Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska kakvu trebamo

Cvrtila: Migracije će postati naša stvarnost, moramo se adaptirati

Kako teku pripreme, što će biti ključni naglasci hrvatskog predsjedanja EU, kakva su očekivanja? To su neka od pitanja na koja odgovaramo na velikoj konferenciji Večernjeg lista
29. studenoga 2019. u 12:03 88 komentara 8437 prikaza
Vlatko Cvrtila
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/49

Šest godina otkako je Republika Hrvatska postala 28. članica Europske unije (1. srpnja 2013.), Zagreb će početkom siječnja iduće godine na šest mjeseci postati glavni grad EU. Što će hrvatsko predsjedanje Vijećem EU donijeti političkim elitama, gospodarstvu i građanima, ali i susjedima Hrvatske, pitanja su kojima se bavi konferencija Večernjeg lista “Hrvatsko predsjedanje EU – prilike i izazovi”, u sklopu koje je održan i razgovor “jedan na jedan” premijera Andreja Plenkovića s našom novinarkom Sandrom Veljković.

Darko Horvat, Ivan Barbarić, Goran Težak, Jure Sertić i Marko Jurčević DIGITALIZACIJA POSLOVANJA Darko Horvat: Centar novih tehnologija početkom 2020., 5G mreža za tri godine

U sklopu stručnih predavanja o pojedinim aspektima predsjedanja i prilikama koje ono donosi govorili su Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti, Vlatko Cvrtila, rektor sveučilišta VERN te guverner Boris Vujčić. Uz to su upriličene i dvije panel-diskusije na teme “EU i gospodarstvo” te “Hrvatsko predsjedanje EU”.

O gospodarskim aspektima hrvatskog članstva u EU i perspektivama nakon ulaska u eurozonu govorili su guverner Boris Vujčić, predsjednik HUP-ICT Udruge Boris Drilo, SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja i Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV grupe.

Konferencija Hrvatska kakvu trebamo - panel: Hrvatski građani kao e-građani Hrvatska kakvu trebamo Malenica: Godišnje imamo do 150.000 novih korisnika usluge e-građani, a cilj je povećanje

Da će Hrvatska predsjedanje EU preuzeti u izazovnom trenutku za nastavak izgradnje i budućnost Unije, sugerira i službeni slogan predsjedanja “Snažna Europa u svijetu punom izazova”. Vlada pritom kao jedan od prioriteta navodi proširenje EU, a koliko je izazovna ta tema, pokazuje i nedavna francuska blokada otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. O perspektivama hrvatskih susjeda pred vratima EU, političkom i sigurnosnom okviru novog vala proširenja, ali i o samoj budućnosti Europske unije govorili su sudionici panel-diskusije “Hrvatsko predsjedanje EU” Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, SDP-ov zastupnik Joško Klisović te profesori Vlatko Cvrtila i Božo Skoko.

Vlatko Cvrtila
1 / 49
Premijer Andrej Plenković i Večernjakova novinarka Sandra Veljković

U nastavku pratite tijek događaja: 

13.00 – Cvrtila je rekao da je mala vjerojatnost da će se ponoviti migrantska kriza iz 2015. jer su sasvim drukčiji uvjeti i monitoring migrantskih kretanja.

- Postoji mala vjerojatnost, ali ona se može izroditi u odnosu Turske i EU. Erdogan je nekoliko puta zaprijetio da će pustiti migrante. Međutim, čak i u migrantskim krugovima nije to više ta energija kao kad je postojao sukob u Siriji - rekao je Cvrtila, napomenuvši da će migracije postati naša stvarnost i da se moramo adaptirati. 

Cvrtila se, komentirajući Brexit, našalio i rekao da ćemo "opet izbaciti Britance".

