Kada se govori o prirodnim ljepotama i znamenitostima istočne Slavonije Park prirode Kopački rit svakako se može nazvati prirodnim biserom koji je nadaleko poznat. To je ravničarski dio geografske cjeline Baranje, u sastavu Osječko-baranjske županije, pretežito nizinskog područja između rijeka Drave i Dunava te državne granice s Republikom Mađarskom i Republikom Srbijom. Kopački rit poplavno je područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave.
Veličine je 17.000 hektara, od čega Posebni zoološki rezervat obuhvaća 8000 hektara. Zbog svoje očuvanosti kao rijetkog ritskog ekosustava, velike biološke raznolikosti i iznimne znanstvene i ekološke vrijednosti, Kopački rit je 1967. godine zaštićen statusom upravljanog prirodnog rezervata od 17.730 hektara, dok je uže područje rezervata od 7220 hektara 1976. godine dobilo status posebnog zoološkog rezervata, a šire područje od 10.510 hektara status parka prirode.
U ponudi Kopačkog rita također su stalne aktivnosti poput fotosafarija, promatranja ptica i rike jelena koje privlače brojne posjetitelje. Kao najvažnija atrakcija Kopačkog rita ističe se obilazak Parka vodenim putevima Posebnim zoološkim rezervatom riječnim brodovima i čamcima, što svake godine iskoristi na tisuće posjetitelja. U Kopačkom ritu možete voziti bicikle, skratiti svoj put uz vožnju vlakićem, ali i istraživati prirodne ljepote brodom, čamcem ili kanuima. Tu je i Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš koji je među najvećim multimedijalnim objektima takvog tipa u Hrvatskoj gdje možete slušati zvukove ptica i drugih stanovnika Kopačkog rita. Radi se i na inovativnim sadržajima poput vjerskog turizma i vjenčanja.
Ponuda Kopačkog rita posjetiteljima iz godine u godinu raste i sve je kvalitetnija, a uza sve to pojavila se i inicijativa da Park prirode Kopački rit preraste u nacionalni park. Trenutačno je u Hrvatskoj osam nacionalnih parkova (Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit) koji su svi teritorijalno smješteni u južnijim dijelovima Hrvatske. U isto vrijeme imamo i 12 parkova prirode koji su razmješteni u preostalim dijelovima Hrvatske. Ako bi Kopački rit, kao najstariji hrvatski park prirode, dobio status nacionalnog parka, bio bi to prvi takav park na istoku Hrvatsku.
Tu inicijativu pokrenuo je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Željko Vuković, koji je i na čelu Javne ustanove Park prirode Kopački rit, koji je rekao kako je još prije dvadesetak godina razmišljao o toj ideji, ali da je ona sada konačno sazrela. Prema njegovim riječima, poslije prezentiranja ideje članovima Upravnog vijeća JUPP Kopački rit, slijedi službena procedura u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije koji će taj prijedlog stručno sagledati te izraditi elaborat odnosno stručnu studiju.
– Ako se sve pokaže utemeljenim i kada struka to potvrdi, prepreka više neće biti. Protuargumenti, ako ih i ima, nisu dovoljno jaki. Kopački rit zaslužuje postati nacionalnim parkom i to je povijesna prilika. S tim će zapravo najviše dobiti lokalna zajednica. Primjera radi, različito se tretira tegla meda, kilogram sira, litra rakije ili bilo koji drugi proizvod čije je podrijetlo nezaštićeno područje, park prirode ili nacionalni park – rekao je Vuković.
Dodaje i kako bi s dobivanjem statusa nacionalnog parka Kopački rit cijelo područje podiglo na svjetskoj ljestvici te će Kopački rit postati destinacija koja je planetarno poznata. Ipak, svjestan je i kako bi takva promjena donijela promjenu određenih pravila pa u tom području više ne bi bilo gospodarskih djelatnosti, ali i da bi one rekreativne, poput sportskog ribolova, opstale. U budućem nacionalnom parku ne bi bilo ni lova u obliku kakav je sada, ali lovstvo radi svoje važnosti za zaštićeno područje svakako ne bi bilo zanemareno. Na istu temu razgovarali smo i s Jasminom Sadikovićem, izvršnim direktorom Udruge za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, koji kaže da ih nitko nije kontaktirao oko te inicijative, ali da on smatra kako je to izvrsna inicijativa koja će donijeti razvoj toj regiji.
