94 milijuna!” A to je bilo takvo potkradanje!
Briga o okolišu
Dosta je plastike: evo kako izgleda održivo pakiranje budućnosti
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.