12.55 – Za Brexit je ministar Grlić Radman rekao da je veliki izazov te da Hrvatsku čeka novi sporazum o budućim odnosima s EU. Tu je i višegodišnji financijski okvir koji je također vrlo važno pitanje jer odlaskom Britanije ostaje praznina u proračunu, dodao je. Jedan od izazova je i proširenje na države u našem neposrednom susjedstvu.

– Od samog smo početka bili aktivni zagovaratelji pokretanja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom – rekao je Grlić Radman.

Cvrtila je rekao da Europskoj uniji ni na koji način ne odgovara da ostane europski prostor koji bi stvarao određene nestabilnosti s kojima bi se jedan dan EU trebao baviti.

Otvoreno MIGRANTSKA KRIZA Gradonačelnik Bihaća: Hrvatska policija ulazi u BiH s dugim cijevima, šaljete isprebijane migrante

Klisović je rekao da je blokada pregovora sada prvi put otvorila pitanje je li Europska unija, a ne kandidati, spremna za nove pregovore. Klisović je rekao da nismo čuli koji je točno plan Hrvatske za razrješenje problema s Makedonijom i Albanijom.

12.45 – Božo Skoko rekao je da nismo toliko mala zemlja u odnosu na neke druge države, poput Danske ili Nizozemske, koje su teritorijalno manje od Hrvatske. Naglasio je da nam EU daje mogućnost da i kao mala zemlja možemo nešto reći ako imamo što reći. Pratit će nas, istaknuo je, mnogi mediji koji su, uz politiku, zainteresirani i za život u Hrvatskoj, za ono što smo dali EU... Smatra da smo se afirmirali kao politički brend, ali još uvijek ne dovoljno.

SDP-ov zastupnik Joško Klisović rekao je da će stabilnost tijekom predsjedanja većim dijelom ovisiti o Vladi, a kao primjer naveo je štrajk prosvjetara.

– Vlada će biti ta o kojoj ovisi stabilnost vlasti tijekom predsjedanja, a ne oporba. Mi u oporbi, naravno, dat ćemo svoj obol predsjedanju – rekao je Klisović. Grlić Radman složio se s Klisovićem i rekao da to odražava civilizacijsko lice Hrvatske te da su upravo to europske vrijednosti.

– Kad su u pitanju nacionalni interesi, mislim da je tu doista ta suradnja apsolutno nužna – rekao je Grlić Radman.

Andrej Plenković Jasna poruka Plenković vrlo oštar: Svima koji žele detuđmanizirati HDZ ja to neću dopustiti

12.40 – Na drugom i posljednjem panelu – Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na pitanje jesmo li spremni za predsjedanje odgovorio je da uvijek na pitanje odgovara da jesmo.

Što se tiče troškova, rekao je da ćemo biti vrlo racionalni, da je procjena ukupnog proračuna između 50 i 70 milijuna eura, iako se namjeravaju približiti ovom nižem iznosu. Naveo je kako je Bugarska imala trošak od 75 milijuna eura.

12.30 – Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV grupe, potužio se na antipoduzetničku klimu rekavši da je biti poduzetnik u Hrvatskoj veliki križ.

SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić rekao je da imamo još uvijek relativno visoku presiju, unatoč svim krugovima poreznog rasterećenja.

– Stanje na tržištu rada je takvo da oni moraju plaće dizati iznad dinamike rasta produktivnosti i BDP-a. I to je ključni problem za poduzetnike u ovom trenutku, na koji je jako teško utjecati. Tu jedino nekakva osmišljena politika imigracija može dati određene rezultate, ali jako je mnogo problema – rekao je Grčić, poručivši da se mora dogoditi novo porezno rasterećenje, što po njemu nije moguće bez reforme javnog sektora.

Vujčić je rekao da se ne može govoriti o poreznom opterećenju a da se ne govori o rashodima države.

