Prva gošća novog podcasta Večernji TV-a "Bobu bob! By Igor Bobić" bila je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić koja je govorila o preuzimanju poljoprivrednog sektora Fortenove u Podravka Agri, razvoju tvrtke koja je na Zagrebačkoj burzi premašila vrijednost od milijardu eura, o inflaciji, politici i drugim zanimljivim temama. Razgovor je započet bojkotom trgovina, već petim po redu. Jesu li i Podravku kao proizvođača dotaknuli bojkoti u proteklih mjesec i nešto dana?
- Zasad je to teško izračunati, ali sigurno jest, s obzirom da su trgovci zabilježili nešto nižu prodaju. Onda je to, naravno, dotaknulo i proizvođače. Ipak, temeljno pitanje je hoće li sama takva akcija, sam bojkot, koji osim što izražava i jasno pokazuje da ljudi primjećuju i nisu zadovoljni sa stanjem razine cijena i brzine njihovih promjena, donijeti i stvarnu promjenu? Mislim da to treba vidjeti i nisam sigurna da je u cijelosti realno, odnosno da će biti u cijelosti djelotvorno u rješavanju svih onih problema koji se na neki način reflektiraju u razini cilja. Sam taj bojkot, odnosno reakcija potrošača na poziv, odaziv i spremnost ljudi da ipak reagiraju u stvari je pokazatelj da jedna široka skupina potrošača želi reći da je razina cijena u Hrvatskoj možda previsoka. Ne mislim da sam bojkot ili potrošači koji se odazivaju na bojkot mogu procijeniti sve razloge i uzroke koji definiraju razinu cijena, ali mislim da je relevantno i važno prepoznati da ljudi postavljaju vrlo značajno pitanje. Ja to vidim kao najznačajniji rezultat te akcije. Nije ta odgovornost na potrošačima da u cijelosti razumiju događaje i razloge koji su rezultirali i koji rezultiraju u postojećoj akciji – rekla je M. Dalić.
Na pitanja otkud onda te cijene koje su takve kakve jesu? Trgovci uvijek kažu da nije do njih, nego do nekoga drugoga. Koliko je to do proizvođača, odnosno u tom lancu tko tu najviše dobiva, uzima da su cijene tolike nekih proizvoda?
- Kad razgovaramo o inflaciji, onda treba razumjeti da inflacija nije mikroekonomski problem i da se problem razine cijena i rasta cijena teško može kvalitetno riješiti ili se uopće ne može riješiti traženjem pojedinačnog krivca. Inflacija je makroekonomski problem. Radi se o mnogim promjenama koje su se u okruženju dogodile istovremeno, a koje su onda rezultirale rastom cijena, pri čemu treba razdvojiti pitanje razine cijena i usporedbe razine cijena s drugim zemljama od pitanja brzine rasta cijena, što bi bila inflacija. Naime, mi u našem okruženju, u našem gospodarstvu, u proteklim godinama vidimo i događale su se mnoge promjene koje su vršile pritisak na rast cijena. Prva od njih je došla izvan naše ekonomije i prva od njih je došla što sa poremećajima na svjetskom tržištu zbog postcovid oporavka, a druga je došla s početkom rata u Ukrajini. Iako su se ti događaji dogodili prije dvije ili tri godine, oni i dalje i danas još uvijek utječu na razinu cijena jer su to bili ekstremni vanjski šokovi koji su rezultirali u poremećajima globalne trgovine, u rastu cijena sirovina koja se je bez puno mogućnosti da mi u Hrvatskoj nešto izbjegnemo, prelila na nas. Na to su se nadovezala neka pitanja koja su specifična za hrvatsku ekonomiju. To su kretanja kao što je rast plaća. Mi smo u proteklih godina zabilježili rast plaća od četrdesetak posto. To je rast državne potrošnje financiran u velikoj mjeri sredstvima EU fondova, koji se onda manifestira kroz, recimo, dvoznamenkasti rast investicija. Sve su to elementi potrošnje koji vrše pritisak na rast cijena. Mi smo svi jako zadovoljni što naša ekonomija raste brzo i brže od drugih europskih ekonomija, ali makroekonomska posljedica toga je da brže rastu i cijene – dodala je M. Dalić. Hoćete reći da vi u vaš proizvod morate ugraditi onda i povišenje plaće koju imate u vašoj tvrtki.