– Slavonija svakako zaslužuje imati jedan nacionalni park i sasvim je normalno da zbog svojih očuvanih prirodnih vrijednosti i svoje važnosti to postane Kopački rit. Kada govorimo o toj ideji moramo znati kako je park prirode jedna kategorija, a nacionalni park nešto puno više, vidljivija i važnija kategorija zaštite. To je svojevrsni “prirodni Oskar” koji bi prije svega donio najviše lokalnoj zajednici, ali i cijelom ovom dijelu Hrvatske – kaže Sadiković.
Dodaje kako je dovoljno vidjeti na koji način posluju nacionalni parkovi u Hrvatskoj kao i kolika su sada tamo ulaganja, prihodi nacionalnih parkova, što se radi, što je napravljeno kao i koliko je zapravo u konačnici dobila i lokalna zajednica. Treba vidjeti i koliki broj turista bilježe kao i odakle su svi ti turisti. Smatra kako bi s dobivanjem statusa nacionalnog parka u Kopačkom ritu došlo do znatnih ulaganja, a na raspolaganju bi bila i veća sredstva iz fondova Europske unije.
– Mislim da ljudi ne trebaju strahovati od velikih promjena jer za njih ni nema razloga. Uostalom, vjerojatno ni cijeli današnji Park prirode Kopački rit ne bi postao nacionalni park nego dio od Dunava i Drave do nasipa gdje zapravo ni nema velikih gospodarskih djelatnosti. Turizam bi dobio sasvim novo značenje i bio bi znatno unaprijeđen. S ljudima treba razgovarati, održati javne tribine i sve im pojasniti, odnosno reći što će se morati prilagoditi, ali i koji su benefiti takve odluke. Činjenica je da ljudi imaju predrasude i da se boje novoga, ali kada im se sve to kvalitetno pojasni, shvatit će da se radi o inicijativi koja će donijeti dodatni razvoj lokalnim zajednicama te još kvalitetniju zaštitu prirode – kaže Sadiković.
I on kaže kako bi u Kopačkom ritu s dobivanjem statusa nacionalnog parka vrijedila drugačija pravila, ali i da ona nisu puno drugačija od postojećih. Napominje i kako svi trebaju znati da je to proces koji traje kao i da mještani ne moraju strahovati da će se nešto dogoditi preko noći. Međutim, nisu svi oduševljeni s ovom inicijativom, što jasno kaže i načelnik Općine Bilje Željko Cickaj, koji napominje da se 90 posto Kopačkog rita nalazi unutar administrativnog područja te općine. Kaže i kako zbog činjenice što je Kopački rit park prirode Općina nema ingerencije nad tim područjem te da im to donosi niz problema posebno kada se provode neki infrastrukturni projekti.
– Tu moramo znati i da unutar sadašnjih granica Parka prirode posluje i nekoliko gospodarskih subjekata, a oni bi s proglašenjem nacionalnog parka morali prestati raditi. Osobno sam obavio razgovore sa svima njima i svi žele nastaviti svoje gospodarske aktivnosti. Tu su i dodatni problemi jer onda više nema lova, ribolova... U nacionalnom parku više se ni komarci ne bi smjeli tretirati, a to bi onda značilo da bi na ovom prostoru život bio gotovo nemoguć. Pravila bi bila puno stroža – kaže Cickaj, ističući kako Općina sigurno neće podržati taj prijedlog. Govoreći o inicijativi, kaže kako je problem i što nitko prethodno nije popričao ni s kim iz općine niti s ljudima kako bi ih pitao za mišljenje, odnosno jesu li za tako nešto ili nisu. Podsjeća i da se on rodio unutar sadašnjeg parka prirode te da je svih proteklih desetljeća ta priroda opstala te da samim tim nema potrebe da se Kopački rit proglašava nacionalnim parkom kako bi se ona sačuvala.
