Broj oboljelih od tuberkuloze godinama je bio u padu zahvaljujući boljim životnim uvjetima te boljem liječenju i dijagnostici, no zadnjih godina situacija se mijenja. U zapadnu Europu već desetljećima dolazi velik broj radnika iz zemalja u kojima je incidencija tuberkuloze znatno veća pa su u većem riziku od obolijevanja od tuberkuloze. Sada je tako i kod nas pa Hrvatska bilježi trend porasta broja slučajeva tuberkuloze nakon desetljeća konstantnog pada. Dok smo od 2017. imali 10 oboljelih na sto tisuća stanovnika, prošle godine registrirana su 282 oboljela od tuberkuloze, rečeno je jučer u Klinici za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb, na Svjetski dan tuberkuloze.
Paziti na simptome
– Učestalost tuberkuloze padala je do 2020. godine, a od tada lagano raste. To nije specifično za Hrvatsku, već je u svim zemljama tako jer ipak je u pandemiji došlo do disrupcije zdravstvenog sustava, a kako je tuberkuloza malo spora, posljedice se vide naknadno – rekla je prof. Ljiljana Žmak, voditeljica Nacionalnog/Supranacionalnog referentnog laboratorija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za tuberkulozu. Migracije su sastavni dio epidemiologije TBC-a i 20% bolesnika koji se godišnje prijave kao oboljeli čine osobe koje nisu rođene u Hrvatskoj. Srećom, imamo dobro organiziranu zdravstvenu zaštitu za tuberkulozu, ističe prof. Žmak, i vrlo brzo je se može dijagnosticirati, jako dobrim testovima unutar nekoliko sati.
Pritom je važno znati da je velik dio svjetske populacije nekada došao u kontakt s tuberkulozom pa mnogi imaju latentan oblik bolesti – nose mikrobakteriju TBC-a, ali nisu zarazni. Oko pola milijuna ljudi godišnje u svijetu oboli od takvog latentnog oblika TBC-a, ali će samo između 5 i 10 posto njih razviti aktivnu bolest. Kod tih osoba aktivna se bolest isključuje rendgenom i negativnim iskašljajima na tuberkulozu. Za određene skupine ljudi značajno je veća vjerojatnost razvoja aktivne tuberkuloze, to su djeca uzrasta do dvije godine, HIV pozitivni bolesnici, dijabetičari i alkoholičari. U Hrvatskoj imamo vrlo mali broj takvih bolesnika, što govori o kvaliteti naše zdravstvene zaštite, no kako je populacija sve starija i kronični bolesnici žive sve dulje, šanse za aktivaciju kod tih osoba sve su veće. Bolest se ipak može spriječiti davanjem kemoprofilakse nakon zaraze kako se TBC ne bi aktivirao.
– Da se ne bi slala poruka kako su migranti donijeli tuberkulozu, treba reći da se zaraza može prenijeti jedino ako sa zaraženom osobom provodite dulje vrijeme u istom prostoru, dakle živite u istom kućanstvu. To vrijedi i za latentnu infekciju. Dakle, nije da ćete dobiti tuberkulozu jer ste se vozili u tramvaju s nekim tko je možda bolestan ili ste samo prošli kroz odjel na Jordanovcu – naglasila je pulmologinja prim. Vesna Trkeš. Prof. Žmak dodaje da su istraživanja pokazala da strani radnici u principu ne prenose zarazu na domicilno stanovništvo, već se zaražavaju međusobno.
– U Hrvatskoj nemamo nijedan slučaj prijenosa zaraze od stranog radnika – naglasila je prof. Žmak, objašnjavajući da se zaražene tuberkulozom prati i sekvencioniranjem genoma može se pratiti prijenos zaraze u populaciji. Ono o čemu moramo dizati svijest jesu stanja u kojima osoba ima dugotrajan, kroničan kašalj, stalno povišenu tjelesnu temperaturu, gubitak apetita, gubitak na težini, a dolazi iz zemlje koja ima značajno veću incidenciju tuberkuloze nego što je to Hrvatska – tada je dijagnoza tuberkuloze izglednija. Početkom godine dovršena je obnova Klinike Jordanovac i pritom su napravljene dvije suvremene sobe s negativnim tlakom, koje omogućavaju bolju skrb i liječenje bolesnika s respiratornim zaraznim bolestima i kojima se može pristupiti izvana a da bolesnik ne prolazi odjelom kraj drugih pacijenata, što je korisno u slučaju izrazito zaraznih pacijenata.
– Sobe s negativnim tlakom danas koristimo za bolesnike s tuberkulozom koji su visokopozitivni i visokozarazni – kaže dr. Denis Baričević, voditelj Odjela za tuberkulozu na Zavodu za respiratorne infekcije Klinike Jordanovac. Pojašnjava da je to hermetički zatvoren prostor koji ima negativan tlak, što znači tlak zraka je tipa minus 30 u odnosu na okolni prostor i kad se otvore vrata takve sobe, zrak usisava zrak izvana pa zaraza, odnosno zarazni zrak neće izaći iz sobe. Zrak se pročišćava dvanaest puta tijekom jednog sata kroz HEPA filtre, tako da sve što izlazi iz te sobe nije zarazno za okolinu. Oboljeli od tuberkuloze u takvoj sobi ostane četiri do šest tjedana, a možda i dulje.
Ciljevi za 2030.
Tuberkuloza je u Hrvatskoj pod kontrolom, ali ujedno je s 10 milijuna oboljelih u svijetu i dalje jedna od najčešćih zaraznih bolesti, a među zaraznim bolestima je najsmrtonosnija i godišnje odnosi 1,5 milijuna života te je time deseti uzročnik smrtnosti u svijetu. Europski centar za kontrolu bolesti (ECDC) u svom je novom izvješću objavio da je u 30 zemalja EU i regije u 2024. zabilježeno 38.249 slučajeva TBC-a, što je stopa od 8,4 na 100.000 stanovnika, nešto niža od Hrvatske. Oko 4,2% slučajeva zabilježeno je kod djece do 15 godina, a 3,5% svih slučajeva bilo je rezistentno na lijekove. Iako je incidencija tuberkuloze u europskoj regiji WHO-a pala za 39% od 2015., a broj smrtnih slučajeva za 49%, obje brojke znatno su ispod ciljeva Strategije za iskorjenjivanje tuberkuloze za 2025. od 50% odnosno 75%. Slično kao i u europskoj regiji, broj slučajeva tuberkuloze unutar EU/EGP-a smanjio se 33%, a broj smrtnih slučajeva 17%, no većina zemalja neće postići svoje ciljeve za 2030., što će rezultirati tisućama novih infekcija i smrtnih slučajeva.
Otvori KEKS Pay
