Ruske oružane snage kontinuirano su slijedile svoje dugoročne operativne ciljeve na ukrajinskom bojištu tijekom proljetnih, a očekuje se da će nastaviti s tom strategijom u nadolazećem razdoblju, procjena je Instituta za pročavanje rata. General Oleksandr Sirskij, vrhovni zapovjednik ukrajinskih snaga, izvijestio je medije 22. lipnja da su ukrajinski prodor u Kursku oblast i ustrajni protunapadi u sjevernom dijelu Sumske oblasti onemogućili ruskoj vojsci premještanje 60.000 vojnika iz Kurske oblasti. Ti su vojnici trebali ojačati ofenzivne operacije u pravcima Lyman, Toretsk, Pokrovsk, Zaporižje i Herson tijekom proljeća 2025. Sirskij je naglasio da je Ukrajina time spriječila Rusiju u značajnom pojačavanju ofenzivnih operacija u tim smjerovima. Istaknuti ruski vojni bloger priznao je istog dana da se ruska "ljetna ofenziva" uglavnom sastojala od istih intenzivnih ofenzivnih operacija koje su ruske snage pokrenule krajem 2023. Bloger je procijenio da je mala vjerojatnost značajnih promjena situacije duž prve crte bojišnice tijekom ljeta 2025., ističući da ukrajinske snage provode organiziranu obranu duž cijele prve crte.
Ruske snage trenutno su angažirane u intenzivnim borbenim operacijama duž većeg dijela bojišnice u Harkivskoj, Luganskoj, Donjeckoj i Zaporiškoj oblasti, s očitim prioritetom na ofenzivnim operacijama u Donjeckoj oblasti - trend koji se nastavlja od listopada 2023. Početkom 2025. godine, ruske snage su pojačale tempo ofenzivnih operacija, istovremeno s početkom američkog posredovanja u rješavanju ukrajinskog sukoba, održavajući taj intenzitet posljednjih pet mjeseci. Ranije su ruske snage imale poteškoća s provođenjem simultanih velikih ofenzivnih operacija, što su nadoknađivale provođenjem pulsirajućih, ograničenijih ofenzivnih akcija duž različitih sektora bojišnice, pri čemu bi intenzitet u jednom sektoru opadao dok bi u drugom rastao. Trenutno se čini da ruske snage napreduju u sklopu najmanje tri istovremene velike ofenzivne operacije u smjerovima Borova-Lyman, Konstantinivka i Novopavlivka. Također, značajne snage ulažu u ofenzivne operacije u sjevernoj Sumskoj oblasti, iako izgleda da ukrajinske snage usporavaju ruski napredak na tom području.Unatoč intenziviranju ofenzivnih operacija, ruske snage nisu ostvarile značajne teritorijalne dobitke, dijelom zbog oslanjanja na nedovoljno obučeno pješaštvo u suočavanju s ukrajinskom obranom koja se uvelike oslanja na dronove. Trenutni intenzitet ruskih ofenzivnih operacija vjerojatno odražava maksimum njihovih trenutnih ofenzivnih kapaciteta, te je malo vjerojatno da će Rusija pokrenuti zasebnu ljetnu ofenzivu, javlja ISW.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je upozorio Zapad. Naime, kazao je da ukrajinska obavještajna služba posjeduje dokaze o ruskim planovima za nove vojne operacije u Europi. Ova informacija dolazi nakon izvješća Kirila Budanova, šefa vojne obavještajne službe (HUR). "Uočavamo kontinuirani pad intelektualnih kapaciteta ruskog vodstva i imamo dokaze o njihovim pripremama za nove vojne akcije na europskom tlu", kazao je Zelenski. Zelenski je najavio da će Ukrajina o ovim obavještajnim saznanjima informirati svoje međunarodne partnere. Ova izjava nadovezuje se na prethodna upozorenja Kijeva o mogućoj ruskoj agresiji izvan ukrajinskih granica. Međutim, Zelenski nije iznio konkretne detalje o planiranim ruskim operacijama, njihovom vremenskom okviru ili potencijalnim ciljanim zemljama.
