Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 35
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Kuna ili devize
Povratak na članak

Ukidanje valutne klauzule bilo bi dramatično zbog slabljenja kune

Premijerka Kosor bez stava o ukidanju devizne klauzule, razgovor u Bruxellesu za deset dana.

Komentari 83

OB
-obrisani-
14:55 07.05.2011.

devizna klauzula Nije nametnuta od stranog kapitala već je preuzeta iz komunističke jugoslavije, a komunisti su je uveli zbog cirkusa zvanog dinar.

VL
OB
-obrisani-
12:33 07.05.2011.

Ukidanje valutne klauzule bilo bi dramatično zbog slabljenja kune kao što bi i sadašnji koncert Marka Perkovića Thompsona bio dramatičan zbog slabljenja domoljubno hendikepiranog dišpeta radi nemočnog i dugogodišnjeg puzanja, moljakanja i klečanja u vezi EU 2011 ulazka..

VL
PP
Pavo-Pavo
12:39 07.05.2011.

Nadam se da ne spremaju novu pljačku građana, buduči da je kredit u \"švicarcima\" 30% veći sada bi htjeli po sadašnjem tečaju pretvoriti glavnicu u kune i tako opljačkati korisnike kredita!

VL
OB
-obrisani-
12:41 07.05.2011.

Rohatinski: Ko to kaže, ko to laže HR je zemlja balkanska vanka EU savezna mala, nije mala, nije mala jer je Zdravka Mamića u Dinamo, MIG-ove na Slunsko polje a \"nevine vitezove\" u čelije Haaškog suda poslala..

VL
MA
MaloMisto
12:48 07.05.2011.

Ukidanje valutne klauzule konacno bi prikazale stvarne kamate koje gradjanin placa na neki kredit, a koje se sada ne vide jer nastaju dinamicki s promjenom kursa te se posebno ne prikazuju. Tako je umjesto npr. 6,99% stvarna kamata negdje okoo 15-20%. Toliko placa nas covjek svoj kredit s deviznom klauzulom. Kako gradjani HR ne primaju placu u eurima, isto tako nemaju fiksne/dogovorene kamate ugovorene kreditom jer se promjenom tecaja mijenjaju. Da li je to uopce Ustavno? Smisao banaka je da posudjujuci novac zarade isti, u obliku kamata koje gradjani placaju. U tom je takodjer rizik da se isti nece moci vratiti i svi drugi rizici koji u bankarskom poslu postoje (ukljucujuci i monetarni rizik). S tom klauzolom gradjanin placa, odnosno mora preuzeti monetarni rizik na sebe.

VL
MA
MaloMisto
13:01 07.05.2011.

zaboravih napisati pa da dopunim: Ako je nekoj banci bitno da se sve vodi npr. u eurima, pa neka onda procijeni rizik domace valute kroz razdoblje kredina (npr. 5 godina), te nek sama kupuje iste a gradjanima shodno tome rizikuu ponudi fiksne kamate u kunama, dakle umjesto niskih (ali u praksi nerealnih) 6,99%, neka ponude npr. ne vise niskih ali reanih 14,99%. To je nasa stvarnost. Kao i po mnogo drugih stvari i po kreditima smo kilometrima udaljeni od EU. Gradjani nisu banke i takve analize ili rizici ih ne zanimaju, no deviznom klauzulom se taj/ti rizici prebacuju na njih. Ustavno?

VL
OB
-obrisani-
13:14 07.05.2011.

ohoho....pripremaju polako narod za crni scenario...neka,bolje i to nego da lazu i varaju....da ne bude ko sa domobranima u hagu,iz neba pa u rebra,nego su lepo rekli,vracajte kredite pod hitno inace ode mast u propast za god. do dve.

VL
OB
-obrisani-
13:58 07.05.2011.

