Na čak 480 stranica raspisana Studija o utjecaju na okoliš Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku, postrojenja bez kojeg, kako tvrde u Gradu, neće biti moguće zatvoriti odlagalište u Jakuševcu, objašnjava kako će njegova gradnja i rad utjecati na lokalno stanovništvo, floru i faunu. U postupku je javne rasprave do 3. rujna, a održano je i javno izlaganje na kojemu se mogao čuti i niz pitanja, ali i primjedbi. Najvažnija, kao i odgovore, donosimo u deset točaka.
1. Što je CGO i od čega će se sastojati?
Zamišljen je kao veliko postrojenje u kojem se otpad mehanički i biološki obrađuje. U sklopu centra nalazit će se sortirnica, kompostana i postrojenje za mehaničku obradu miješanog komunalnog otpada. Bioplinsko postrojenje koristit će se za proizvodnju struje, a CGO će imati i fotonaponske ćelije na krovu, što znači da će sva energija dolaziti iz vlastitih izvora. U sklopu projekta predviđen je i klimatsko-edukativni park posvećen održivom gospodarenju otpadom.
2. Kad će se izgraditi, koliko košta i tko će njime upravljati?
Postrojenje je vrijedno 140 milijuna eura, a gradnja bi trebala početi krajem 2026. te se dovršiti do 2028. godine. Centrom će upravljati jedna od podružnica Zagrebačkog holdinga.
3. Koji će se otpad obrađivati u pogonu?
Planirano je da centar zaprima miješani komunalni i glomazni otpad, biootpad iz kućanstava i javnih površina, suhe reciklate poput papira, kartona i ambalažnog otpada, kao i miješani komunalni otpad s područja Zagrebačke županije. Miješani otpad najprije će se predobrađivati i sušiti, a odvojeno prikupljene vrste dodatno će se sortirati i pripremati za reciklažu. Papir, plastika i metal, točnije, neće se dalje reciklirati u postrojenju, već predavati oporabiteljima. Biootpad će se obradom pretvarati u kompost ili energiju.
4. Kako će se spriječiti smrad, zagađenje voda i buka?
Studija predviđa 36 zaštitnih mjera. Svi procesi odvijat će se u zatvorenim halama s ventilacijskim sustavima koji će usisani zrak voditi na pročišćavanje prije ispuštanja u okoliš. Glavna mjera za sprečavanje neugodnih mirisa je održavanje stalnog podtlaka u halama i pročišćavanje zraka biofiltrima i skruberima, napominje se u dokumentu. Generirat će se i više vrsta otpadnih voda, no one će se pročišćavati pa negativnih posljedica za okoliš ne bi trebalo biti. Jedan od većih problema za stanovnike tog područja bit će pak pojačan promet po Čulinečkoj cesti. Na kilometar od lokacije živi 5600 ljudi, a prometnicom će prolaziti oko 470 kamiona s otpadom dnevno, što bi moglo stvoriti zagušenje, ali i veliku razinu buke. Proračunom je utvrđeno da će buka u dnevnim i večernjim satima ostati unutar dopuštenih granica, ali tijekom noći će ih prijeći. Kako bi se smanjio utjecaj buke, planira se postavljanje zvučne izolacije, korištenje južne ceste noću te optimizacija radnog vremena.
5. Zbog čega se bune ekološke udruge?
Upozoravaju da dokument umanjuje ili potpuno zanemaruje ključne rizike, od ugrožavanja poljoprivrednih površina do pitanja sigurnosti hrane, vode i zraka. Smatraju da je propuštena prilika da se primijeni tehnologija kojom se miješani komunalni otpad mogao bolje iskoristiti umjesto da se spaljuje te kritiziraju nedostatak jasnog rješenja za gorivo iz otpada.
6. Kako je projektiran bez lokalnog plana gospodarenja otpadom?
CGO se temelji na prošlom planu za gospodarenje otpadom, kao i na nacionalnom planu i europskim direktivama, kazala je pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Ana Pavičić Kaselj na javnom izlaganju studije.
7. Zašto će se postrojenje graditi u Resniku?
Vladajući tvrde da je Resnik odabran jer je riječ o najvećem zemljištu u vlasništvu Grada. Lokacija je predviđena i prostornim planom, a kao jedan od argumenata navodi se i centralni uređaj za pročišćavanje koji se ondje nalazi.
8. Zašto studija nije dala procjenu rizika za endotoksine u tlu i što ako se bioaerosol proširi?
Nastavni zavod za javno zdravstvo od 2015. provodi monitoring, tlo je na 17 lokacija oko centra zasad zadovoljavajuće kvalitete, rekla je Dora Ruždjak, voditeljica tima izrađivača studije. Bioaerosol bi, dodala je, mogao nastati u procesu biološke obrade, no s obzirom na zatvorene hale minimiziran je i ne može se širiti izvan CGO-a.
9. Kako će se procjenjivati utjecaj na zdravlje?
Ovlaštene tvrtke provodit će redovite kontrole i održavanje sigurnosnih sustava koji će omogućiti da se eventualni incidenti brzo saniraju bez dugoročnih posljedica za okoliš i zdravlje ljudi.
10. Što će se događati sa 120.000 tona goriva iz otpada godišnje?
U izradi je studija izvedivosti, kazala je pročelnica Pavičić Kaselj, koja će pokazati isplati li se više da se gorivo iz otpada odvozi u druge zemlje ili će Grad graditi svoj pogon za energetsku oporabu.
Otvori KEKS Pay
ZagreBčani birali.