• Početak 4. kolovoza u 5 sati, službeni završetak 7. kolovoza u 17 sati (84 sata); na dijelovima bojišnice završne aktivnosti trajale su do 9. kolovoza.
• Dužina bojišnice 670 km, istodobni napad na 31 smjeru.
• Oslobođeno 7940 četvornih kilometara teritorija (14 % kopnenog, 8,8 % cijelog hrvatskog teritorija).
• Sudjelovalo: pet gardijskih brigada HV-a, 1. hrvatski gardijski zdrug, jedna gardijska bojna i druge sastavnice HV-a,
18 pričuvnih brigada, 25 domobranskih pukovnija HV-a. Ukupno: 138 800 vojnika (116 900 iz HV-a, 14 500 iz MUP-a, 7400 iz HVO-a).
• U potpori kopnenim snagama formirano 13 topničkih i topničko-raketnih skupina.
• HRZ i PZO: ukupno 33 aviona i helikoptera (22 borbene namjene).
• Srpske pobunjeničke snage imale su pet korpusa, svi su poraženi, a među njima i jedan koji se predao. Raspolagale su sa 31 000 vojnika, oko 300 tenkova, 425 topova i minobacača, 170 oklopnih transportera i 230 protuzračnih sredstava.
Na potezu Knin – Drniš – Benkovac imale su 17 vojnih objekata.
ZANIMLJIVOSTI
• Oluja je označena i kao najveća kopnena operacija u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Omogućila je završetak opsade Bihaća zbog čega ima i humanitarnu dimenziju. Omogućila je donošenje dvaju mirovnih sporazuma: Erdutskog, kojim je omogućena mirna reintegracija okupiranog dijela hrvatskog Podunavlja, te Daytonskog, kojim je završen rat u BiH.
• Noć uoči oslobađanja Knina Glavni štab Srpske vojske Krajine (SVK) napušta Knin i sklanja se u Srb, kamo je, uz Donji Lapac, prethodno Vrhovni savjet obrane Republike Srpske Krajine odlučio evakuirati stanovništvo iz Knina, Benkovca, Obrovca, Drniša i Gračaca.
• CIA, središnja obavještajna agencija SAD-a, ovladavanje strateškim točkama Mali Alan i Sveti Rok na Velebitu ocijenila je i najvećim uspjehom hrvatskih snaga prvog dana Oluje.
• ZP Bjelovar u zadnji je čas uveden u plan operacije Oluja (2. kolovoza) zato što je nakon Bljeska bio zadužen isključivo za obranu državne granice na Savi. Stoga zaslužuje visoke ocjene za provedbu zadaća s obzirom na kratak rok priprema, a posebno se cijeni njegov uspješan prelazak Save, što je usmjerilo nastavak napredovanja snaga. Taj prelazak izvele su snage 125. domobranske pukovnije.
• Edvard Baltić, Mario Bilać i Jasmin Hadžić, izvidnici Zapovjedne satnije Puma, prvi su 5. kolovoza s Kninske tvrđave skinuli srpsku i ponosno razvili 20-metarsku hrvatsku zastavu.
• Tom povijesnom činu svjedočio je i zapovjednik Brigade brigadir Ivan Korade, a u skupini koja se prva probila do Kninske tvrđave bili su i Elvis Mihić, Ivica Novoselac i Miljenko Hojsak. Zastavu je ranije na zapovjednom mjestu hrvatskih snaga u Donjim Rujanima preuzeo Branko Žeželj. I 4. gbr imala je spremnu hrvatsku zastavu jednakih dimenzija, koju je također nešto kasnije postavila na Kninsku tvrđavu.
• Prvi ulazak hrvatskih snaga u Knin bio je 5. kolovoza u 9:43. U spomen na taj događaj svake godine na obljetnicu Oluje crkvena zvona Knina zvonjavom simbolično slave dolazak slobode u grad, dok se na Kninskoj tvrđavi podiže hrvatska zastava.
CILJEVI
Na cijeloj bojišnici probiti neprijateljsku obranu, razdvojiti njegove snage i krenuti u oslobađanje okupiranog područja Dalmacije, Like, Korduna i Banovine. Na smjeru Plaški – Slunj – Tržačka Raštela spojiti se sa snagama 5. korpusa Armije BiH i deblokirati Bihać. Na području istočne Slavonije, juga Hrvatske i u zapadnoj Bosni provoditi upornu obranu.
