Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

U pidžami na posao

27. prosinca 2005. u 21:56 323 prikaza
pidj-txt.jpg
Foto: import

Kad se ujutro probudi, Drago B. popije kavu u kuhinji, a zatim ode na posao – u dnevnu sobu. Nema svoju tvrtku, niti slaže igračke za čokoladna jaja. On je komercijalist, stalno zaposlen u jednoj zagrebačkoj tvrtki za opremanje prostora. Jedina razlika između njega i tisuće drugih kolega po struci jest to što njegov poslodavac radnicima dopušta rad kod kuće.

Novi ured
Izbjegavanje nesnosnih prometnih gužvi, ušteda na skupom gorivu, više vremena za obitelj i prijatelje, pa i obavljanje poslovnih razgovora u pidžami – povlastice su koje uživaju zaposlenici koji rade “na daljinu”. Dok statistike kažu da je danas 16,2 milijuna Europljana uključno u neki oblik takvog rada, u Hrvatskoj službenih podataka nema. No zahvaljujući razvoju, te većom dostupnošću novih tehnologija – jer kućni se ured zasniva na kompjutoru i brzu pristupu internetu – “fleksibilni ured” uvodi sve više kompanija, pa i onih kojima je to zbog prirode posla donedavno bilo teško zamislivo.

Majke koje rade
Tako i telefonski operater VIPnet odnedavno provodi pilot-program rada od kuće nazvan “teleworking”. Tridesetak radnika dva dana poslove obavlja od kuće, a ostatak radnog tjedna provode u tvrtki, kažu u VIPnetu. Za sudjelovanje u projektu javili su se sami, a projektni je tim izabrao, uzevši u obzir samostalnost zaposlenika u obavljanju posla te postojanje radnog prostora kod kuće. – Zadovoljstvo zaposlenika, sva istraživanja su pokazala, utječe izravno na njihovu produktivnost. Projektom “teleworking” želimo ispitati nove načine rada koji se već primjenjuju u svijetu, a koji bi eventualno pridonijeli još boljim radnim uvjetima – kaže voditeljica službe za upravljanje ljudskim resursima u VIPnetu Mojica Domiter. Iako su reakcije zaposlenika više nego pozitivne, zbog unutrašnjih pravila VIP-neta, nije nam bilo dopušteno objaviti njihova iskustva. S tvrdnjom da je jedan od motivacijskih čimbenika radnika uravnotežen poslovni i privatni život, slaže se i menadžerica za komunikacije Irena Weber iz IBM-a Hrvatska, u kojem program “home office” uspješno funkcionira više od godine dana.

– Mnogo je puta lakše kvalitetno i brzo obaviti posao u miru doma, u kojem vas nitko ne ometa, što je uobičajeno u uredu, kao i otići od kuće izravno kod korisnika. Opcija rad od kuće posebno je privlačna majkama s malom djecom ili onima koje su se tek vratile s rodiljskog dopusta. Žene na taj način provode više vremena s djecom, dok im u isto vrijeme karijera ne trpi zbog izbivanja s radnog mjesta – naglašava Weber.

Znatna ušteda
Doduše, ne profitiraju samo radnici. Logika koja je ponukala poslodavce na taj korak jasna je: premještanjem radnika se štedi, i to znatno.

Drastično se smanjuju troškovi za uredski prostor, energiju, parkirna mjesta, prijevoz, a reduciraju se i bolovanja. Strana iskustva kažu da, primjerice, američki telekomunikacijski div AT&T uvođenjem rada od kuće godišnje uštedi 150 milijuna dolara.

Kad se tome pribroji i povećanje radne efikasnosti, koja se radom od kuće povećava i 40 posto, dobit je nepobitna, kako za poslodavce, tako i za radnike.

– Prije sam na putu do posla i natrag gubio gotovo tri sata. Sada, kad tri dana u tjednu radim od kuće, samo na benzinu uštedim više od 600 kuna mjesečno. Osim toga, doma radim učinkovitije – za ono što mi u uredu treba nekoliko sati, kod kuće napravim odmah. Nije da zabušavam na poslu, no tamo te stalno netko zapitkuje, pa odlasci na kave... Nakupi se praznog hoda. Službenim mobitelom obavim razgovore s dobavljačima, upišem podatke u kompjutor, a zatim pošaljem šefu. To u principu mogu raditi i s plaže! Kad sam gotov, slobodan sam. Umjesto da na poslu efektivno radim tri sata, a prosjedim pet, dobio sam dragocjeno vrijeme, koje uglavnom iskoristim za sport.

A možda ovako i uspijem dati preostala dva ispita na fakultetu – objašnjava Drago B. Iako su neke tvrtke, ubrzo nakon uvođenja, ukinule sustav rada od kuće zbog zabušavanja radnika, IBM Hrvatska nema takvih iskustava.

– Do sada nismo uočili nedostatke, a budu li se pokazali u pojedinim slučajevima, takvog bismo radnika vratili u ured. Radnici moraju voditi on-line kalendar kako bismo mogli pratiti njihovo radno vrijeme i u svakom trenutku s njima kontaktirati. Nije važno gdje, već koliko rade. I to na obostranu korist – ističe Irena Weber.


Nedostaju mi kolege i zajedničke kave

Najveća zamjerka sustavu rada od kuće jest socijalna izoliranost djelatnika. Takav rad smanjuje kontakte, razmjenu ideja te neformalne razgovore među kolegama.
– Iako u mojoj tvrtki postoji mogućnost rada od kuće, njome se koristim rijetko. Od kuće sam radio u vrijeme kad je moja supruga trebala roditi. Sad ostanem doma samo kad je “frka” ili kad idemo u posjet roditeljima, koji ne žive u Zagrebu. Kao povremena opcija, izvrsno je. No doma nemam mira koji je potreban za obavljanje posla, a i nedostaje mi razgovor s kolegama, pa i odlasci na kavu. U uredu čujem dobre stvari i nove informacije – kaže Viktor Marohnić iz zagrebačke informatičke tvrtke AVL. Svjesni problema izolacije, većina poslodavaca ipak u program rada od kuće ukalkulira tjedno nekoliko obveznih radnih dana u uredu.
– Tri dana tjedno po izboru ili dogovorno radnici rade od kuće, no dva dana u uredu potrebna su zbog kontakta s kolegama i osjećaja pripadnosti tvrtki – objašnjava Irena Weber iz IBM-a Hrvatska.

RTL Direkt
Zoran Šprajc u svom stilu komentirao Bandićev sprovod: 'Kao da je sam pisao scenarij, imao je smisla za zaj***nciju''
Ranoranilac ili noćna ptica?
Noćna sova - Kako večernji tip ljudi preživljava u jutarnjem svijetu?