Sitno, slatko ili kiselkasto, sočno, mekano, mesnato, niskokalorično – idealno i svježe i smrznuto, u smoothiejima, voćnim salatama, pekarskim proizvodima i desertima, pekmezima, marmeladama, čokoladama... čak i u slanim jelima – bobičasto voće posljednjih godina zasluženo dobiva status “superhrane”. Iako se i ova proizvodnja posljednjih godina susreće s velikim pritiscima uzrokovanim globalnom pandemijom COVID-19, tektonskim poremećajima u lancu opskrbe te inflatornim pritiscima koji su utjecali na raspoloživi dohodak i kupovnu moć potrošača, posebice u Europi, koju drugu godinu zaredom pogađaju i katastrofalne posljedice klimatskih promjena poput suša i poplava – “zdravi” trendovi, potražnja u industrijama pića i slastica, ljepote te osobne njege, generiraju sve veću potražnju za jagodama, malinama, kupinama, ribizom, brusnicama, aronijom, ogrozdom, borovnicama...
U svijetu je bobičasto voće hit, ali Hrvatska nije ‘dozrela’ za veću proizvodnju
Svjetsko tržište bobičastog voća u ovoj se godini procjenjuje na 22,43 milijarde eura, a do 2030. vrijedit će vrtoglavih 30 milijardi
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.