Sve države saveznice NATO-a, uključujući i Hrvatsku, dale su danas u Bruxellesu punu političku potporu Turskoj u borbi protiv militanata u Siriji i Iraku. No, iako se ta potpora odnosi ne samo na turske udare na ciljeve militanata iz redova terorističke organizacije Islamska država (ISIL) nego i na kurdske vojne ciljeve, neke saveznice neslužbeno su iskazale zabrinutost zbog moguće neproporcionalnih i prekomjernih napada turske vojske na kurdske vojnike, koji se bore protiv ISIL-a i stoga uživaju određene simpatije među državama članicama NATO-a.
Neproporcionalni napadi
– Svi stojimo solidarno uz Tursku. Turska danas nije zatražila dodatnu vojnu prisutnost NATO-a na svom području. Turska je snažan saveznik, ima drugu najveću vojsku unutar saveza – rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon sastanka.
Izvanredni sastanak stalnih predstavnika 28 članica NATO-a sazvan je na zahtjev Turske koja se pozvala na članak 4. Sjevernoatlanskog ugovora, kojim započinju konzultacije ako je ugrožen teritorijalni integritet ili sigurnost bilo koje članice NATO-a. Teroristički napad u gradu Suruc na jugoistoku Turske prošloga tjedna uvukao je Ankaru u borbu protiv ISIL-a u Siriji, ali i u napade na ciljeve kurdskih militanata na sjeveru Iraka. NATO se slaže da su ti napadi na kurdske vojnike opravdani jer su kurdski militanti preuzeli odgovornost za prošlotjedno ubojstvo dvoje turskih policajaca, no neke države boje se da Turska sada ne odustane od višegodišnjeg mirovnog procesa s Kurdima i ne krene u neproporcionalne napade na Kurde.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je sinoć da “nema razlike između PKK (kurdskih separatista) i Daesha (ISIL-a)”. Po njemu, Kurdi se bore protiv ISIL-a “ne zbog mira, niti zbog sigurnosti, nego zbog moći”.
No, mnogi u Americi i Europi vide Kurde u Iraku i Siriji kao jedinu značajniju vojnu silu koja se na terenu bori protiv terorističke organizacije Islamska država i koja je zbog toga korisna jer zračni udari ne mogu poraziti ISIL ako nisu praćeni vojnom silom na terenu.
Kurdi su, prema pisanju svjetskih medija, nezadovoljni i zbog dogovora koji su ovih dana sklopile SAD i Turska, a prema kojemu će Turskoj biti dopušteno da u sjevernoj Siriji, između grada Alepa i turske granice, stvori tampon zonu.
Žele presjeći Kurde
Iako tim područjem trenutno vlada ISIL, tampon zona koju bi uspostavile turske snage presjekla bi područje pod kontrolom sirijskih Kurda na dva dijela. Kurdi u tome vide opasnost da Turska u budućnosti ometa stvaranje sanjane kurdske države od područja u Siriji i Iraku. U zamjenu za pomoć Turcima oko tampon zone u sjevernoj Siriji, Amerikanci bi dobili pravo korištenja vojne zračne luke Incirlik, koja im je korisna za zračne napade na ciljeve ISIL-a.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas da nije moguće nastaviti mirovni proces s Kurdima zbog ubojstva turskih policajaca.
>> Hrvatska na skupu NATO-a protiv ISIL-a
U svemu ovome su najzalosniji oni koji zive 21 om stolecu a vjeruju da su ovi ratovi vjerski.A sestar i trokut uspjesni rade i ismejavaju ove rodene u pogresnom stoljecu.