Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade su izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti (EU) i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (EU), prijedlog zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit (EU). Na početku sjednice, obratio se premijer Andrej Plenković.
- Hrvatska je dobila još jednu jednoglasnu potporu naših partnera unutar EU, da ćemo postati članica Schengena, a to znači da smo mi unutar 420 milijuna ljudi koji uživaju u slobodi kretanja. Želim zahvaliti svim partnerima unutar EU na potpori, članicama Schengena koje nisu u EU, zahvaliti još jednom Europskoj komisiji - kazao je uvodno te zahvalio i svima u Hrvatskoj koji su radili na tom procesu.
Ulazak u Schengen nazvao je "velikim uspjehom", a 2022. godinu "godinom realizacije strateških ciljeva".
- Ovo je godina u kojoj smo realizirali povezanost hrvatskog teritorija - Pelješki most, ušli smo u europodručje, sa Schengenom omogućujemo slobodu kretnje, bez kontrola, bez sati na granicama - naveo je te dodao kako Schengen, također, omogućuje brže, lakše i jeftinije kretanje roba i ljudi te snažan poticaj turističkom prometu s obzirom na to da je velik dio Hrvatske auto destinacija.
Podsjetio je da se 80% robne razmjene odnosi se na zemlje Schengena te kako 75% turista dolazi iz država članica Schengena.
- Samo 15 zemalja u svijetu su u NATO-u, Europskoj uniji, europodručju i Schengenu. Među njima je Hrvatska - istaknuo je.
Osvrnuo se na jučerašnju zatvorenu sjednicu Vlade, održanu zbog Slovenije i izjave njihovog stajališta prema arbitraži.
- Mi smo uložili svoju izjavu i ponovili stajališta da smo se jednoglasnom odlukom povukli iz arbitražnog postupka zbog povreda, ali da smo spremni za nastavak bilateralnog dijaloga - navodi.
Osvrnuo se na cijene goriva te kazao kako, da nema odluka i mjera Vlade, danas bi benzin bio 12,41, dizel 13,51, a plavi dizel 8,85 kuna.
- Što znači da su ova dva goriva, koji se najviše konzumiraju, praktički skoro za 2 kune jeftiniji nego što bi bili da nema mjera koje provodimo već više od godinu dana - kaže.
Prilikom redovnog trenažnog leta, podsjeća, dogodila se nesreća. MIG je, kako je istaknuo, pao vjerojatno zbog tehničkog kvara, no istraga će ustvrditi sve razloge.
- Srećom oba pila su preživjela. Jedan je već na kućnoj njezi, drugi u bolnici operiran i dobro se oporavlja. Oni su prema protokolu, kako nas je izvijestio ministar Banožić, usmjerili avion u područje koje nije naseljeno, kada su vidjeli da imaju problem, i na taj način izbjegli dodatne moguće negativne posljedice. U svakom slučaju, dobro da su živi, istraga će pokazati što se dogodilo. Cijeli ovaj proces našeg mandata dobro smo procijenili nužnost zamjene eskadrile HRZ-a i donijeli odluku o kupovini Rafalea. Naši piloti se treniraju, tehničari obučavaju, infrastruktura prilagođava... Za godinu dana počet će dolaziti u Hrvatsku Rafale - istaknuo je.
- 1. siječanj je trenutak promjene, značajne promjene međunarodnog položaja Hrvatske i zato svi ovi napori koje smo uložili zavrjeđuju da ih adekvatno predstavimo i, još jednom, zaista zahvaljujem svima koji su ovom procesu dali svoj doprinos - rekao je Plenković zaključno.
Ministar Tomo Medved govorio je o aktualnom stanju vezanom uz potres i obnovu. Kako ističe, u programu izgradnje zamjenskih obiteljskih kuća s izvođačima radovima ugovorena je izgradnja 578 zamjenskih kuća u iznosu od 600 milijuna kuna. U izgradnji je 20 višestambenih zgrada s 308 stanovima, vrijednosti 306,4 milijuna kuna. Do sada je obnovljeno 3967 obiteljskih kuća, dok se na 576 izvode radovi.