12.15 – Nije sramota propasti, ali dajte nam šansu, rekla je predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja. Kao jedan od problema istaknula je nedostatak kvalitetne radne snage. Rekla je da je ulazak u EU pozitivan, ali da treba još raditi da bismo bili ravnopravni. Predsjednik HUP-ICT Udruge Boris Drilo rekao je da je odnos između neta i bruta izrazito nepovoljan u Hrvatskoj te razlog zbog kojeg mnogi ulaze u "siva područja". Rekao je da koraci moraju biti mnogo brži da bismo uhvatili korak s Europom, a pogotovo sa svijetom.

Andrej Plenković i Viktor Orban Sastanak u Osijeku Orban održao govor: 'Dragi Andreje, najsrdačnije zahvaljujem uime Mađara'

12.10 – Jedan od razloga zašto je u Hrvatskoj niža produktivnost od prosjeka EU leži i u tome što imamo manje stranih investicija. Kada se usporedimo s nekim zemljama, možemo uočiti da neke tvrtke nisu ni postojale u tim zemljama na početku tranzicije. Slovačka nije imala automobilsku industriju nakon razilaska s Češkom. Najbrža industrija u Hrvatskoj je ICT, ali Hrvatska još uvijek nije potpisala ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pa mnogi firmu otvore u drugim zemljama – rekao je na panelu guverner HNB-a Boris Vujčić.

12.00 – Moramo se agilnije kretati. Produktivnost u Hrvatskoj je na 60 posto Europske unije. Dio industrije već gubi tehnološku bitku. Iz produktivnosti dolazi do održivog rasta BDP-a. Hrvatskoj nedostaju privatne investicije koje trebaju ići u industriju 4.0, digitalizaciju. Nadam se da nam se neće maknuti fokus s tog razvoja za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, rekao je Boris Drilo, član uprave HT-a na panelu EU i gospodarstvo.

11.50 – Guverner HNB-a Boris Vujčić održao je predavanje Ulazak u eurozonu – izazovi i prilike

Istaknuo je da će se nakon ulaska u tečajni mehanizam dogoditi nešto što će imati još važniji učinak – ulazak u jedinstveni sustav nadzora u eurozoni, kao i ulazak u mehanizam zajedničke rezolucije banaka.

– To znači da Hrvatska praktički vrlo uskoro može očekivati da će već biti u onome što se zove bankovna unija. Dakle, prije nego što uđemo u eurozonu, ući ćemo u bankovnu uniju. To bi se trebalo najvjerojatnije dogoditi već iduće godine – rekao je Vujčić.

Rekao je da je pranje novca pod posebnim povećalom nakon nekoliko skandala u EU tijekom posljednjih nekoliko godina.

Veliki prosvjed Hrvatska mora bolje Nino Raspudić Zašto je štrajk prosvjetara uspio?

Vujčić je rekao da se našim ulaskom u eurozonu neće ništa bitno promijeniti u suverenosti vođenja ekonomske politike jer najveći dio suverenosti ostaje u našim rukama. Napomenuo je i da su koristi uvođenja eura znatno veće od troškova, kako u kratkom, tako još više u dugom roku jer su troškovi pretežno jednokratni.

Vujčić je rekao da se građani boje da će zbog ulaska u eurozonu rasti cijene, ali napominje da je to običan mit

– Činjenica je da će 20 godina nakon toga cijene biti više, ali bile bi više i bez eura, a i danas su više nego prije 20 godina. U kafiću pokraj HNB-a pivo je bilo upola jeftinije prije 20 godina – rekao je Vujčić.

11.30 Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN, održao je predavanje EU i zajednička sigurnost. Istaknuo je kako je sigurnost komponenta koja u suvremenim uvjetima donosi izuzetno velike koristi. Cvrtila je rekao da je Ugovor iz Maastrichta, kojim je uspostavljena Europska unija, donio početak razvoja zajedničkih politika tamo gdje su države čuvale svoju suverenost. 

– Nakon Maastrichta možemo pratiti evoluciju ugradnje sigurnosti u temelje EU kroz dokumente koji su trebali oblikovati politike za unutarnju i vanjsku sigurnost – rekao je Cvrtila.

