Hrvatsko tržište rada u budućnosti će trebati više stranih radnika prije svega u sustavu socijalne skrbi, i to žena, ali i u zdravstvenom sustavu, dok je graditeljstvo doseglo svoj vrhunac i broj radnika u toj će se djelatnosti smanjivati. U turizmu i ugostiteljstvu, kao i u prerađivačkoj industriji, također se ne očekuje veći rast broja stranih radnika u odnosu na postojeće brojke. Smatra to naš ekonomist dr. sc. Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, a što potvrđuju i brojke MUP-a o broju izdanih radnih dozvola stranim radnicima ove godine.
TRŽIŠTE RADA
Pada broj radnih dozvola za strance u građevini, stručnjak poručio: U ovom sektoru će doći do povećanja
Lovrinčević: U sustavu socijalne skrbi i zdravstva trebat će nam drugi tip radne snage, pretežno ženske i kvalificirane koja će trebati znati hrvatski jezik. I tu će trebati puno više uložiti u integraciju tih ljudi
Komentara 7
AN
Broj stranih radnika neće padati zato što agencije za uvoz strane radne snage žive od uvoza stranih radnika. Svakom stranom radniku se napučuje mjesečna provizija za posredovanje pri zapošljavanju u Hrvatskoj. Zbog toga agencije žele što više radnika na svojoj listi.
Za Hrvatsku je jedini spas da ju pogodi teška gospodarska i financijska kriza koja će nagnati barem dio stranaca na odlazak. Na žalost, velik dio će ih ostati jer se nemaju gdje vratiti ili im je život na dnu društvene ljestvice u RH još uvijek bolji nego život tamo odakle su došli.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Nisu više ni Nepalci ni Srbi i Bosanci ni Indijci ovce, skontali su da već u susjednoj Sloveniji i Austriji za istu količinu rada mogu dobiti u prosjeku i 40% veća primanja.