– Ljudi koji žive na ovom području svih su ovih godina sačuvali tu prirodu i nema potrebe da nas netko uči kako živjeti s prirodom, posebno ne netko sa strane. Sada netko tko se ovdje nije rodio niti ovdje živi dolazi s nekakvom inicijativom da se Kopački rit proglasi nacionalnim parkom, a da ga pri tome nije nimalo briga što će to značiti za mještane, koliko će im životi biti otežani kao i koliko novih problema sve to donosi. Moje je mišljenje da je prije bilo kakve službene inicijative trebalo pitati mještane za njihovo mišljenje, udruge, gospodarske subjekte, Općinu, političke aktere i onda kada se vidi ima li podrške ili ne donijeti odluku o inicijativi. Ovako sve to izgleda neozbiljno – kaže Cickaj, aludirajući na činjenicu što je Željko Vuković iz Đakova.
Zasmetalo ga i što se inicijativa da se Kopački rit proglasi nacionalnim parkom predstavlja i kao ideja Domovinskog pokreta, čiji je Vuković član, napominjući kako se politički program ne može i ne smije provoditi preko ovakve inicijative. Među ostalim podsjetio je i da je ovo četvrta takva inicijativa u proteklih 20-ak godina te da su prethodne tri propale, a siguran je da će tako biti i s ovom. Kako to u Hrvatskoj inače bude, u cijelu se priču oko inicijative uplela i politika te tako u stranci Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO) Osječko-baranjske županije smatraju da je ta inicijativa promašena te da se iza nje kriju brojne opasnosti. Povjerenik DOMiNO-a za Osječko-baranjsku županiju Krešimir Čabaj traži da se provede kvalitetna analiza kako bi se vidjelo koje su prednosti, a koji rizici takve inicijative.
– Kada se kaže Nacionalni park Kopački rit, svi zamišljaju Plitvice i brojne turiste iz Amerike ili Azije kako stoje u redovima i plaćaju skupe ulaznice donoseći profit našim turističkim zajednicama. Međutim, Park prirode Kopački rit nalazi se u Baranji, gdje je gusto isprepletena poljoprivreda te razne gospodarske djelatnosti sa životom stanovništva. U Nacionalnom parku Kopački rit više se poljoprivredni usjevi ne bi smjeli tretirati na taj način kao do sada. Isto tako znamo da su u Baranji lovišta s najtrofejnijom jelenskom divljači, a lov bi u tom slučaju bio zabranjen. Bilo bi zabranjeno eksploatirati ribnjake i uzgajati ribu, a ne bi bilo ni dopušteno tretiranje komaraca, što bi bilo katastrofalno za kvalitetu života stanovnika Baranje i Osijeka. Život bi u tom slučaju bio na granici izdrživosti – rekao je Čabaj. Vezano za ovu inicijativu razgovarali smo i s nekoliko mještana Bilja koji većinom ne znaju što i kakve promjene donosi status nacionalnog parka, napominjući da ih zapravo nitko ništa nije pitao niti su imali prilike čuti da im netko pojasni sve ono što im je nejasno i što žele znati. Na upit misle li da će na kraju ipak doći do promjene ustroja većinom su nam odgovarali kako misle da neće i da je sve to zapravo politika.