Nacrt prijedloga zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama predstavila je državna tajnica Željka Josić.
- Predlažemo povećanje materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja, sa 70 posto proračunske osnovice na 125, odnosno sa 2328 kuna na 4157 kuna - navela je, a prijedlog je prihvaćen.
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predstavio je ministar Vili Beroš.
- Zadovoljstvo mi je što danas mogu predstaviti izmjene i dopune organskih zakona u zdravstvu. Ove zakonske izmjene i dopune nisu niti početak, niti završetak reforma zdravstva, no predstavljaju važan dio promjena u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Reformi zdravstva pristupilo se sveobuhvatno jer razrađena je postepeno, u fazama, obuhvaćajući sve segmente zdravstvenog sustava. To je teže i složenije, no sigurniji put da se nužne promjene u zdravstvu i provedu. Ovim zakonskim izmjenama, prije svega, pristupamo kako bi započeli s osnovnim organizacijskim promjenama i osigurali financijska sredstva kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koja su nužna za kvalitetnu i sigurnu provedu promjena u zdravstvu i realizaciju ciljeva reforme. Opći cilj reforme zdravstva je održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu, a čemu predloženi zakoni daju svog kvalitativni i kvantitativni okvir i doprinos - pojasnio je.
Državni tajnik Zdravko Zrinušić objedinjeno je predstavio Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza i Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
- Ulaskom u eurozonu, HNB gubi status pridruženoga člana i započinje punopravno članstvo u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu - istaknuo je Zrinušić na sjednici.
Vlada u konačnom prijedlogu izmjena zakona o porezu na dohodak, predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun. Državni tajnik Zdravko Zrinušić podsjetio je da se prema sadašnjim propisima plaće mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun. >> OPŠIRNIJE
inistrica Marija Vučković navela je kako se Program državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda predlaže zbog "iznimnog rasta cijena energenta koji je u 2022. dodatno ubrzan zbog brutalne i ničim izazvane ruske agresije na Ukrajinu".
- Subjekti u preradi poljoprivrednih proizvoda dovedeni su posljedično u situaciju manjka likvidnosti i potencijalnog generiranja gubitaka - kazala je. Program je vrijedan 200 milijuna kuna, a sredstva osigurana u proračunu na pozicijama Ministarstva poljoprivrede, dodala je.
Ministar Gordan Grlić Radman izvijestio je o Prijedlogu odluke o doprinosu Republike Hrvatske Središnjem fondu Ujedinjenih naroda za krizne situacije za 2023. godinu.
- Uslijed nedavnih kriznih situacija u svijetu, kao što su pandemija bolesti COVID-19 i rat u Ukrajini, Središnji fond UN-a za krizne situacije pokazao se ključnim instrumentom u funkciji omogućavanja žurnog djelovanja međunarodnih humanitarnih i razvojnih organizacija i agencija u sustavu UN-a. S tim u vezi, na predstojećoj donatorskoj konferenciji očekuje se povećanje financijskih doprinosa država u proračun Središnjeg fonda. Hrvatska je spremna odgovoriti na poziv i sudjelovati na konferenciji te najaviti financijski doprinos za 2023. u iznosu od 100.000 američkih dolara - navodi Grlić Radman te dodaje kako Hrvatska time "iskazuje vlastitu solidarnost i odgovornost".
Radi hitne nabave raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa od Francuske, Vlada je na sjednici donijela odluku o preraspodjeli proračunskih sredstava za ovu godinu te dala suglasnost MORH-u za preuzimanje obveza na teret proračuna u razdoblju od 2024. do 2026. >> OPŠIRNIJE
Kad se miš pohvali da je doveo mater u kavez sa 14 mačaka