POLITIČKI I VOJNI VRH
Franjo Tuđman, vrhovni zapovjednik OSRH
Gojko Šušak, ministar obrane
general zbora Zvonimir Červenko,
načelnik Glavnog stožera HV-a
Zapovjednici zbornih područja:
Split – general-pukovnik Ante Gotovina;
Gospić – stožerni brigadir Mirko Norac;
Karlovac – general-bojnik Miljenko Crnjac;
Zagreb – general-bojnik Ivan Basarac;
naknadno angažiran general-pukovnik
Petar Stipetić za zapovjednika snaga na Banovini;
Bjelovar – general-bojnik Luka Džanko.
Zapovjednik specijalnih snaga MUP-a:
general-pukovnik Mladen Markač
POSTROJBE
Gardijske postrojbe HV-a: 1., 2., 4., 7. i 9. gardijska brigada; 1. HGZ; 81. gardijska bojna. Topničke i topničko-raketne postrojbe: 16. topničko-raketna brigada; 6., 10., 12., 14. i 18. topnički divizijun; 8. haubičko-topnički divizijun; 20. haubički divizijun. Protuoklopne postrojbe: 15. protuoklopna topničko-raketna brigada; 5., 7., 9., 11. i 13. protuoklopni topničko-raketni divizijun. HRZ i PZO sa snagama 91. i 95. zrakoplovne baze, Borbenom skupinom Zrakoplovnog vojnog učilišta iz Zemunika. Postrojbe protuzračne obrane: 202., 203. i 204. topničko-raketna brigada. Vojna policija: 67., 69., 70., 71. i 72. satnija. Inženjerijske postrojbe: bojna 33. inženjerijske brigade; 31., 33., 34. i 40. bojna; 36. inženjerijsko-pontonirska bojna; 1. riječni zdrug Sisak. Logističke baze: 303., 304., 305., 306., 307. i 312. Izvidničko-diverzantske satnije: 265. i IDS GS HV-a. Satnije veze: 252., 253., 254. i 265.
Postrojbe atomsko-biološko-kemijske obrane: 502. mješovita satnija i 505. mehanizirana satnija. Središte gardijsko za specijalističku obuku dočasnika „Damir Tomljanović Gavran“. Hrvatska ratna mornarica s odredom brodova za prevoženje morem.
Polaznici i ključno osoblje tečaja za izvidnike Kozarica kod Pakoštana.
Pričuvne brigade HV-a: 57., 99., 101., 102., 103., 104., 111., 112., 113., 119., 128., 144., 145., 148., 149., 150., 151. i 153.
Domobranske pukovnije HV-a: 1., 6., 7., 8., 12., 14., 15., 17., 20., 24., 52., 110., 118., 121., 125., 126., 128., 133., 134., 137., 138., 140., 142., 143. i 154.
Snage ZP-a Osijek i Južnog bojišta kao potpora operacije.
HVO: 1., 2. i 3. gbr; 10. topničko-raketni puk; snage ZP-a Tomislavgrad; specijalne postrojbe policije iz Hercegovine; ostale snage HVO-a u provedbi i potpori operacije.
MUP: skupne snage Specijalnih jedinica policije: PU varaždinska; PU splitsko-dalmatinska; PU zadarsko-kninska; PU osječko-baranjska; PU šibenska; PU karlovačka; PU bjelovarsko-bilogorska; PU dubrovačko-neretvanska; PU vukovarsko-srijemska; PU sisačko-moslavačka; PU ličko-senjska; PU zagrebačka; PU primorsko-goranska; PU krapinsko-zagorska; PU istarska; ATJ Lučko; Policijska ispostava Lovinac.
ŽRTVE
U Oluji je poginulo 239 hrvatskih branitelja, dvojica se vode kao nestali, a ranjeno je njih 1430. Njima u spomen, kao i svim sudionicima Oluje, u Kninu je podignut Spomenik hrvatske pobjede „Oluja 95“ kao zahvala za žrtvu i darivanje za slobodu Hrvatske.