Italija se suočava s porastom slučajeva virusa Zapadnog Nila. Potvrđena su dva smrtna slučaja i minimalno 32 zaražene osobe. Ovaj trend prati šire širenje virusa u južnoj Europi tijekom ljetnih mjeseci. Virus se prvenstveno prenosi ugrizima inficiranih komaraca, a slučajevi su zabilježeni i u Grčkoj. Epicentar zaraze u Italiji lociran je u pokrajini Latina, regiji Lazio, približno 100 km južno od Rima. Talijanski nacionalni zdravstveni institut (ISS) izvijestio je u četvrtak da epidemiološki trendovi prate obrasce iz prethodnih godina, no geografska distribucija virusa pokazuje značajne promjene. Osim u Latini, virus je detektiran u Pijemontu, Venetu, Emiliji-Romagni i Kampaniji. Anna Teresa Palamara, voditeljica odjela za zarazne bolesti ISS-a, naglašava da je virus endemičan u Italiji već godinama, te da su preventivne mjere aktivne. Ističe da 80% zaraženih ne pokazuje simptome, ali upozorava na povećan rizik za vulnerabilne skupine. Regija Lazio potvrdila je 12 novih slučajeva nakon testiranja u rimskoj bolnici Lazzaro Spallanzani. ISS napominje da virus Zapadnog Nila pripada obitelji Flaviviridae, prvi put izoliranoj 1937. u Ugandi. Primarni nosioci virusa su divlje ptice i komarci roda Culex, čiji ugrizi predstavljaju glavni put prijenosa na ljude, bez rizika od međuljudske transmisije, javlja Euronews.
Bolest Zapadnog Nila (ZN) je vektorima prenosiva bolest, čiji je uzročnik virus zapadnog Nila (VZN), koji se u prirodi održava u ciklusu između ornitofilnih komaraca i ptica, javlja HZJZ. Ptice su primarni rezervoari i glavni domaćini virusa. Virus se umnožava u pticama koje su glavni izvori infekcije. Na krajnje slučajne domaćine: ljude, kopitare ili druge sisavce, virus se prenosi ubodom zaraženog komarca (vektora). To su prvenstveno komarci roda Culex, (vrste Culex pipiens), a mogu ga eventualno iznimno prenijeti i druge vrste iz roda Aedes.
Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka kontaktom. Bolest ZN je kompleksna vektorska antropozoonoza koju karakterizira izraziti sezonalitet pod utjecajem mnogih okolišnih i klimatskih čimbenika. Sezonska pojavnost i kretanje bolesti ZN na nekom području odnosno epidemiološka situacija od godine do godine je izrazito varijabilna. Pod utjecajem je okolišnih, klimatskih i vremenskih prilika koje utječu na brojnost i aktivnost vektora uzročnika bolesti. Prijenos VZN se događa ovisno o prisutnosti zaraženih ptica, brojnosti i aktivnosti zaraženih komaraca te o prisutnosti osjetljivih domaćina. Pojavljuje se u ljetnim i ranim jesenskim mjesecima. Zbog ciklusa umnožavanja virusa u pticama većina infekcija ljudi, kopitara ili drugih sisavaca se eventualno može uočiti u razdoblju od sredine srpnja do kraja listopada.
Infekcija VZN u ljudi nakon inkubacije od 2-6 dana (u rasponu od 2-14) najčešće prolazi bez simptoma ili asimptomatski (u približno 70-80% slučajeva). U oko 20-30% inficiranih manifestira se kao akutna sistemska febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, simptomima od strane gastrointestinalnog sustava. Može se pojaviti prolazni makulopapulozni osip (u 25-50% oboljelih). Radi se o relativno blažem obliku bolesti koji se naziva groznica ZN, čiji simptomi nalik gripi traju od dva do pet dana. U manje od 1% inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave klijenuti. Pod povećanim su rizikom za razvoj težeg oblika bolesti starije osobe koje već imaju postojeću kroničnu bolest kao npr. kroničnu bubrežnu bolest, dijabetes, hipertenziju ili imunosuprimirane osobe (kao npr. transplantirani i sl.).
Oboljeli se liječe simptomatski i većina se dobro oporavi bez trajnih posljedica. U svrhu prevencije infekcije VZN važne su mjere suzbijanja komaraca i njihovih legla te je važno podsjetiti na važnost osobne zaštite. Pored preventivnih mjera suzbijanja komaraca neophodno je aktivno sudjelovanje svakog pojedinca u borbi protiv komaraca uklanjanjem uvjeta za odlaganje njihovih legla u okolini na balkonima, terasama, okućnicama i dr. (odstajale vode u lončanicama, vazama, kantama, spremnicima, bačvama, odbačenim limenkama, igračkama i sl.).
Cijepivo stiže , sad će Alemka i Kruno...ovaj put bez Vilija