Na periferiji velegrada, među malim trešnjevačkim kućama vijuga glavna ulica Rade Končara. Svakoga dana njome prolaze rijeke ljudi. Neki zamišljena, turobna lica kao u snu koračaju naprijed. Oni ne čuju zvonke povike prodavača, koji na obližnjem trgu nude svoju “jeftinu” robu. Drugi opet prolaze veselo i domahuju dječacima, koji vise na puferima plavih tramvaja. Ulomak je to školskog sastavka “Žila kucavica” Marine Čemer iz Učeničkog lista “Naši vidici” nekadašnje I. osmogodišnje škole na Trešnjevci.
I portreti Trešnjevčana
Ovo je samo jedan od podsjetnika kako se živjelo u starom zagrebačkom naselju koji će prvi dobiti prvi Muzej susjedstva u Hrvatskoj i to zahvaljujući kustoskom kolektivu BLOK te entuzijazmu voditeljica projekta Dunje Kučinec i Barbare Gregov. Fotografija školskog sastavka s početka priče samo mali je njegov dio, a kako bi prikupili čim više, ovog su tjedna u Tehničkom muzeju “Nikola Tesla” i svom prostoru u Adžijinoj ulici prikupljali priloge Trešnjevčana za fundus budućeg muzeja. Tako je od jučer u Muzeju susjedstva i fotografija radnika iz tvornice Končar, zajedno s osobnom pričom koja uz nju dolazi te isječak iz Ilustrovanog lista o požaru u prvoj hrvatskoj tvornici strojeva i lijevanog željeza u Magazinskoj cesti broj 13, koji je izbio u lipnju 1914. godine. Jedan od donatora je i Ivica Kis, koji je pronašao dozvolu za osnivanje prve trešnjevačke fotografske radnje “Foto Ivica” te stare portrete Trešnjevčana i Trešnjevčanki koji su godinama bili izvješeni u izlogu. Radnju je otvorio njegov otac 1946. godine, a nalazila se u tadašnjoj Končarevoj, a današnjoj Ozaljskoj ulici. U muzeju su i fotografije starog Samoborskog kolodvora, djelatnica nekadašnje knjižare “Mladost” u blizini Trešnjevačkog placa i ulaznica nekadašnjeg Kina Triglav koje se nalazilo u Okićkoj ulici.
Zanimljiva je i priča o nogometu koji se u ovom naselju igra još od 1926. godine kada je skupina entuzijasta osnovala HŠK Panoniju.
– Otpočetka ukorijenjen u radničku tradiciju kvarta, klub je imao problema s tadašnjim vlastima pa se tek tri godine poslije uspio registrirati i to pod novim imenom – HŠK Trešnjevka. Ispočetka je jedva spajao kraj s krajem, ali je ipak opstao sve do izbijanja Drugog svjetskog rata u kojemu se privremeno gasi – crticu o povijesti nogometnog kluba Trešnjevka napisao je povjesničar Krešimir Zovak. Ondje je i fotografija Dražena Petrovića kojeg razdragani navijači na ramenima odnose od Doma sportova do njegova stana na Novoj cesti 19, nakon što je Cibona 1986. drugi put zaredom postala prvak Europe. Posebnu će pozornost dobiti neispričana ženska povijest, a u fundusu je već i fotografija letka ženske grupe Trešnjevka, koja je organizirala drugi susret feminističkih grupa Jugoslavije koji se održao 1988. godine u prostoru Saveza socijalističke omladine Hrvatske u Končarevoj 98, a tijekom kojeg se raspravljalo o statusu žena u jugoslavenskom sistemu. Danas taj prostor koristi udruga “Prostor rodne i medijske kulture K-zona” pod nazivom Šesnaestica.
Kolekciju predstavljaju u jesen
– Inspiraciju smo pronašli u primjerima muzeja susjedstva koje možemo naći diljem svijeta, od Južne Amerike do Nizozemske, koji mahom nastaju u siromašnim radničkim četvrtima. Oni uglavnom niču kao inicijative iz same zajednice, nastojeći sačuvati vlastitu povijest i baštinu izostavljenu iz dominantne nacionalne kulture – kazale su B. Gregov i D. Kučinec. Međutim, muzej neće biti samo mjesto očuvanja prošlosti i priča ovih radnika i boraca.
– Dugoročno bismo željeli da muzej zaživi i u fizičkom prostoru. Taj prostor vidimo ne samo kao prostor za izložbe nego kao mjesto okupljanja lokalne zajednice – pristupačno, besplatno, i namijenjeno svima, a ne samo turistima kao što je to slučaj s mnogim novim muzejima koji niču u Zagrebu – napomenula je B. Gregov i dodala da do tog stadija ima još mnogo posla, poput istraživačkog rada na povijesnoj kontekstualizaciji predmeta, ali i prikupljanja starih priča koje jedino mogu oživjeti susjedi. Svoje uspomene, stare fotografije, isječke iz novina ili druge predmete koji odišu nekim sad već minulim vremenima skupljaju još uvijek, i to od svih “ljudi s kvarta”, susjeda koji su tijekom svog života, školovanja ili radnog vijeka bili vezani uz ovaj zapadni dio metropole. Nakon profesionalnog snimanja sve predmete vraćaju vlasnicima, a kompletna kolekcija fotografija javnosti će se prezentirati do kraja jeseni.
– Objavit ćemo virtualni fundus s prilozima naših susjeda, ali ćemo i osmisliti model budućeg muzeja – zaključuju djevojke.
E Dražene, da si barem živ, tako je bilo lijepo tebe gledati.