Cvrtila je rekao da slogan hrvatskog predsjedanja "Snažna Europa u svijetu punom izazova", između ostalog, odražava i povezivanje svih instrumenata kako bi Europska unija postala ono što se od nje očekuje i što bi trebala biti.

Citirao je dijelove govora nove šefice EK Ursule von der Leyen.

– Ona je na kraju zaključila "Primimo se posla". Ako bismo to preveli na hrvatsko-zagorski jezik, otprilike je rekla: "Idemo delati", tako da mislim da će Komisija biti prilično aktivna – rekao je Cvrtila.

11.10 – Slijedi predavanje Bože Skoke, sveučilišnog profesora Fakulteta političkih znanosti, na temu "Predsjedanje Hrvatske Europskom unijom, prilika za novu sliku Hrvatske u svijetu". Skoko je naveo rezultate američkog istraživanja po kojemu je Hrvatska zauzela 16. mjesto od 200 država svijeta po slikovitosti te 26. mjesto po razini građanskih i ljudskih prava. Na 28. smo mjestu po kvaliteti života. Na začelju smo pak po globalnoj moći u svijetu i utjecaju.

Prva asocijacija na Hrvatsku u Europi je ljepota, ali postoji i niz neispričanih priča koje ne pričamo dovoljno, ističe Skoko.

– Ono o čemu nikako ne komuniciramo jest naša raznolikost. Da posjetitelj na tako malom prostoru može doživjeti ono što bi doživio da obilazi čitavu Europu nekoliko dana – rekao je Skoko.

Istaknuo je da nismo ispričali priču o Domovinskom ratu i na pravi način prezentirali naš povijesni put.

Hrvatsku treba predstaviti i kao filmsku destinaciju, istaknuo je Skoko, naglasivši da ipak ne smijemo dopustiti da nas progutaju kulise.

Hrvatska kakvu trebamo Hrvatska kakvu trebamo Budućnost EU uskoro će biti u hrvatskim rukama

10.55 – Na pitanje predstavlja li slovensko ponašanje u arbitraži s Hrvatskom kršenje vladavine prava, Plenković je odgovorio da je to toliko očito da ne zna što bi kazao. Dodao je da su, osim vladavine prava, kršili i neke normalne uzuse te, da se to dogodilo u nekoj trgovačkoj arbitraži, ni sudac ni agentica ne bi vidjeli sud do kraja života.

– Razumijete li me? To je ta vrsta pogreške. Ne smije doći do komplota agenta i suca. Oni žive u dvije različite galaksije. To je bit – rekao je Plenković.

Na pitanje koliko će nam incidenti s migrantima otežati ulazak u Schengen, Plenković je rekao da su bili u situaciji da dignu žicu na granici, ali da su umjesto te opcije izabrali jačanje hrvatske policije. Istaknuo je i kako je granica Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom veća nego finsko-ruska.

– To je golemi prostor koji trebamo štititi. Naša je politika bila – ako mi dignemo žicu na granici s BiH, ne samo između susjedne države već i između Hrvata u Hrvatskoj i BiH, ja se neću dobro osjećati – rekao je Plenković.

10.45 – Hrvatska otvara temu BiH, prava Hrvata kao konstitutivnog naroda, perspektive onih država o kojima znamo više nego drugi – rekao je Plenković.

– Onaj tko pozna neke dosjee bolje nego drugi ima šansu među liderima. To je naša prednost – dodao je.

Kongres EPPa u Zagrebu KONGRES U ZAGREBU Evo što pišu strani mediji o velikom skupu EPP-a u Zagrebu: 'Plenkovićev šou...'

Osudio je francuski otpor prema otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

– Francuska ima problem, smatraju da EU s mnogo članica ne funkcionira onako kako su to utemeljitelji zamislili – rekao je Plenković.

Rekao je da je nedonošenje odluke u listopadu bilo loše te da je Emmanuelu Macronu i drugima rekao da svi mi trebamo pokušati naći rješenje.

