Precijenjena kuna u odnosu na euro rezultirala je ukupnom štetom od 138,5 milijardi eura u proteklom razdoblju od 22 godine, što je posljedica nasilne eurizacije – podržavanja jeftinog eura u Hrvatskoj i potiskivanja precijenjene kune iz financijskog sustava zemlje. Upravo su stoga cijene u Hrvatskoj više od 40 posto veće u odnosu na zemlje Europske unije pa ne iznenađuje bujanje inflacije i nakon uvođenja eura! Izračun je to Mirjane Čerin, umirovljene dugogodišnje HNB-ove analitičarke u Direkciji za financijska i makroekonomska istraživanja, gdje je radila kao kontrolorka financijskog poslovanja gospodarstva RH i kontrolorka u Direkciji za platni promet s inozemstvom. Magistrirala je financije, a iako je u mirovini, ne može se odmaknuti od brojki i tablica u kojima traži objašnjenja za stanje hrvatskog gospodarstva – i dalje piše radove koje tu i tamo objavi. Ovaj, krunski, napravila je za Večernjakov Obzor. Oni koji je poznaju otprije, zovu je enciklopedijom Hrvatske narodne banke. Kako i ne bi – ispratila je kroz svoj staž čak devet guvernera. No enciklopedija nije za "regal". Gorko se šali da će se njezinim otvaranjem pustiti duha iz boce.
'Zbog precijenjene kune sad je sve u Hrvatskoj skuplje 40 posto, kriv je HNB, godinama nanose štetu!'
Umirovljena dugogodišnja HNB-ove analitičarka u Direkciji za financijska i makroekonomska istraživanja Mirjana Čerin progovara za Večernji list o štetnoj politici koju vodi središnja banka i šteti koja se mjeri u milijardama eura. Oni koji je znaju zovu je enciklopedijom Hrvatske narodne banke. Kako i ne bi – ispratila je kroz svoj staž čak devet guvernera, a radila je kao kontrolorka financijskog poslovanja gospodarstva RH i kontrolorka u Direkciji za platni promet s inozemstvom
Komentara 31
HNB od vremena druga Vohatinskog do ovog smrada Vujića najveći je krivac za zaostajanjem hrvatskog napretka, jer prodajom naših banka sa kriminalcem Račanom za 5 milijardi u čiju sanaciju smo uložili 87 milijardi, tečajnom politikom i drugim mjerama omogućili suu enormno bogaćenje stranih banaka i uvoznog lobija, a osakatili našu privredu.
Po prvi put, ako me sjećanje služi, dolazi se u shopping u Hrvatsku iz smjerova Mađarska i BiH. Hrvatska po cijeni goriva u donjih 5 država EU, momentalno - znači, Mađarska je skuplja u nekoliko bitnih potrošačkih aspekata od Hrvatske (meso, sir, deterdženti, goriva...). Oni pak nemaju €, a Poljska bilježi duplo veći % inflacije ove godine od ostalih susjeda koji usvojili €. Pa bi se moglo zaključiti da joj podaci iz statističke sfere baš i ne idu na ruku, kad izvodi takve zaključke.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Gospođo ekonomistice mi smo za neki stan svakako trebali eure a ne kune, pa cijena stana se kod prodavača mjerila u eurima. Zarađivali smo u kunama pa je za mene bolje bilo da je bila kuna jaka nego slaba i i da mogu kupiti više eura i stranih proizvoda jer naši ništa ne proizvode! Nisam išao u Njemačku kupiti eure, jer mi se to, kako sami kažete, nije isplatilo! Mi smo uvijek trebali eure (prije marke) jer je cijena i bila u eurima, od kuće do automobila. Pokrali su me sa švicarcem a ne s eurom! Pokrali su me i s dinarima - devalviranim (bezvrijednim), a ne s “precijenjenom” kunom! A drugi je par rukava što naši poduzetnici (izvoznici) žele prodati skupo i vani i tu nekonkurentnu robu (dobra roba ima dobru cijenu i lako se proda!) na plećima jeftinih radnika! O toj vrsti pljačke ni slova!