Danijel Novački iz Lovačkog društva “Jelen” iz Bilja kaže da su lovci iz Bilja svakako protiv takve inicijative jer misle da ona ne bi za Bilje i taj dio Hrvatske donijela ništa dobrog. Kaže kako su oni svakako izravno zainteresirani za daljnji razvoj Kopačkog rita, ali da su sve o inicijativi saznali iz medija jer ih nitko ništa nije pitao. I njega smeta što neke promjene žele uvesti ljudi koje ne žive tu niti ih se išta u Kopačkom ritu i općini izravno tiče. – Kad je ustrojavan Park prirode Kopački rit onda je ljudima zabranjeno da ribare, a sada bi s ovom inicijativom zabranili sve drugo. Uvijek se sve svodi na neke nove zabrane. Kao lovac ne znam kako su oni to zamislili i kako misle riješiti pitanje divljači i štete koju one rade. Ne znam niti kako bi riješili pitanje komaraca. Koliko znam, ljudi su protiv takve inicijative – kaže Novački.
Tijekom godina Baranja je postala i nezaobilazno turističko odredište koje iz godine u godinu posjećuje sve više turista iz Hrvatske, ali i inozemstva. Tako je podignuto niz vinarija i drugih ugostiteljskih i turističkih sadržaja koje se izravno tiče daljnji ustroj Kopačkog rita i hoće li on u budućnosti biti park prirode ili nacionalni park. Jedan je od takvih i OPG za proizvodnju grožđa i vina te restoran zatvorenog tipa Etno kuća Martinov koja se nalazi u Zmajevcu. Ana Martinov, inače mještanka Bilja, kaže da je kao vlasnica OPG-a svakako za to da Kopački rit postane nacionalni park, ali i da je kao mještanka Bilja protiv te inicijative. Kaže kako je već samo dobivanje statusa parka prirode značilo i niz ograničenja za mještane te da je svjesna kako bi stjecanje titule nacionalnog parka iz temelja promijenilo život svih mještana.
– Mislim da bi prvo trebali razmisliti što i kako napraviti da Park prirode Kopački rit bude bolji, kvalitetniji i posjećeniji. Uveli smo neka ograničenja radi kojih već sada imamo određene štete. Govorimo o dobivanju statusa nacionalnog parka, a šetnica u Parku prirode takva je kakva jest. Puno toga ima za napraviti i popraviti kako bi Park prirode Kopački rit bio posjećeniji i bolji. Mislim da trebamo valorizirati ovo što imamo i iskoristiti maksimalno potencijale koje imamo te da se ne držimo nekih trendova samo zato što su oni u modi i zato što ih uvode i primjenjuju neki drugi. Kopački rit već je sada jedinstven po mnogo toga, a sve to ni izbliza nismo iskoristili – kaže Martinov.
Dodaje kako bi prije donošenja nekih novih velikih odluka neka krovna kuća trebala donijeti pravila igre kako bi se sve u Kopačkom ritu uravnotežilo pa tako i kormorani, čagljevi, komarci, uredila šetnica, ali i uveli drugi sadržaji zanimljivi turistima.
– Lako je zapravo doći do nekog statusa, ali idemo prije toga napraviti nešto od ovoga što imamo, iskoristiti sav ovaj potencijal kako bi ljudi prepoznali svu tu ljepotu i kako bi ne samo dolazili ovdje nego se i uvijek rado vraćali. To sve možemo imati i ako imamo “samo” park prirode. Predlažu se neke stvari, a pri tome se ne razmišlja kolike su i kakve posljedice. Naša djeca već sada, kada se komarci mogu tretirati u rubnim dijelovima, predvečer ne mogu izaći iz kuće zbog najezde komaraca. Razmišlja li tko što će biti ako se zabrani bilo kakvo tretiranje i hoće li ovdje onda život uopće biti moguć? Što će nam značiti status nacionalnog parka ako ćemo se morati raseliti jer ovdje neće biti moguće živjeti? Puno je takvih pitanja na koje zapravo nema odgovora i o kojima mislim da nitko nije razmišljao – rekla je Martinov.
Vezano za ovu inicijativu pokušali smo kontaktirati i ravnatelja JUPP Kopački rit Ivu Bašića koji nam se nije javljao na telefonske pozive. On je nedavno za medije govorio što se radi i planira te se pohvalio kako iz godine u godinu bilježe trend porasta broja posjetitelja koji je tijekom prošle godine premašio 50.000.
Otvori KEKS Pay
