Tijesno, ali za domaći turizam ovo je još jedna rekordna turistička godina u nizu. Hrvatsku je od početka godine do kraja kolovoza posjetilo 17,2 milijuna turista i dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Noćenja je, pak, ostvareno 89,8 milijuna, što je dalo blagi plus prema lani od 0,5 posto. Pritom, pozitivan rezultat počiva na dobrim predsezonskim rezultatima. Za prvih šest mjeseci je, naime, gostiju bilo pet posto, a noćenja četiri posto više nego tijekom prve polovice 2024. Konkretno, u tom razdoblju našu je zemlju za odmor izabralo 7,6 milijuna turista, koji su ostvarili 29,5 milijuna noćenja. Dovoljno da minusi iz same špice budu neutralizirani. Tijekom srpnja i kolovoza je s 9,6 milijuna turističkih dolazaka i 60,4 milijuna noćenja zabilježen minus prema ta dva mjeseca lani od 0,5 posto i 1,3 posto. Financijski gledano, minusa nema. Za prvih osam mjeseci u turističkim djelatnostima izdano je 310,4 milijuna računa, 3,6 posto više nego lani, a njihova je vrijednost 9,9 posto veća nego za prvih osam mjeseci lani. Konkretno, radi se o iznosu fiskaliziranih računa od nepunih šest milijardi eura.
Financijski bez minusa
U samom srpnju i kolovozu, pak, vrijednost fiskaliziranih računa dosegnula je tri milijarde eura, što je sedam posto više nego lani, a projekcije HNB-a govore da bi potrošnja stranih gostiju ove godine mogla rasti za 3,8 posto prema 2024. i popeti se na 15,5 milijardi eura.
– Hrvatski turizam bilježi rekordne rezultate i kada govorimo o turističkom prometu i kada govorimo o potrošnji – zadovoljan je ministar Glavina sezonom u kojoj u vršnim ljetnim mjesecima nema rasta turističkog prometa. – Ovo je prvi put u povijesti hrvatskog turizma da rast ne generiraju ljetni mjesec, već predsezona, što je u skladu s našim strateškim ciljevima. S obzirom na dobre najave za ostatak godine, takvi trendovi nastavit će se i u posezonskim mjesecima. Prostora za napredak, naravno, još imamo. Posebno u kontekstu stabilizacije cijena, koja ostaje ključna tema kako u nastavku ove godine tako i u pripremama za iduću sezonu. Turistički rezultati 2026. ovisit će isključivo o cjenovnoj konkurentnosti. Ako ona ne poraste, dogodine možda nećemo uspjeti ponoviti ovakve rezultate – upozorava Glavina.
Prvi čovjek turističkog sektora ne smatra da to nužno znači smanjivanje cijena, ali je jučer poručio kako se uz ovakve cijene dogodine mora nuditi viša vrijednost.
– Stabilizacija cijena nema jedno značenje, ovisi o cijelom nizu parametara i definitivno nije cilj da budemo najjeftiniji na Mediteranu. Mi smo našim strateškim dokumentima, uostalom, zacrtali usmjerenje turizma ka višoj i visokoj dodanoj vrijednosti. Ali, svi koji su dizali cijene, ako žele zadržati goste, morat će nešto poboljšati, dodati novi sadržaj, dići kvalitetu ponude. To može biti ulaganje u kvalitetniji kadar, lokalne namirnice ili nešto treće. Definitivno ne želimo biti zemlja masovnog turizma koja generira rast u dva ljetna mjeseca. Cijeli turistički sektor, i to je moja poruka, ubuduće svoj uspjeh i profitabilnost mora tražiti u boljoj popunjenosti, više prodanih večera, umjesto nastaviti po uhodanom, dugogodišnjem modelu kad se rast gradio na dva-tri ljetna mjeseca i najvišim cijenama. Ovogodišnji rezultati vjerojatno bi bili i bolji da smo imali konkurentnije cijene. Povrh svega, gospodarska situacija u Europi ne ide u prilog turističkim zemljama. Nema nagovještaja da će EU gospodarstvu dogodine rasti, eventualno blago, i to turistički domaćini trebaju imati na umu – poručio je ministar turizma.
Pogoršana percepcija
Eksperimenti s cijenama, jasno je, put su u podbačaje. S takvim ocjenama slažu se i mnogi promatrači zbivanja u domaćem turizmu. Turistička analitičaraka dr. Sanja Čižmar smatra da je stagnacija broja noćenja u prvih osam mjeseci, uz smanjenje broja noćenja u vrhu ljetne sezone, za turizam u Hrvatskoj dobra promjena.
– Zašto bismo unedogled morali rasti i svake godine ostvarivati sve više noćenja? Posebice u špici sezone, kada je u Hrvatskoj koncentracija broja gostiju takva da stvara neizmjerne gužve, čime se doživljaj gostiju znatno pogoršava. Ne treba razmišljati kratkoročno, cilj bi nam trebao biti da budemo privlačna turistička destinacija u svako doba godine, a zbog gužvi u špici to prestajemo biti – komentira dr. Čižmar, koja ističe da je Hrvatska ove godine pojačala percepciju destinacije koja nudi neadekvatan omjer vrijednosti za novac. – Da bismo očuvali konkurentnost, treba ili uz iste cijene povećavati vrijednost koju osiguravamo gostima, ili prilagoditi cijene onome što stvarno možemo ponuditi gostu. Svakako je bolja prva solucija. U svakom slučaju, za iduću sezonu nema mjesta za daljnje dizanje cijena za sve ponuđače u turizmu u Hrvatskoj. U protivnom, na srednji rok, na tržištu neće biti mjesta za one koji imaju previsoke cijene za ono što nude – zaključuje naša sugovornica.
U posezonu se, inače, starta s plusovima od 0,1 do 1,4 posto u obalnim županijama iz dosadašnjih mjeseci, s tim da je Jadran sam ostvario 86 milijuna noćenja, a unutrašnjost zemlje i Zagreb zajedno 3,8 milijuna noćenja. Uz sve gospodarske izazove kod kuće, Nijemci su i ove godine ostvarili najviše noćenja, 17,2 milijuna, a direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ističe veliki doprinos domaćih gostiju ukupnim brojkama, ali i Amerikanaca koji su tijekom proteklih osam mjeseci brojem dolazaka prvi put ušli u top deset nacija.
Otvori KEKS Pay
Dakle ipak se nije ostvarila crna prognoza crnih prognozer o gubitcima miijardu u ovoj sezoln