Njemački mediji ovih dana pišu o neobičnom slučaju mladog Australca koji pokušava osnovati vlastitu državu na spornom području uz Dunav između Hrvatske i Srbije. Kako prenosi RedaktionsNetzwerk Deutschland (RND), riječ je o projektu koji izaziva podijeljene reakcije javnosti, ali i otvara pitanja međunarodnog prava.
U središtu priče je 21-godišnji Daniel Jackson koji tvrdi da vlada svojom “Slobodnom Republikom Verdis”, i to iz egzila u engleskom Doveru. Sam teritorij na koji polaže pravo nalazi se na uskom pojasu uz Dunav, veličine oko 75 nogometnih igrališta. Riječ je o području na koje, kako navodi, “nitko ne smije kročiti”, dok hrvatska policija ondje patrolira 24 sata dnevno. “Čak i u egzilu postigli smo golem napredak”, tvrdi Jackson. Prema njegovim riječima, oko 2800 ljudi prijavilo se za državljanstvo, dok se više od 400 već smatra građanima Verdisa. Projekt ima sve elemente države – putovnice, zastavu, ustav, pa čak i razgovore za posao za potencijalne članove.
Korijeni ideje sežu u 2019. godinu, a inspiracija je bio sličan projekt Liberland, koji se nalazi sjevernije na Dunavu. No Jackson tvrdi da je želio drugačiji pristup: “Zemlju s humanitarnim fokusom i normaliziranom, demokratskom vladom”. Pokušaj stvarnog osnivanja države dogodio se 2023., kada je s pristašama pokušao naseliti teritorij. Hrvatska policija tada je intervenirala, skupina je privedena i protjerana, a Jacksonu je izrečena doživotna zabrana ulaska u Hrvatsku. Vlada je cijeli pothvat opisala kao “provokativnu akciju bez ikakve pravne osnove”. Od tada, kako navodi RND, Jackson djeluje iz inozemstva.
Jackson svoju ideju temelji na tvrdnji da Verdis ispunjava kriterije državnosti prema Konvenciji iz Montevidea – teritorij, stanovništvo, vlast i sposobnost međunarodnih odnosa. “Nijedna druga zemlja ne polaže pravo na Verdis, ni Hrvatska ni Srbija”, tvrdi. No stručnjaci za međunarodno pravo ne slažu se s tim. Kako prenosi RND, ključni problem je izostanak stalnog stanovništva na teritoriju i stvarne državne vlasti na terenu. Uz to, koncept “ničije zemlje” (terra nullius) danas u praksi gotovo da nema pravnu težinu, a privatne osobe se na njega ne mogu pozivati.
Zanimljivo je da Jacksonov projekt nije usamljen slučaj. Australija ima dugu povijest tzv. mikronacija – samoproglašenih država koje nikada nisu međunarodno priznate. Najpoznatiji primjer je Kneževina Hutt River, koju je 1970. osnovao Leonard Casley u znak prosvjeda protiv državnih kvota za pšenicu. Ta “država” opstala je čak 50 godina, sve do 2020., kada je ugašena zbog financijskih problema tijekom pandemije koronavirusa. Još jedan primjer je Atlantium, projekt koji je pokrenuo George Cruickshank još kao tinejdžer, a koji i danas postoji u simboličnom obliku.
Jackson se, međutim, ograđuje od takvih usporedbi. “U mojim očima, mikronacija je često samo jedinica koja polaže pravo na dvorište kuće”, kaže. Za Verdis tvrdi da je “ozbiljan projekt s međunarodno-pravnim zahtjevom”. Unatoč policijskoj blokadi, egzilu i zabrani ulaska, ne odustaje. “Radili smo na tome godinama, često i vlastitim novcem”, ističe. Njegova ambicija je, kaže, stvoriti neutralnu državu koja bi mogla djelovati kao “nepristrani posrednik u sukobima ili pružanju humanitarne pomoći”.
Otvori KEKS Pay
