Umjetna inteligencija fascinirala je svjetsku javnost pojavom svoje generativne inačice, ali gotovo kao kod lijekova, iza silne perspektive i koristi stoje i neki popratni učinci. I oni se velikim dijelom tiču infrastrukture na kojoj umjetna inteligencija počiva ili će počivati. Najbitnije od takvih sustava već poznajemo, riječ je o podatkovnim centrima. Takve strukture koriste se za pohranu podataka kao i oblikovanje digitalnih "oblaka", cloudova, a to, jasno, traži neku količinu energije. Takvu smo situaciju već i upoznali, riječ je o rudarenju kriptovaluta, kada je vrlo brzo i potrošnja električne energije ušla u jednadžbu isplativosti.
Kad se uvježbavao ChatGPT 3, potrošeno je 700.000 litara vode
Umjetna inteligencija donosi razvoj, ali i guta ogromne količine energije
I u Hrvatskoj radi nekoliko podatkovnih centara, no daleko smo još od Irske. Ondje će podatkovni centri i druge slične infrastrukture do 2028. godine trošiti 29 posto ukupnih potreba za strujom te zemlje. Ništa čudno neće biti u tome jer ondje se nalaze podatkovni centri takvih "preživača" podataka kao što su Amazon, Google i Microsoft
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Znamo iz Juge kako je bez struje