Znanstvenici su otkrili što bi se moglo dogoditi ako dođe do kolapsa ključne oceanske struje koja ima presudnu ulogu u regulaciji klime na Zemlji. Atlantska meridionalna cirkulacija (AMOC) golemi je sustav oceanskih struja, čiji je najpoznatiji dio Golfska struja. Dosadašnja istraživanja upozoravala su da bi njezin nagli kolaps mogao gurnuti sjever Europe u novo ledeno doba. No nova studija donosi iznenađujući obrat – takav bi scenarij mogao dodatno zagrijati neke dijelove planeta, piše Dailly Mail. Istraživači iz Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime pokazali su, pomoću računalnih simulacija, da bi zaustavljanje AMOC-a oslobodilo velike količine ugljika koji je trenutačno zarobljen u dubinama oceana.
Time bi se koncentracija ugljikova dioksida (CO₂) u atmosferi povećala za 47 do 83 dijela na milijun, što bi moglo uzrokovati dodatno globalno zagrijavanje do 0,27 °C. Takav bi učinak djelomično ublažio hlađenje Europe, ali bi ukupne posljedice bile izrazito neujednačene. Temperature bi na sjevernoj hemisferi ipak značajno pale, dok bi Antarktika mogla postati i do 7 °C hladnija. Istodobno, dodatni CO₂ potaknuo bi snažno zagrijavanje u južnim dijelovima planeta, a Arktik bi se mogao zagrijati i do 6 °C. AMOC funkcionira poput goleme oceanske „transportne trake“ koja prenosi toplinu diljem svijeta.
Pokreće je potonuće hladne i slane vode u područjima oko Grenlanda. Kako se toplija voda smrzava, postaje gušća i tone, povlačeći za sobom topliju vodu prema sjeveru. No dotok slatke vode zbog topljenja ledenjaka smanjuje gustoću oceanske vode u polarnim područjima, što postupno usporava cijeli sustav. Znanstvenici već upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi mogao naglo kolabirati. Bez tog mehanizma raspodjele topline, sjeverna hemisfera bi se hladila, dok bi se južna dodatno zagrijavala. No novo istraživanje ističe i dodatni problem – promjene u ciklusu ugljika.
Kako ističe Johan Rockström, direktor Potsdamskog instituta, ocean je dosad bio ključni saveznik jer je apsorbirao oko četvrtine emisija CO₂ koje je proizveo čovjek. Međutim, kolaps AMOC-a mogao bi Južni ocean pretvoriti iz „ponora“ ugljika u njegov izvor, što bi dodatno ubrzalo globalno zatopljenje. Simulacije su pokazale da bi u svim scenarijima kolaps ove struje doveo do naglog porasta koncentracije CO₂. Uzrok tome je intenzivnije miješanje oceana koje na površinu iznosi vodu bogatu ugljikom iz dubina.
Što je početna koncentracija CO₂ viša, posljedice su ozbiljnije. U scenarijima s povišenim razinama, kolaps AMOC-a dodatno povećava emisije, što bi na Antarktici moglo dovesti do rasta temperature i iznad 10 °C. To bi ozbiljno ugrozilo ledene pokrove i ubrzalo rast razine mora. Posebno zabrinjava stanje ledenjaka Thwaites, poznatog i kao „ledenjak Sudnjeg dana“, čiji bi kolaps mogao podići razinu mora za čak 65 centimetara.
Znanstvenici upozoravaju i na mogućnost nepovratnih promjena. Već pri koncentracijama CO₂ višima od 350 dijelova na milijun – što je znatno manje od današnjih oko 420 – AMOC se nakon kolapsa ne bi mogao oporaviti. Drugim riječima, jednom kada se sustav uruši, mogao bi ostati u tom stanju stoljećima, s dugoročnim i teško predvidivim posljedicama za globalnu klimu.
Otvori KEKS Pay