. . ...Trosimo vise no sto zaradjujemo vec 2 desetljeca. Trend se mora zustaviti i okrenuti. Jer, ako se nastavi po starom ostat cemo i bez suma, i bez vode, obale i HEP-a. Osim eksproprijacije vitezova privatizacije, sto bi donijelolo minimalne materijalne koristi, no veliko dusevno zadovoljstvo, dvije mjere su nuzne za spasavanje hrvatskog gospodarstva i drustva: . 1. Zaposlenih u drzavnoj sluzbi ima previse, place su im previsoke. Bio bi preogroman sok izbaciti desetke, ako ne i stotine, tisuca ljudi s posla odjednom. Puno jednostavnije rjesenje je drasticno smanjenje placa. Realno, prosjecna placa u drzavnoj sluzbi bi trebala biti 2000 kn, dok najvisa ne bi prelazila 3000 kn. Ljudi bi se rijesili nepotrebnih stvari koje su pokupovali na kredit. . Mnogi bi potrazili drugi ili dodatni posao ili samozaposlili. Uvoz bi drasticno pao, sto ukljucuje i hranu. Zalosno zapustena polja diljem Hrvatske bi se pretvorila u rajske vrtove za manje od godine. Smanjila bi se upotreba automobila, dok bi se ljudi poceli koristiti biciklima ili bi pjesacili, sto bi rezultiralo drasticnim smanjenjem kardiovaskularnih bolesti. .. 2. Mirovine treba smanjiti na manje od 1000 kn. Vise se ne moze tolerirati da se nacionalno bogatstvo trosi na njih. Danasnji umirovljenici pripadaju generaciji koja je uspjela privatzirati drustvene stanove. Iste su dobili po cca 120 eura po kvadratu, dok je trzisna cijena barem 10 puta veca. Prosjecni umirovljenik zivi 15 g. nakon umirovljenja, tj 180 mjeseci, a dobio je na osnovu otkupa stana minimalno 36000 eura (u prosjeku 30 m2 stana), odnosno 200 eura mjesecno, tj 1500 kn. Uz 1000 kn mirovine mogu vrlo udobno zivjeti. Naravno, stan moraju prodati, sto i je bit zamisli. Oduzeti im nezasluzeno stecenu imovinu. Osim toga, vecina njih je najveci dio svog radnog vijeka provela u SFRJ gdje su, po rijecima samih umirovljenika, njihovi novci zavrsavali u Beogradu. Stoga bi im bilo dobro da, u slucaju manjka novca za zivot, odu tamo po njih. Naravno, svim umirovljenicima mladjim od 65 g. (s izuzetkom invalida koje bi potvrdjivala komisija inozemnih lijecnika) mirovine treba oduzeti, a recene vratiti na trziste rada. Nezasluzeno koristene mirovine bi se morale vratiti, bilo gotovinom, bilo zapljenom imovine. . Samo 2 recene mjere bi ozdravile hrvatsku privredu i drustvo jer bi: 1. u korijenu sasjekle HDZ-ovsku izbornu bazu, 2. zaustavile rasprodaju resursa, 3. potakle stotine tisuca ljudi na stvaranje izvora prihoda kroz vlastiti rad, 4. oslobodile milijarde koje bi se usmjerile u proizvodnju, 5. privukle strane investiture, 6. samanjile uvoz i povecale izvoz, 7. otvorile mogucnost otkupa nasih banaka, 8. zaposlile mase mladih sto bi im omogucilo normalan i dostojanstven zivot. . Svima treba biti jasno da su gore spomenute mjere nasa neminovnost. One ce doci prije ili poslije rasprodaje posljednjih resursa. Ako to dopustimo rasprodaju resursa dobit cemo jos 5-6 g. lagodnog zivota, pa ce tad na snagu stupiti recene mjere. . S tom razlikom da se pod tockom 2 ne bi imalo nista vise cuvati, milijarde iz tocke 4 bi u slapovima tekle u neke daleke zemlje, tocka 7 bi bila davno zaboravljeni san, dok bi subjekti iz tocke 8 sa sramom i bijesom govorili o svojim ******** pretcima. . .