Poruka je izrazito loša – rekao je Plenković.

– Lideri i narodi žele znati imaju li europsku perspektivu ili nemaju? – dodao je.

10.40 – Članstvo (u EU) donosi nam koristi konstantno – rekao je Plenković, požalivši se na lošu medijsku pokrivenost europskih tema u Hrvatskoj.

– Bio sam u Saboru pet sati u srijedu popodne, razgovarao sa saborskim zastupnicima –  što radim nakon svakog Europskog vijeća da senzibiliziram kolege za ono što je relevantno na najvišoj razini. Medijski eho je škrt, nikakav – rekao je Plenković.

–  Nije to do vas, u smislu Večernji list, samo vam hoću reći. Vlada je obavila puno dijaloga na više razina u vezi s time kako senzibilizirati ljude za EU, ali bez toga da ta tema bude multiplicirana kroz medije, jako je teško – dodao je.

– Namjerno sam išao u tu svojevrsnu političku pedagogiju, kako to zovu Francuzi, ne bismo li se malo više senzibilizirali – rekao je Plenković.

Trodnevna žalost Smrt Tuđmana - Sablasna tišina na ulicama i građani sa suzama u očima

10.30 – Plenković je rekao da većina članica EU za vrijeme svog predsjedanja izbjegava stavljati na dnevni red teme od kapitalnog značaja za tu državu, kao što je u našem slučaju Schengen.

Rekao je da imamo ulogu rješavanja triju velikih grupnih medijski vidljivih dosjea – Brexit, proračun za idućih sedam godina te sastanak na vrhu s državama zapadnog Balkana koji će se održati upravo u NSK u svibnju, kad će se, kako je rekao, pokušati napraviti hodogram za deset godina za najbliže susjedstvo.

Komentirajući Brexit, rekao je da iz EU izlazi jedan od deset najvećih kontributora europskog proračuna te da je bitno da sredstva ostanu na istoj razini.

– Od 100 posto europskih sredstava, 80 posto dolazi od 10 posto najrazvijenijih članica. Mi smo među ovima ostalima – rekao je Plenković. Dodao je da je jedino grad Zagreb po indeksaciji iznad prosjeka EU, a da su i najrazvijenije županije ispod prosjeka.

Istaknuo je i da nijedna članica nema recentno naslijeđe ratnih šteta poput Hrvatske.

– Hrvatska s europskim fondovima i bez njih ne bi bila ista u ekonomskom smislu – rekao je Plenković.

10.20 – Komentirajući tvrdnje da smo došli do predsjedanja po čistoj rotaciji, Plenković je rekao da se na to može gledati tehnički, kao na rutinsku rotaciju, ali i po širom kontekstu vanjsko-političkog pozicioniranja Hrvatske za vrijeme ove Vlade.

– Ova je Vlada izlobirala da Marija Pejčinović Burić bude glavna tajnica Vijeća Europe. To nije bila nikakva rotacija ni rutina niti su joj davane šanse da će uspjeti – rekao je Plenković, navevši i druge slične primjere.

Rekao je da predsjedanje doživljava kao političku šansu za pozicioniranje i jačanje hrvatske uloge u Europi te još veće senzibiliziranje hrvatske javnosti da smo dio te Europe, da ona nije nešto strano ni kontra nas.

Prosvjetari rekli ne Učitelji rekli 'ne' Vladi: 'Ne želimo se cjenkati o dodacima, nastavljamo frontalni štrajk punom snagom'

Mi smo dio toga i oni smo koji sudjeluju u odlučivanju – rekao je Plenković.

– Mi djelujemo kao akter i cijeli smisao ovog što radimo ima jednu koherentnu viziju jačanja vanjskopolitičkog položaja Hrvatske. Svi iskusni kolege bez mnogo dilema reći će da naš vanjskopolitički položaj nikad nije bio utjecajniji nego danas – dodao je.

