Dan nakon što je guverner Željko Rohatinski kazao da MMF, Europska komisija i Europska središnja banka “ohrabruju HNB i ostala tijela vlasti da nastave napore na smanjenju primjene valutne klauzule”, predsjednica Vlade Jadranka Kosor odgovorila je da o tome ništa ne zna.
Nestabilnost tečaja
– Pitanje ukidanja valutne klauzule nitko nam nije postavio ni u kakvom službenom smislu, a ako ga idućih dana postavi, tada ćemo se i očitovati – istaknula je J. Kosor, čime je dobačeni vrući krumpir vratila odakle je i došao, u sferu monetarne vlasti.
Guverner je najavio da će devizna klauzula biti tema razgovora hrvatskih dužnosnika s Europskom komisijom 17. svibnja te dodao da eventualna zabrana primjene klauzule na kredite nije u nadležnosti HNB-a. Tijekom globalne krize MMF je poticao države da afirmiraju lokalnu valutu i razvijaju svoje domaće tržište kako bi se zaštitili od vanjskih lomova. Hrvatska je uz Libanon jedna od vodećih zemalja po primjeni devizne klauzule u financijskom sustavu.
Gotovo 8 od 10 kuna kredita ili štednje vezano je ili uz euro ili švicarski franak, što je bio izraz nepovjerenja banaka i stanovništva u domaću valutu. Ta veza eurskim je dužnicima uglavnom donijela miran san, no dužnici u švicarskim francima nisu bili te sreće, pa su im u kombinaciji s rastom kamata rate kredita u posljednje dvije godine gotovo udvostručene. HNB nije podržavao ukidanje valutne klauzule, ali je donosio niz mjera kojima je nastojao smanjiti izloženost banaka toj vrsti rizika.
– Ukidanje valutne klauzule bio bi najopasniji udar na stabilnost hrvatskih financija od osamostaljenja – kaže ekonomist Đuro Njavro.
Ukidanje klauzule povlači za sobom ključno pitanje stabilnosti tečaja, ali i cijene kredita.
– Guverner je lani rekao da nema smisla u dugom roku inzistirati na stabilnom tečaju ako se u fiskalnoj sferi ništa ne promijeni. Sklon sam vjerovati da Hrvatska u ovom desetljeću neće ući u eurozonu i uvesti euro, što onda cijeloj priči o deviznoj klauzuli daje drugu dimenziju. Više nije riječ o deviznoj klauzuli nego o tečaju i pitanju koliko dugo on može ostati stabilan – komentira Hrvoje Stojić, bankarski analitičar.
Alternativa – novi krediti
Nezavisni ekonomist Velimir Šonje tvrdi da bi ukidanje konvertibilnosti kune imalo nesagledive posljedice na razinu štednje i ukupnu razinu povjerenja u bankovni sustav i državu, a moglo bi dovesti i do stotina tisuća tužbi protiv države. Ako bi se zakonom preko noći napravio velik rez, posljedice bi bile dramatične. Alternativno, kaže Šonje, moguće je zabraniti valutnu klauzulu na nove kredite, čime bi se izbjegao jednokratni učinak šoka, no ostalo bi pitanje dinamike: kako ljude natjerati da štede u domaćoj valuti i da pristanu na nisku kamatnu stopu na štednju, tako da se krediti mogu odobravati po razumnim aktivnim stopama kao na kredite uz valutnu klauzulu.
Ta se tema ne bi postavljala kad bi Hrvatska brzo ispunila kriterije za preuzimanje eura, a to znači imala manju razinu proračunske potrošnje i umjereniji rast javnog duga. Očekuje se da će ovogodišnji fiskalni deficit biti 6 posto, dvostruko više od prihvatljivog, a zajedno s jamstvima i javni bi dug mogao probiti granicu od 60 posto. Zastupnik Laburista u Saboru Dragutin Lesar kaže da bi trebalo barem postaviti pitanje ukidanja klauzule u švicarskim francima.
devizna klauzula Nije nametnuta od stranog kapitala već je preuzeta iz komunističke jugoslavije, a komunisti su je uveli zbog cirkusa zvanog dinar.