VL
OB
-obrisani-
14:04 07.05.2011.

U opšte ti si srbin pa teme o našem gospodarstvu preskoči drži se svog **********

VL
SL
Slap
14:07 07.05.2011.

Moje je misljenje da treba agresivnom poreznom politikom podrzavati investicije u poduzeca koja ce otvarati kvalitetna i dugorocna radna mjesta. Moje misljenje je da su nasi novinari, a bome i vecina u Vladi potpuno bez kompasa i fokusa iz slijedecih razloga: Nije problem u otplacivanju kredita zbog valutne klauzule, vec je problem gubitak radnih mijesta i kvalitetne proizvodnje u Hrvatskoj. To jie problem HNB vec problem vlade i porezne politike. PS. za sve koji jos nisu prokuzili EUJaneza: to je radnik u Sloveniji koji je po zanimanju **********, a tu doje lijeciti komplekse.

VL
OB
-obrisani-
14:10 07.05.2011.

. .U opšte ti si bosanac pa teme o našem gospodarstvu preskoči drži se svog ..brda... .

VL
OB
-obrisani-
14:16 07.05.2011.

. . .Zanimljivo je kako guverner HNB-a zna da će banke plasirati 26 milijardi kredita, ali ne objašnjava kako će ih isti vratiti. Svaki kredit je trošak, pa prema tome kako nemamo novaca dovoljno danas, nećemo imati niti sutra. Nište se ne može promijeniti, samo se možemo uvaliti u veće kredite. Država nam to dokazuje iz mjeseca u mjesec. Ako ne može država vratiti, od kuda ćemo mi ostali? S druge strane, guverner HNB-a nije učinio ništa da uzrok krize prokaže u pogrešnoj monetarnoj regulaciji - emisiji novca kao duga i predloži nekakvo rješenje. Može li biti tragičnije? Najveći monetarni stručnjak u RH ne zna ili ne želi iznjedriti rješenje koje bi nas izvuklo iz krize.

VL
OB
-obrisani-
14:25 07.05.2011.

. Kreditna ekspanzija je sve potrebe za kreditnim novcem iz ranijeg razdoblja faktički zarobila u imaginarnoj štednji (nepokrivenoj obaveznim rezervama). Stoga je logično da se ta imaginarna štednja pretvori u realnu na način da se dokapitaliziraju banke koje to same ne mogu učiniti. Time se faktički oslobađa štednja, a novac dokapitalitacije postaje temelj za pruzimanje banke. Zarada od kredita bi se vraćala u proračun kao ekstra prihod. Nekreditna emisija se treba dobro izračunati (ne emitirati po političkoj želji), a cijene se moraju kontrolirati jer rast cijena samo obezvređuje valutu. Banke će kredite na dalje moći davati samo iz dioničkih ulaganja ili izdavanjem obveznica sa rokom dospjeća, ali uz visoke rezerve kapitala da se spriječi (multiplikacija ulaganja-kredita). Svaka točka prijedloga je jako važna i zanemarivanjem se ne bi postigli planirani ciljevi. Otežavajući faktori: Medijska blokada i trenutno zabrinjavajuća neobrazovanost ekonomskih stručnjaka Nesposobnost Vlade da shvati da druge alternative ne postoje Nezainteresiranost stranaka, sindikata i gospodarstvenika za rješenje monetarne regulacije Zaduženje SAD prema FED-u se udvostručuje svakih 4 do 5 godina što je nerealno velik rast novčane mase koji ne prati niti jedan rast BDP-a na svijetu te se teško može očekivati da će amerikanci pristati to smanjiti Veliki bankari i banke bi izgubili svoju zlatnu gusku te je mogućnost događanja \"nesreća\" važnih državnika Smanjenje energetskih rezervi ukazuje na vjerojatnu mogućnost rasta cijena energenata i destabilizaciju monetarnog sustava inflacijom Postojeći dug se neće moći otplatiti isključivo devizama nego u domaćoj valuti !? Kuna mora imati vrijednost u razmijeni ili će se morati uvesti svjetska moneta sa pravom izdavanja prema ekonomskom ključu! .