10.15 – Premijer Andrej Plenković u intervjuu s našom novinarkom Sandrom Veljković rekao je da treba pričekati da sindikati objave rezultate, nakon čega će ih pozvati na sastanak. Rekao je da su štrajkovi svojstveni svim demokracijama i zemljama.

– Evo, primjerice, u Francuskoj su štrajkovi oko mirovinske reforme. S tim se moramo naučiti nositi. Cijelo vrijeme idemo ususret. Mislim da se ova Vlada dokazala u politici plaća i unapređenja životnog standarda – rekao je Plenković, dodajući da se sada kristalizira desetljećima gomilano nezadovoljstvo, što sada ide prema ovoj Vladi, ali da su se tako posložile karte.

– Tražit ćemo rješenje. Nema drugoga nego razgovarati – rekao je Plenković.

10.05 – Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić rekao je da je ovo situacija u kojoj Hrvatska ima, prije svega, jako mnogo prilika. Predstavljajući teme današnje konferencije rekao je da će one obilježiti iduću godinu.

– U ovim panelima uvijek smo inzistirali na razgovoru. Bitno je da se razgovara – naglasio je Klarić.

– Nadam se da će i današnja rasprava, kada govorimo prije svega o ulasku u eurozonu, skinuti neke mitove i strahove, mislim da će guverner vrlo jasno prikazati i prednosti, a i nedostatke, ako oni, naravno, postoje – rekao je Klarić i zahvalio nazočnima.

Pogledajte i video s lipanjske konferencije "Hrvatska kakvu trebamo":

Program konferencije Predsjedanje Hrvatske EU

9.30 - 10.00 
Registracija sudionika

10.00 - 10.05 
POZDRAVNI GOVOR: Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista

10.05 - 10.25 
INTERVJU 1 NA 1: Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH i Sandra Veljković, novinarka Večernjeg lista

10.25 - 10.40 
STRUČNO PREDAVANJE: Predsjedanje Hrvatske EU, prilika za novu sliku Hrvatske u Svijetu - Božo Skoko, sveučilišni profesor, Fakultet političkih znanosti

10.40 - 10.55 
STRUČNO PREDAVANJE: EU i zajednička sigurnost - Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN'

10.55 - 11.10 
STRUČNO PREDAVANJE: Ulazak u eurozonu - izazovi i prilike - Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke

11.15 - 12.00 
PANEL DISKUSIJA: EU I GOSPODARSTVO Sudjeluju: Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca; Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke; Branko Grčić, saborski zastupnik SDP-a, Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV grupe, Boris Drilo, član Uprave HT-a
Moderator: Mislav Šimatović, zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista

12.00 - 12.45 
PANEL DISKUSIJA: HRVATSKO PREDSJEDANJE EU Sudjeluju: Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova; Joško Klisović,saborski zastupnik; Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN', Božo Skoko, sveučilišni profesor, Fakultet političkih znanosti
Moderator: Petra Maretić Žonja, novinarka Večernjeg lista

12.50  Zakuska

Najbolje zimsko odredište za obitelji s djecom
Zagrebački advent
Najbolje zimsko odredište za obitelji s djecom
  • Avatar gospar
    gospar:

    Cim otvorim TV i vidim Plenkovica ili Kolindu odmah znam sto ce govoriti.,prvi pjeva hvalospjeve i uspjehe o EU i samom sebi a druga govori o velikoj ljubavi prema hrvatskom narodu i Hrvatskoj drzavi. Tada malo prosecem po svjezem zraku.

  • beee:

    plenković misliš ljudi imaju želudac slušati te tvoje hvalospijeve o europskoj uniji ? halooooooo probudi se ti si premijer hrvatske, nisi više čato u briselu!!!!!!!!!!!!!

  • stefan:

    Bla, bla, treba napravit zakone da se ljudima u zemlji isplati raditi, a ne čekati da netko dadne