Bilo je to vrijeme kada se zbog skupih priključaka za kućne linije telefoniralo u govornicama, vozile su se uglavnom Škode, Opeli i Volkswageni, tulumarilo se u podrumima, a krumpiri i meso nabavljali su se na rate preko sindikata. Tako se sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća živjelo na prostoru četvrti Podsused – Vrapče, koja je od 1974. do 1990. bila dijelom općine Susedgrad, a prema privrednoj, industrijskoj proizvodnji svrstavala se među prvih deset u Hrvatskoj.
A kako su se u to doba, primjerice, gradila naselja ili zabavljali tamošnji klinci, ali i koji su događaji obilježili živote stanovnika, moći će se, među ostalim, pročitati u publikaciji koja ukoričuje crtice iz njihove povijesti, za čiju je izradu bila zadužena Maša Štrbac, članica umjetničke organizacije Otvoreni likovni pogon.
– Publikacija "1970-e i 1980-e u kvartu – crtice iz povijesti prostora Gradske četvrti Podsused – Vrapče" nastala je u sklopu istoimenog programa kojeg Otvoreni likovni pogon provodi u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba te uz potporu gradskog programa Kultura i umjetnost u zajednici provodi od lanjskog rujna. Nalikuje lokalnim novinama, a sadrži priče stanovnika koji su se prisjetili života u četvrti tijekom ta dva desetljeća – ističe.
Sugovornike je, dodaje, tražila putem kvartovskih Facebook grupa te u suradnji s mjesnim odborima, a inspiraciju je pronašla i u Susedgradskom listu, koji je izlazio od 1977. do 1990. godine. Pomoću njega je, primjerice, doznala kako je za gradnju Gajnica u velikoj mjeri zaslužna tvrtka Udarnik, u čijem su birou projektirana i tri popularna nebodera.
"Plan naselja izradili su Udarnikovi stručnjaci u suradnji s gradskim Urbanističkim zavodom. Neki su objekti projektirani u Udarniku, a neki u vanjskim biroima koje je tvrtka platila. To su bili neboderi, kaskadni objekti, tzv. strukture i stanovi solidarnosti, četiri identične četverokatnice u sjevernom dijelu kvarta", prisjetio se tako jedan od arhitekata, Nikola Kušanić.
Badekostimi, donje rublje, ljetne, ali i plišane kućne haljine krojili su se i šivali u Našoj modi, čiji je pogon bio na Samoborskoj 69. Ondje je puna dva desetljeća radila i Ivanka Kosek, koja je u tvornici upoznala i supruga, koji je bio radnik u skladištu, a poslije i šofer. Za potrebe publikacije prisjetila se svakodnevnih ručkova u obližnjem Malom raju na kojima bi se okupila cijela firma te subotnjih partijanja u stenjevačkom domu, ali i kako su se u ono vrijeme nabavljali materijali, tehnika krojenja kojom su se služili te putovanja Samoborčekom.
Hrvoje Dominić bio je pak jedan od učenika iz prve generacije đaka Osnovne škole Dragutina Domjanića, upisane 1969., a slobodno je vrijeme, među ostalim, provodio u druženju s prijateljima u podrumima čiji su zidovi bili oblijepljeni posterima jer su to bili "njihovi prostori", ali i istraživanjem Veternice uz pomoć "baklji" izrađenih priručnim alatom iz šume. Družilo se i na jankomirskim "jezerima", kako su zvali lokve koje bi vodom napunila Sava, kamo se biciklima dolazilo iz gotovo svih dijelova četvrti. Na posao se putovalo uglavnom pješice ili tada malobrojnim autobusnim linijama, u trgovinama se za pojedine proizvode poput kave, kakaa, čokolade, banana i deterdženta čekalo u dugim redovima, a nafta za "žedne" automobile kupovala se devizama. Imala ih je, posvjedočili su stanovnici, tek svaka deseta obitelj, a Bolnička ulica, danas jedna od najprometnijih zagrebačkih ulica, klincima je služila za rolanje.
"Gore gdje je sada igralište za tenis, kod kapelice sv. Martina, organizirale su se sportske utakmice, jednom je čak došla Milka Babović izvještavati i ja sam dijelila medalje nogometašima", prisjetila se Đemila Bilić iz Podsuseda, koji je sredinom šezdesetih bio popularno izletište, a bogat društveni život odvijao se na kupalištu na Savi, u brojnim gostionama i oko NK Slobode.
Publikacija koja je tiskana u 1200 primjeraka moći će se, ističe Maša Štrbac, pronaći u nekim od kvartovskih kafića, kao i u tamošnjim knjižnicama, u čijim će se prostorima održavati i njezine promocije. U ponedjeljak će je tako imati priliku prelistati stanovnici Podsuseda, u utorak Gajničani, u četvrtak je na rasporedu Vrapče, a u knjižnicama će se moći razgledati i prateća izložba.
Otvori KEKS Pay
Nakon svih žrtava u Domovinskom ratu, jedini zaključak : neće nas nitko izbaciti iz RH - otići ćemo sami!