VL
OB
-obrisani-
14:21 07.05.2011.

nikad ovdje nece biti dobro ,ni mira ni blagostanja,pa ni onda kroz sve experimente i nedace u koe su nas nagurali politicko lihvarski maosnerijski krugovi rješenje je samo jedno hrvatska samostalnst u pravom smislu riječi protjerivanje veleizdajnika Hrvatska ima poljoprivredneedne ,vodene,plinske reseurse,šumske resurse,turističke dovoljne za pola Europe to što naši plitičari nisu kadri voditi ovo drusto bez utjecaj vanjske korupcije je odvojen problem U trnu odvajanj od EU integracija,nacionalizacije banaka za nekoliko godina bili bismo daleko od krize narvno pritom bi nastradao bankarski,uvoznički i političko špekuantski lobij i to se nece dogodit oni ce jednostavno zamijenit Hrvatski narod modernim holokaustom protjjerivanjem iz njegovih domova i regije na fini način pod floskulom ..\"mobilnost radne snage\"

VL
PA
pasara
14:23 07.05.2011.

Tek toliko da se zna da je Hrvatska jedina drzava na ovoj kugli zemaljskoj koja tolerira tako zvanu deviznu klauzule.Niko je osim nas nema.To dokazuje koliko volimo ovu lijepu nasu i koliko povjerenja u nju imamo.Zalosna je to zemlja koja ni svoj novac nema.Gdje nam je sada ponos s kojim se tako cesto busamo u prsa,Kuna moze biti podlezna inflaciji,ali je nasa,kakva je nasa je,kao i ova lijepa nasa koja ima sijast problema no moja je i rezerve za nju nemam.

VL
OB
-obrisani-
14:24 07.05.2011.

. .. Što dobivamo: . Stabilnost cijena (aktivnom kontrolom) Sustav baziran na novcu koji nije opterećen dugom Manje troškove gospodarstva jer nema nepotrebnih kamata u cijenama te niže cijene Konkurentije gospodarstvo Nema mogućnosti dužničkog ropstva jer imamo realni novac zaer imamo realni novac za otplatu dugova (novac koji ne generira novi dug) Smanjenje pojave firmi gubitaša Klizni tečaj sa jačanjem kune (ostale valute u pravilu inflatiraju) Deficit proračuna financiran realnim novcem iz primarne emisije Smanjenje budućeg inozemnog zaduživanja 4 puta (pa će nas ostale zemlje preteći u dugovim izraženima u % bdp-a) Veću zaposlenost Mirovinske fondove koji će realno rasti i omogućiti pristojne mirovine Neovisnost o krizi financijskog sustava jer će biti skoro nemoguća Štednja građana je 100% sigurna i može se garantirati i za visoke iznose Povećanje isplativosti ulaganja (jer nema krize potrošnje) . Što gubimo: . Mogućnost dužničkog ropstva Inflaciju zbog kreditne ekspanzije multiplikacijom novca Visoku cijenu proizvoda Stabilan tečaj prema euru Rasprodaju djedovine za dugove Članstvo u EU (što je ustvari dobra stvar) Zarađivanje na nekretninama mešetarenjem jer nema rasta cijena Zarađivanje bez rada (kontrola cijena) . Kako se kontrolira inflacija u takvom sustavu: . Prema nekim preporukama deficit proračuna realnim novcem bi trebao iznositi 3..5% novčane mase Deficit proračuna treba iznositi koliko i zbroj novčanih profita (+ušteda, -gubitak) svih subjekata minus platna bilanca prema inozemstvu. Praktično to treba biti nešto manje ili više, ovisno o ekonomskoj politici. Točan način regulacije će lako riješiti ekonomski stručnjaci . Što nam je za činiti (kako da svoju zemlju učinimo manje zaduženom i bogatijom): . Izbjegavati kupovinu stranih proizvoda (npr. voća, povrća, vina, prerađevina, slatkiša, itd.) jer se njihovom kupovinom povećava ukupan dug države te se orijentirajte na slične domaće proizvode . Utjecati na sindikate da prihvate ovaj prijedlog kao temelj zahtijeva za reformu i da im to bude prvi cilj u budućem djelovanju . Koristite gotovinu za plaćanje (dignite je besplatno na bankomatu) - ispraznite račune, a veće količine držite u iznajmljenim bankovnim sefovima. Time onemogućavate multiplikaciju novca. Bolje je novac imati u sefu nego ga dati banci da ga koristi!! Osobna dobit je minimalna prema dobiti za društvo. . Ljetujte i zimujte u Hrvatskoj Ostanak u postojećem sustavu vodi samo u jednom smjeru - u dužničko ropstvo te okljevanje sa odbacivanjem tog sustava izaziva samo povećanje postojećih dugova i rasprodaju svih bogatstava naše države