Profesor Michael Clarke, bivši šef Kraljevskog instituta za obrambene studije i istaknuti britanski vojni analitičar. U intervjuu za Gruzijski servis Radio Slobodna Europa/Radio Liberty, održanom tijekom konferencije UGSPN (Centar za istraživanje sigurnosti, politike i nacionalizma) na Sveučilištu u Gruziji u Tbilisiju 13. lipnja, Clarke analizira moguće scenarije razvoja ruskog rata protiv Ukrajine, potencijalne slabosti NATO-a u budućim izazovima, piše Georgia Today.
Na pitanje da brojne zapadne obavještajne službe procjenjuju da će Rusija za pet godina ili pokušati ili se pripremati za napad na članicu NATO-a - najvjerojatnije baltičku državu ili možda Finsku, Clarke kaže: "Da, mislim da bi Rusi mogli biti vođeni osjećajem zamaha da se stvari kreću u njihovu korist. Također, tu je i vremenska komponenta za samog Putina. Ima 72 godine. Vjerojatno smatra da ima još šest do osam godina da ostavi svoj trag prije nego što ga sustigne starost. On je čovjek s povijesnom misijom, osjećajem sudbine. Stoga, ne smatram nužno da želi osvojiti drugu zemlju samo radi okupacije, iako bi Moldavija mogla biti iznimka. No, razbijanje NATO-a, to bi bilo istinsko nasljeđe kojem teži. To bi bio njegov doprinos ruskoj "sigurnosti" nakon što njega više ne bude. To bi moglo uključivati testiranje članka 5, produbljivanje jaza između Amerikanaca i Europljana te širenje nesigurnosti i straha diljem kontinenta".
"Ako do svoje 78. ili 79. godine može reći: 'Vratio sam dio Ukrajine, možda i cijelu, ušao sam u Moldaviju, možda u Gruziju i pogledajte, Europa me se boji, SAD se prema meni odnosi drugačije', tada će u vlastitoj percepciji biti najveći ruski vođa od Staljina", dodaje.
"Pretpostavimo da rat u Ukrajini završi na način koji je donekle povoljan za Rusiju. Putin ima na oku baltičke zemlje iz geopolitičkih razloga. Tu je i Moldavija, već napola u EU-u, i Gruzija - potpuno nezaštićene. Mogao bi pokušati nešto i u Srednjoj Aziji, možda sjevernom Kazahstanu. Što je prvo na dnevnom redu? To bi ovisilo o okolnostima primirja u Ukrajini. Ako bi Rusija i dalje napredovala, mogli bi pristati na primirje radi konsolidacije. Međutim, ako bi počeli gubiti teritorij, ili bi Krim bio ugrožen, tada bi željeli primirje samo kako bi izbjegli daljnje gubitke. Dakle, kontekst je ključan. No, ako govorimo o širem vremenskom okviru, rekao bih da razmišljamo o periodu 2030. do 2032. Do 2030. Putin će imati 78 godina - do 2032. 80. To vjerojatno predstavlja psihološku granicu za njega. Nakon toga, održavanje energije postaje izazovnije", objasnio je Clarke.
"Putin razmatra: što mogu učiniti da naštetim Zapadu, da generiram strah diljem Europe? Potpuno preuzimanje Gruzije ili Moldavije vjerojatno neće postići taj cilj. No, Moldavija je već jednom nogom u EU-u. To je vremenski okvir koji bi Putin mogao htjeti preduhitriti. Točno. Vremenski okvir pristupanja EU-u mogao bi značajno utjecati na njegov vlastiti plan. Mogao bi zaključiti: moram djelovati prije nego što se taj prozor zatvori. Dakle, ako Ukrajinu stavi na stranu u proljeće 2026., tada bismo do jeseni 2027. ili proljeća 2028. vjerojatno vidjeli njegov sljedeći potez. Neće se jednostavno umiroviti u svoju vilu u Sočiju. Nedvojbeno će pokušati nešto u tom periodu 2026.-2028", zaključio je vojni stručnjak.
Otvori KEKS Pay
Izvor informacija: ISW u vlasništvu obitelji Nuland, neimenovani ruski bloger, Clark sa Sky Newsa koji se proslavio sa lopatama i nedostatku aketa već prije 3 godine, i od tada apsolutno sve promašio. Ovde je ponovo zablistao. Veze s vezom