Panta rei, govorio je Heraklit još prije dvije i pol tisuće godina. "Stalna na tom svijetu samo mijena jest", zapisat će stoljećima poslije i Petar Preradović u "Mujezinu". No rijetko su razdoblja promjena bila istodobno globalna, tektonska i neizvjesna kao danas. Mijenja se energetska karta svijeta, mijenjaju se trgovački pravci, politički savezi, sigurnosne doktrine i ekonomski modeli na kojima je Zapad desetljećima gradio stabilnost i prosperitet. Ono što se posljednjih godina činilo kao niz odvojenih kriza: pandemija, rat u Ukrajini, inflacija, energetski šokovi, sukobi na Bliskom istoku i trgovinski (carinski) ratovi, slilo se u veliku transformaciju globalnog gospodarstva.
ERA NEIZVJESNOSTI
Hrvatska uvozi sve pa i - inflaciju: Problem su netržišna struktura i oligopoli, država treba jače ustrajati na tržišnoj utakmici
Ekonomija koja malo proizvodi, a snažno ovisi o turizmu, uvozu i vanjskom priljevu novca, kao što je hrvatska, kratkoročno može djelovati otpornije od industrijskih ekonomija Europe. No dugoročno je ekstremno osjetljiva na poremećaje koje ne može kontrolirati: geopolitičke sukobe, rast cijena energije, sigurnosne incidente, poremećaje transporta ili promjene potrošačkog raspoloženja
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Inflacija se naziva "skrivenim porezom" jer funkcionira poput neizravnog poreza koji država ubire bez formalnog donošenja zakona. Kada novac gubi vrijednost, vaša kupovna moć pada, a država istovremeno ostvaruje financijsku korist, najčešće kroz tri mehanizma:Veći prihodi od PDV-a: Kako cijene rastu, iznos od 25% PDV-a koji ide u državni proračun automatski postaje veći.Realno smanjenje državnog duga: Država vraća dugove u obezvrijeđenom novcu, čime se teret duga realno "topi".Povećanje poreza na dohodak i dobit: Rast cijena i plaća često gura građane i poduzeća u više porezne razrede, čime država ubire veći postotak poreza, a da vi niste ostvarili nikakav realni rast standarda ili dobiti.Ovakav prikriveni namet najviše pogađa štediše (jer novac na računima gubi vrijednost) i građane s fiksnim primanjima.