VL
OB
-obrisani-
14:26 07.05.2011.

. . ... Prijedlog za ostvariv izlaz iz krize: Shvatiti da su nedostatak primarne nekreditne emisije i multiplikacija novca u bankama temeljni uzroci koji vuku u krizu (dugovi, inflacija, recesija, visoke kamate, ...) Provesti javnu debatu o novoj regulaciji novca,laciji novca, visokoj obaveznoj rezervi u bankarstvu, kontroli cijena, regulaciji tečaja i načinu korištenja nekreditnog novca Izmijeniti zakon o HNB-u tako da se nekreditna emisija kontrolira Riješiti 15 godina bez primarne emisije (dokapitalizacijom banaka za iznos nepokrivene štednje) Racionalizirati državni aparat, iskorijeniti korupciju i preplaćivanje poslova za državu Uvesti realno bankarstvo (100% obavezne rezerve za depozite koji nisu ulaganje radi dobiti od štednje) te visoku obaveznu rezervu za štednju zbog dobiti (preko 50% čime se onemogućava multiplikacija depozita) za komercijalne banke Limitirati i vezati profit bankarskog sektora sa prosjekom realnog sektora (da se spriječi da servis gospodarstva jača brže od samog gospodarstva) Smanjiti uvoz tako da bude pokriven izvozom (ili da bude manji) Uvesti efikasnu kontrolu cijena radi održanja apsolutne stabilnosti valute Težiti energetskoj i prehrambenoj neovisnosti (zbog ravnoteže uvoza i izvoza) Razviti preciznu strategiju razvoja sa pravilno definiranim prioritetnim ciljevima Prenijeti rješenje na ostale države

VL
SL
Slap
14:27 07.05.2011.

Monetarna politika od srane HNB nije problem, vec porezna politika od strane Vlade. Samo agresivna porezna politika prema uvoznicima koordinirana sa poreznim olaksicama za poduzeca koja otvaraju kvalitetna radna mjesta u Hrvatskoj je rjesenje. Na zalost isto kao i sa Gotovinom, ovi politicki karijeristi nemaju viziju niti muda da rade nesto na korist svoje drzave vec samo gledaju kratkorocno za svoje foteljice. Od Mesica do Sanadera sve isti karijeristi i potrosena politicka roba. HNB i Vlada bi koordiniranom politikom mogli pokrenuti Hrvatsko u bilo kojem trenu, ali nema se vizije i nema se muda. Zato na zalost bez promjene ove politicke kaste nece ici dobro za ovu drzavu.

VL
OB
-obrisani-
14:28 07.05.2011.

