Potres 29. prosinca prošle godine skrenuo je pozornost cijele Hrvatske na Sisačko-moslavačku županiju, naročito onaj ruralni dio južno od Kupe, gdje su ljudi i prije potresa, 25 godina nakon Oluje, živjeli u kućama bez električne energije.
Na ovo područje su 25 godina iz Zagreba dolazili stranački čelnici, puno obećavali prije svakih parlamentarnih i lokalnih izbora, a zatim se malo toga ostvarivalo. Rezultat toga je da je Banovina, uz Slavoniju, područje s najvećom stopom iseljavanja u RH. Sada je obećan dovršetak autoceste Zagreb – Sisak, za koju se do potresa nije našlo novca, a neka sela na Banovini su proteklih tjedana dobila mobilni signal jer su postavljeni novi odašiljači, za koje isto nije bilo interesa prije potresa. Kao razlog njihovu postavljanju sada navode potrebu za osiguravanje uvjeta za online nastavu iako je zbog koronakrize i prije potresa online nastava i na Banovini bila „novo normalno“. Ali nije bilo ni struje, a kamoli interneta u svim selima.
Baniček i Dumbović treći put
Krenuli su zahtjevi za obnovu, kojih je za sada tri puta više nego zahtjeva za rušenje, a u takvoj atmosferi počela je i kampanja za nove lokalne izbore. HDZ je sve najjače karte bacio na županiju povukavši tamo čelnika sisačkog HDZ-a Ivana Celjaka kao sigurnog kandidata za župana i čelnika petrinjskog HDZ-a Mihaela Jurića kao kandidata za dožupana. U Sisku i Petrinji su aktualni gradonačelnici, Kristina Ikić Baniček (SDP) i Darinko Dumbović (Reformisti), nakon potresa žestoko kritizirali sporost države u reakcijama nakon katastrofe, da bi do danas Dumbović postao „kooperativniji“ s Vladom, no sisačka gradonačelnica i dalje ostaje na svome pravcu te redovito upućuje strelice prema Banskim dvorima. Njih dvoje su i kandidati za nove, treće mandate na čelu svojih gradova, a više je nego očito da će potres na cijelom tom području biti glavna tema predizborne kampanje.
Aktualna sisačka gradonačelnica svoju je kampanju počela famoznim plakatima nakon što je u Saboru ipak prihvaćeno da i Siščani ne moraju sudjelovati u obnovi sa 20 posto, što prvotno nije bilo planirano nego se trebao primjenjivati imovinski cenzus, kao u Zagrebu. No to je ispao njen autogol pa je nakon kritika zbog trošenja gradskog novca na plakatiranje odlučila iz svog džepa platiti trošak plakata, indirektno tako potvrdivši da je riječ o – kampanji. Za sada još nije poznato koje će sve stranke, osim SDP-a, podržati Ikić Baniček.
HDZ je pak za svog kandidata u Sisku dugo pripremao dipl. pravnika Ivana Celjaka, bivšeg dožupana i saborskog zastupnika, no on će sada biti kandidat za župana, nakon što je HDZ-u uvelike naštetila afera aktualnog župana Ive Žinića s nekretninama.
HDZ u Sisku, ispalo je, nije imao jasnu opciju B pa se mnogo vagalo s kandidatima. Nakon spominjanja više imena, odlučilo se u bitku za gradonačelnicu Siska poslati dr. Željku Josić (42), sisačku liječnicu, bivšu saborsku zastupnicu i aktualnu državnu tajnicu za demografiju i mlade.
Zna se da će svog kandidata za gradonačelnika Siska sigurno imati i Domovinski pokret iako još nije objavljeno tko će to biti, kao i još neke stranke. A spominju se i neki nezavisni kandidati. Na lokalnim izborima 2017. za gradonačelnika Siska bilo je devet kandidata.
U Petrinji se, izgleda, ove godine, u odnosu na četiri kandidata s prošlih izbora očekuje možda i njih dvaput više. Sigurno je, dakle, da po treći mandat ide Darinko Dumbović kao kandidat Reformista i još nekih stranaka, a još će jednom pokušati i Luca Gašpar Šako kao kandidatkinja Mosta za gradonačelnicu Petrinje. Ona je prije četiri godine osvojila 5,71 posto glasova.
Budući da predsjednik petrinjskog HDZ-a Mihael Jurić, koji je 2017. bio u drugom krugu izbora s Dumbovićem, ove godine neće biti kandidat, HDZ je, doznajemo, odlučio kandidirati Magdalenu Komes, ravnateljicu petrinjskog Doma za starije i nemoćne. Komes se javnosti predstavila na lanjskim parlamentarnim izborima, gdje je bila 11. na listi osvojivši 1094 preferencijalna glasa.
Lončarević ili Kostanjević
U SDP-u još uvijek nisu donijeli konačnu odluku o tome hoće li imati svog kandidata za gradonačelnika ili će podržati nekog drugoga kandidata, kao kad je riječ o županiji. Ta bi odluka trebala biti poznata u idućih desetak dana. No svog će kandidata imati Domovinski pokret. Također se spominje i nekoliko nezavisnih kandidata, među kojima je zanimljivo ime umirovljenog brigadira Jasenka Krovinovića, ratnog zapovjednika 12. domobranske pukovnije Petrinja, koji ima veliki ugled među Petrinjcima.
Treći grad na potresom zahvaćenom području je Glina kojim od privremenih izbora u prosincu 2015. vlada HDZ-ovac Stjepan Kostanjević. Iako je bilo nekih unutarstranačkih sukoba te je na stranačkim izborima u studenome župan Ivo Žinić pokušao svoga sina Darija Žinića postaviti na čelo organizacije, a time i za vjerojatnog kandidata za gradonačelnika, za dlaku nije uspio te je Kostanjević ostao na funkciji šefa HDZ-a i sada će u borbu za još jedan mandat na čelu ovog banovinskog povijesnog grada. SDP ni tu, najvjerojatnije, neće imati kandidata, a najveća konkurencija Kostanjeviću bit će mladi Radomir Lončarević koji je sa svojom nezavisnom listom prije četiri godine osvojio dva vijećnička mjesta, oni su praktički jedina aktivna oporba u Glini. Od drugih kandidata zanimljiva je i nezavisna lista koju priprema mladi geodet iz Gline Ivan Janković.
No, sad bu tam trebalo raspolagati jako ozbiljnim iznosima novca za obnovu i razne pomoći...to nemre svaka šuša, ne!?