Lekcija svega ovoga što se od subote događa u Iranu i oko njega jest da "Europa mora još hitnije smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima", poručila je predsjednica Europske investicijske banke (EIB) Nadia Calviño u razgovoru s novinarima na marginama godišnje konferencije EIB Forum u Luksemburgu. EIB, koji se naziva i "bankom Europske unije", a u kojem uskoro, 16. ožujka ili, najkasnije, 1. travnja, kako neslužbeno doznajemo u Luksemburgu, kao potpredsjednik svoj mandat počinje i bivši hrvatski ministar financija Marko Primorac, već financira tu energetsku tranziciju: prošle godine na to se odnosilo 60 posto EIB-ova financiranja. Ali, američko-izraelski rat protiv Irana stvorio je na EIB-ovu Forumu osjećaj da zelenu i energetsku tranziciju treba ne samo ubrzati, nego još više smatrati slamkom spasa za Europu u sve nestabilnijem svijetu.
– Prilike za daljnju diverzifikaciju nabave su završene. Kretanje od jedne ovisnosti do druge ne može biti europski model za otpornost i konkurentnost. Naša stabilnost izravno je povezana s našom sposobnošću prilagodbe našeg energetskog sustava – poručila je Teresa Ribera, izvršna potpredsjednica Europske komisije.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa naglasio je da je prošla godina, 2025., bila godina buđenja europske obrane, odnosno zajedničke obrambene politike i zajedničkih ulaganja u obranu. I EIB je lani prvi put počeo s financiranjem ulaganja povezanih s vojskom i obranom, što je odmah dosegnulo ciljani udio od 5 posto svih EIB-ovih godišnjih ulaganja. No ova, 2026. godina, bit će, rekao je Costa, godina buđenja europske konkurentnosti, a nju svakako podrivaju cijene energenata, koje su u nekim dijelovima EU dvaput više nego u SAD-u i triput više nego u Kini. I Costa govori o držanju zacrtanog pravca zelene i energetske tranzicije. Drugi način jačanja konkurentnosti je jačanje jedinstvenog tržišta, odnosno dovršetak posla započetog 1992., ali ostavljenog nedovršenim u mnogim aspektima. Do 2028. taj će posao biti dovršen, poručio je Costa, i jedinstveno tržište bit će to u punom smislu riječi.
EIB-ovi zaposlenici i dužnosnici inače su vrlo ponosni na ono što banka radi u najmlađoj članici, Hrvatskoj. – U Hrvatskoj smo poprilično aktivni i sa savjetodavnim i s financijskim aspektom. Hrvatska također postiže fantastičan napredak s reformom nacionalnog zakonodavstva u svrhu poticanja priuštivog stanovanja. A u Gradu Zagrebu imamo prve pilot-projekte za mnoge stvari koje EIB može raditi svugdje drugdje u EU – kaže jedan stručnjak EIB-a, s kojim smo razgovarali pod uvjetom anonimnosti.
Otvori KEKS Pay