. .... Uvođenje nekreditnog (fiat) novca u financijski sustav je neizbježno, ako se želi riješiti beskonačnog stvaranja duga. Važno je zapaziti da država mora paziti da ima balans trgovinske razmijene na nuli ili pozitivi. Deficit trgovinske razmijene se ne možeže otplatiti lokalnom valutom jer se za uvoz koriste devize. U tom kontekstu se treba što više uvozne robe supstituirati domaćom proizvodnjom i izbjegavati nepotreban uvoz. Kredit za uvoz se može otplatiti samo devizama do kojih se može doći izvozom. Uzimanje sve većeg kredita za uvoz vodi opet u beskrajan dug. Ne tako brzo kao kad se kreditom nadomješta i novac za deficit proračuna, ali problem sa vremenom postaje sve veći. Ako država ne emitira realni novac, ona faktički nema monetarnu vlast te više ne vrijedi tvrdnja: \"Novac potječe od države\", a onaj tko emitira većinu novca u državi (banke preko sekundarne emisije) upravljaju financijskom i gospodarskom sudbinom države rukovodeći se svojim osobnim interesima, a ne interesima zajednice. Mnogi ljudi imaju veliku nevjericu u iznešene tvrdnje. Velik dio napisanog se poklapa sa Chartalizmom. Razlika je u dodatku bankarske reforme kojom se sprečava stvaranje inflacije preko sekundarne emisije novca pomoću kredita. Svi dokazi u vezi pogreške u monetarnoj regulaciji kod isključivo kreditnog sustava su neoborivi, postavljeni matematikom i dokazani dodatnim primjerima izračuna. Za bolje obrazovanje, osim članaka na ovoj web lokaciji, preporučam i vidjeti ostale članke na linkovima. Nevjericu u rješenje uvijek podgrijava i korumpiranost političara. Vjeruje se da bi ovlast emisije dana u ruke političara bila iskorištena za malverzacije koje bi vodili privatni interesi. Zbog toga je bitno da se regulativa emisije novca prepusti odgovornom vijeću koje neće biti pod nekim privatnim utjecajima te da se regulacija novca mora precizno izračunati i ne smije biti poluga za stvaranje financijske i gospodarske krize. Vjerujem da bi dodatna godišnja emisija od 3,5 do 5% od ukupnog novca bila dovoljna za glatko funkcioniranje financijskog sustava. Navesti ću samo jedan primjer. Emisija 7 kuna dnevno po stanovniku iznosi 11,5 milijardi kuna. To u prosjeku nudi uštedu od 2555 kuna godišnje po stanovniku. To je u 40 godina rada samo 102 tisuće kuna. Očigledno je da je to poprilično mala suma za 40 godina rada. Međutim, kako je taj novac izdan bez kredita njegov učinak je višestruko veći. Uzmite u obzir da je analiza rađena za slučaj kada je postignut balans u vanjskotrgovinskoj bilanci (uvoz=izvoz). U uvjetima, kada je uvoz veći od izvoza, dolazi do globalnog novčanog gubitka u državi, a rezultat je još veći broj firmi i subjekata koji imaju novčani gubitak te još gora financijska situacija u gospodarstvu koja rezultira većim brojem bankrota, nelikvidnosti i nemogućnosti otplate dugovanja. Vjerujem da ovim člankom pomažem mnogima da pročiste pogled kroz današnju maglu ekonomskih floskula i zabluda te da će se dalje proširiti ideju o rješenju. O širenju ovih točnih informacija ovisi i budućnost naše države. Kako je EU bazirana na euru kao kreditu, tako i svako pridruženje (ulazak u EU) onemogućava Republiku Hrvatsku da autonomno napravi potrebne reforme u monetarnom i bankarskom sustavu. Stoga je preporuka ne u EU. Sve dok ne uvedu nekreditni novac i ne reformiraju bankarstvo .

VL
OB
-obrisani-
16:02 07.05.2011.

super

VL
« 1 2 3 4 5 »
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.