U svibnju 2023. počelo je rušenje 129-godišnje bolničke zgrade broj 4 u Vinogradskoj, poznatije kao “očna i derma”. Danas se na tom mjestu uzdiže rekonstruirana i dograđena ciglasta zgrada u koju će se po završetku, do ljeta sljedeće godine, vratiti Klinika za očne bolesti te Klinika za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
Rade čitavo vrijeme
Do kraja lipnja 2026. treba biti završeno svih šest zgrada KBC-a, cjelovito obnovljenih i konstrukcijski ojačanih nakon potresa 2020. Konstrukcijska obnova financira se iz Fonda solidarnosti EU, a dio cjelovite obnove s energetskom učinkovitošću iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Ovih je dana dovršena prva – upravna zgrada (zgrada 1), čelno zdanje uz kružni tok Vinogradske, koja će biti u funkciji za mjesec dana, nakon što budu dovršene i zgrade 2 i 3, to su zgrade iza nje, do kojih se dolazi prolaskom kroz glavni ulaz upravne zgrade, a u kojima su smješteni Klinički zavod za kemiju i Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP).
Obišli smo prizemlje upravne zgrade u čijem je lijevom krilu, iza porte, prostorija s dugim pultom za centralno naručivanje. S kolnog ulaza u bolnicu koji se nalazi nešto niže desno od zgotovljene upravne zgrade, dolazi se do zgrade broj 9, Klinike za kirurgiju, čije je dvije trećine do sada u obnovi i to najstariji dio, stacionar iz 1896. i kirurške sale. Završeni su podrum, prizemlje i prvi kat, dok drugi kat tek kreće s obnovom, budući da je do sada bio u funkciji. Naime, iako čitav kompleks KBC-a izgleda kaotično, ispregrađivan žičanim građevinskim ogradama i uz buku i prašinu gradilišta, bolnica sve vrijeme radi, a klinike i odjeli premještaju se na privremene lokacije. Do sada se zbog radova moralo privremeno izmjestiti čak 20 tisuća kvadrata raznih namjena, od klinika do administracije. Radi reorganizacije posla, u krugu bolnice sagrađena su tri modularna objekta, crne zgrade modernih linija, koje će nakon svoje privremene funkcije trajno ostati pa će u jednoj od njih biti bolnička ljekarna, u drugoj stacionar, a u trećoj ostaje dio Klinike za kirurgiju. Još jedna zgrada trenutačno je u crvenoj cigli, zgrada 7 u kojoj su inače Klinički zavod za intervencijsku radiologiju i Klinika za bolesti srca i krvnih žila te Klinika za kirurgiju glave i vrata.
– Sve skupa će biti oko 29 tisuća kvadrata, to je nešto više jer se objekti 4 i 7 uz rekonstrukciju i dograđuju za nekoliko tisuća kvadrata. Objekt 4, derma i očna, s ranijih 3500 kvadrata narast će na 8000 četvornih metara, a objekt 4, koji je imao oko 4500 kvadrata, imat će 7000 kvadrata – pojašnjavaju nam na gradilištu.
Veliko gradilište je i u krugu Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Ondje je sredinom 2023. sagrađena modularna bolnica, početkom 2024. i dnevna bolnica i od tada u njima svakodnevno pružaju zdravstvene usluge. Trenutačno je ondje započeta obnova središnjeg kompleksa, koji je najzahtjevniji i najvažniji dio projekta. Dovršetak početnog dijela kompleksa očekuje se u prvoj polovici 2026., a ukupna obnova predviđena je u razdoblju od tri do četiri godine. Za ovaj projekt je za sada Vlada RH osigurala više od 100 milijuna eura – djelomično iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a najvećim dijelom iz državnog proračuna. Riječ je o jednoj od najvećih investicija u hrvatski zdravstveni sustav.
Građevinskim rješenjem predviđen je kompleks s tri podzemne etaže, prizemljem i tri kata. Na jednome mjestu bit će objedinjene sve ključne djelatnosti, uključujući prijam i trijažu pacijenata, stacionarnu infektologiju odrasle dobi i pedijatrijsku infektologiju, radiološku djelatnost, jedinice intenzivnog liječenja, specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, laboratorijsku dijagnostiku te prostore za klinička ispitivanja. Uz to, predviđeni su i sadržaji za znanstveno-nastavnu i istraživačku djelatnost, čime će se dodatno ojačati integracija kliničke prakse i akademske medicine.
Sve će biti izgrađeno u skladu s najstrožim protupotresnim standardima i suvremenim principima pandemijske pripravnosti, ističe prof. Alemka Markotić, ravnateljica Infektivne. Sve bolesničke sobe moći će se trenutačno prebaciti u režim izolacije regulacijom tlakova, dok će vanjski pristup preko balkona i terasa omogućiti siguran transport pacijenata s najopasnijim zaraznim bolestima izravno u izolacijske jedinice. Poseban je naglasak stavljen na izgradnju ukupno 47 specijaliziranih izolacijskih jedinica različitih kategorija, od kojih će 20 biti namijenjeno kliničkim istraživanjima visoko kontagioznih bolesti, što je jedinstven pristup na razini EU. Hitni prijam imat će potpuno odvojene sadržaje za djecu i odrasle, a svi će pacijenti prolaziti obveznu trijažu radi procjene potrebe za izolacijom.
Ordinacije s izravnim pristupom
Čekaonice će imati mogućnost otvaranja prema vanjskom prostoru u slučaju epidemije, a predviđene su i specijalne ordinacije – izolacije s izravnim pristupom izvana za kontagiozne pacijente. Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita bit će organizirana u četiri specijalizirane grupe s ukupno 17 ordinacija, među kojima se posebno ističe jedinstveni centar za HIV pacijente, koji uključuje i psihosocijalni te pozivni centar. Planirane su i tri endoskopske sale prilagođene infektivnim bolesnicima, s jasno razdvojenim pristupima za vanjske i hospitalizirane pacijente te suvremena radiološka dijagnostika s najmodernijom opremom i izolacijskim pristupom za visoko kontagiozne pacijente.
– Znatno će se unaprijediti uvjeti za liječenje pacijenata oboljelih od infektivnih bolesti te podići ukupna kvaliteta zdravstvenih usluga. Uzimajući u obzir položaj Zagreba i velik broj stanovnika koji gravitiraju Klinici, uspostava ovakvih uvjeta od iznimne je važnosti za zdravstveni sustav, što je osobito jasno došlo do izražaja tijekom pandemije bolesti COVID-19. S ovakvom infrastrukturom i visoko educiranim i istreniranim osobljem, Klinika će imati potencijal za jednu od stožernih institucija u EU za liječenje i dijagnostiku bolesnika sa zaraznim bolestima, ali i vrhunsku edukaciju – zaključuje prof. Markotić.
FOTO
Otvori KEKS Pay