- Naravno da moramo. Rast plaća je sastavni dio troškova proizvodnje. Prema tome, u nas su se, u prehrambenoj industriji konkretno, događala dva paralelna procesa. S jedne strane su nam rasle cijene sirovina koje su diktirane stanjem na svjetskom tržištu, i mi danas imamo gotovo sve sirovine, ambalažu, staklo na nekoj razini od tridesetak posto veće nego što je to bilo prije dvije, tri godine. Istovremeno se zbivao i vrlo snažan i vrlo intenzivan rast plaća. I jedno i drugo je zbrojeno u cijenu proizvoda. Ponekad govori da su neke su sirovine jeftinije nego prošle godine, što je sasvim točno, ali je isto tako da su i plaće veće nego prošle godine, tako da ono što želim reći i vratiti se u stvari na izjavu koju sam rekla na početku. Inflacija je makroekonomski problem i smanjivanje inflacije, ograničavanje inflacije, zahtijeva neke makroekonomske mjere kao što je, na primjer, rast kamatnih stopa. Svi smo čuli, gledali i pratili kako su se i Europska središnja banka i američka centralna banka protiv inflacije borile rastom kamatnih stopa. Mi smo danas članica eurozone, mi kamatne stope sami određivati ne možemo i nalazimo se ustvari u jednom raskoraku. Europska centralna banka zbog recesije u velikim članicama Europske unije u stvari snižava kamatne stope, a našem makroekonomskom okruženju bi u stvari bio potreban rast kamatnih stopa. Našem makroekonomskom okruženju zbog rasta plaća i zbog rasta gospodarstva bi u stvari bilo potrebno jedno ograničavanje državne potrošnje i susprezanje potrošnje, suprezanja države od rasta njezine potrošnje kako bi ublažila te inflatorne pritiske. Tu osim toga, dolazi i eksterni izvor financiranja, europski fondovi, koji ovdje povećavaju potražnju za raznim proizvodima i uslugama. Inflacija je rezultat sučeljavanja agregatne ponude i agregatne potražnje. Mi na svim elementima agregatne potražnje imamo snažan rast, a ponude se puno sporije i puno teže tome prilagođavaju – kazala je. Što smo onda u bezizlaznoj situaciji?
- Nismo, naravno, u bezizlaznoj situaciji, jer u toj situaciji mislim da je potrebno koristiti neke preostale instrumente koje imamo, ali isto tako moram reći, što zasigurno možda mnogi ne žele čuti: dio svih ovih promjena koje su se dogodile, a koje su rezultirale i u bržem rastu ekonomije i bržem rastu plaća, moraju se u jednoj mjeri prenijeti i na rast cijana – dodala je.
>> VIDEO Pozitivan trend na hrvatskom tržištu rada u 2025.: Rast plaća i zapošljavanja unatoč izazovima
Otvori KEKS Pay
Svi muljaju i prebacuju odgovornost na druge. Zapravo, odgovorni za rast inflacije su manje ili više svi u lancu od države, proizvođača, distributera, trgovaca, banaka, pružatelja usluga... Svatko bi zaradio više, još više, sve na grbaču nas potrošača, građana. Trebala bi državu pritisnuti da racionalizira javna poduzeća (otpusti nepotrebna uhljebe - dobar vic), proizvođači, trgovci i ostali smanje apetite. U suprotnom će sigurno biti kao u Srbiji - nećemo to moći trpiti dovjeka. Jedna- dvije loše turističke sezone, što je vrlo izgledno, usporavanje gospodarstva prvo u Njemačkoj, pa i ostalom dijelu Europe i evo nas opet u banani. Plenki podvije rep i prepusti jedan mandat opoziciji da jede gov...