Iako je od ratnih razaranja Vukovara prošlo više od 30 godina, na području grada i danas se mogu vidjeti brojne ruševine iz 1991., kada je grad bio gotovo sravnjen sa zemljom. Proteklih godina uklonjeno je na stotine ruševnih objekata, ali na ulicama Vukovara još ima ruševina obiteljskih kuća ili stambenih zgrada.
Nastaju divlji deponiji
Takvi objekti u pravilu su obrasli travom i drugim raslinjem, a i sami objekti su vrlo često nestabilni i prijete da se uruše i tako ugroze živote građana, prije svega ljudi koji žive u njihovu susjedstvu. Dodatni je problem to što se u tim dvorištima i objektima odlaže razno smeće pa su postali mali divlji deponiji, što uzrokuje širenje neugodnih mirisa, ali i okupljanje najrazličitijih životinja (lisica, štakora, zmija…).
– Ne znamo više što da radimo. Pokraj naše kuće je ruševina zaostala od rata o kojoj nitko ne vodi računa niti je itko obilazi. Mi pokosimo okolo da ne bude džungla i više ništa ne možemo. Zvali smo i Grad Vukovar da se žalimo, ali su nam rekli da oni zbog zakona nemaju nikakve ovlasti da bilo što naprave tako da sve stoji već 30 i više godina. Pri tome sve račune dobivamo kao i ostali građani kao da živimo u centru grada, gdje je sve normalno i obnovljeno – govori nam jedan Vukovarac žaleći se na ruševni objekt pokraj svoje kuće.
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava kaže kako se radi o problemu koji u gradu postoji niz godina te da gradske vlasti rade prema zakonskoj regulativi, koja je takva kakva jest i zbog imovinskopravnih odnosa ne omogućava bilo kakve intervencije. – Zakonska regulativa nam omogućava da reagiramo samo kada takvi objekti neposredno ugrožavaju nečiji život ili prijete da dođe do urušavanja u dvorište susjeda i slično. Prijašnjih smo godina ruševine na području grada rješavali uz pomoć Hrvatske vojske, no nakon potresa u Zagrebu i na Banovini otišla je djelovati tamo – rekao je Penava. Gradski pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i graditeljstvo Dražen Čulig kaže kako na području grada postoji oko 200 takvih ruševnih objekata koje je potrebno ukloniti i za koje je prikupljena sva potrebna dokumentacija.
Vezane ruke
– Kada je riječ o tom problemu, Zakon o uklanjanju ruševina nije prilagođen našem području. U Vukovaru imamo ruševine čiji su vlasnici poginuli tijekom rata ili su u međuvremenu preminuli pa ili nema nasljednika ili se ne zna tko su nasljednici. Isto tako imamo i objekte čiji vlasnici žive ili u Vukovaru ili negdje drugdje i nije ih briga za te objekte. U oba slučaja nama kao Gradu vezane su ruke jer nemamo zakonske ovlasti da išta napravimo zbog imovinskopravnih odnosa – pojašnjava Čulig. Kaže i kako je država zakonom odgovornost prebacila na gradove i gradske komunalne redare, koji nisu ovlašteni za obavljanje takvih poslova.
Kada je riječ o ruševinama zaostalim iz Domovinskog rata, u Vukovaru i danas postoji i nekoliko tzv. Batinih vila koje su urušene i čeka se da se riješi njihova sudbina. Prilikom posjeta Vukovaru ministar Branko Bačić najavio je njihovo uklanjanje i gradnju replika. Međutim, Bačić tada nije spomenuo što s obiteljskim kućama koje su i dalje ruševine. Isto tako nije rekao što će biti s objektima iz nekadašnje tvornice Borovo koje su također ruševine i zarasle u travu, a nalaze se uz samu obalu Dunava.
FOTO Od uspješne tvrtke do ruševine u centru Splita
A još više zakon onemogućava da se i Vukovar i Hrvatska oslobode od izvjesnog plemena sa tri prsteka. Ante, vrati ee!