Za neke manje u blagajni, za vlasti u skladu s vizijom, budući fokus u špici i nije na rastu broja gostiju, ali iz jednog od dva najturističkija mjeseca turizam izlazi s minusom od dva posto u dolascima i jedan posto u noćenjima prema lanjskom srpnju. Stranih gostiju u tom je mjesecu bilo 4,17 milijuna, domaćih 429.000, a nezadovoljnike je najlakše naći u obiteljskom smještaju i jadranskim kampovima, koji su u srpnju imali oko tri posto manje gostiju i nego lani. U noćenjima je zaostatak manji, što je manje-više očekivani rezultat. Popularnost koju su kampovi uživali tijekom korone ne može se nadmašiti, a sve je teže napuniti i obiteljski smještaj, koji goste iz godine u godinu dočekuje sa sve više kreveta. Sedmi je mjesec jedino hotelima donio malo više gostiju nego lani i oko dva posto više noćenja.
Minus najbrojnijih Nijemaca
Turističku špicu, s trenutačno oko milijun gostiju, tradicionalno obilježavaju najbrojniji Nijemci, a slijede domaći gosti, Slovenci, Austrijanci, Poljaci i Česi. Međutim, u srpnju je upravo najbrojnijih Nijemaca bilo gotovo osam posto manje nego lani u tom mjesecu, dok su s noćenjima u minusu oko pet posto. Manje dolazaka, i to za tri-četiri posto, bio je u srpnju bilježeno i iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Češke, ali je zato više turista stiglo iz Poljske, Velike Britanije, SAD-a..., pa, čak i iz Srbije te BiH. Sedam mjeseci je ipak uspješnije nego lani. Ukupne rezultate u pozitivu vraća turistički promet iz prvih šest mjeseci, koji je bio za četiri posto bolji od prošlogodišnjeg.
Za sedam mjeseci turista je ukupno bilo 12,2 milijuna, ostvarili su 58,7 milijuna noćenja, što lanjske brojke nadmašuje za dva posto. Turistički znalci nisu iznenađeni. Još zimus se na europskim sajmovima moglo vidjeti da će sezona biti napeta, promjenjiva, pa i direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić kaže kako je rezultat očekivan te da do kraja 2025. treba računati s ponavljanjem lanjskog broja turista i noćenja, uz rast prihoda tri do pet posto. – Popunjenost i stanje rezervacija za visoku sezonu, ali i za postsezonu u turističkim kompanijama su vrlo dobri. Kao i lani, popunjenost hotela i najkvalitetnijih kampova u visokoj sezoni je odlična, vrlo blizu maksimuma. To je najbolji pokazatelj da u vrijeme najviših cijena itekako postoji potražnja, odnosno postoji vrijednost za novac koju turisti vide u određenoj vrsti smještajne ponude. Nasuprot tome, punjenje kapaciteta u privatnom smještaju i vikendicama i ove godine u špici ima ozbiljne tržišne izazove. To je rezultat višegodišnjeg agresivnog rasta smještajnih kapaciteta u toj vrsti smještaja te visokih cijena robe u trgovinama i nekim vrstama ugostiteljskih objekata – kaže Ostojić, koji kao ozbiljnu posljedicu najlošije smještajne strukture, u usporedbi s mediteranskom konkurencijom, navodi i najmanju prosječnu dnevnu potrošnju.
– Kod nas iznosi svega oko 170 eura po gostu, u Italiji ili Španjolskoj je oko 300, a u Francuskoj 400 eura. Iscrpljujemo svoje vrijednosti i prirodu za male novce – poručuje direktor HUT-a, koji smatra da je najveća kočnica turističkog razvoja manjak hotela koji čine tek 9,5 posto ukupnih smještajnih kapaciteta. Redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam dr. Josip Mikulić ocjenjuje da je domaći turizam, s obzirom na postojeću razinu cijene i kvalitete, na neki način dosegnuo plafon. – Rezultat sezone nije loš, ali je ispod onoga što bi mogao biti – kaže profesor Mikulić. – Kvaliteta turističkog proizvoda generalno nije doživjela veće pomake, dok su cijene u posljednjih nekoliko godina znatno rasle. Ne samo u smještaju nego i u trgovini, koja je ključna za destinacije u kojima dominira privatni smještaj. A mi dominiramo u svijetu upravo po udjelu privatnog smještaja. U međuvremenu su se svi konkurenti, od Turske i Grčke do Španjolske, vratili na tržište u punoj snazi. Hrvatska je, naime, nekoliko godina uživala "korona-efekt" kao destinacija percipirana sigurnom i lako dostupnom, dok su druge destinacije bile odsječene od međunarodne potražnje zbog kraha zračnog prometa. Danas toga više nema, a naš je proizvod ostao isti, samo je skuplji. Od svega ipak ponajviše zabrinjava da smještajni kapaciteti i dalje rastu, i to u uvjetima vidljivog usporavanja potražnje. A kad ponuda raste brže od potražnje, jedini mogući rezultat je daljnje snižavanje cijena. To možda kratkoročno ide u korist turistima, ali ne i destinaciji – upozorava naš sugovornik.
Opasna percepcija o skupoći
Za ekonomskog analitičara Željko Lovrinčevića s Ekonomskog instituta u Zagrebu sve je očitije da domaći turizam, u kojem su posljednjih godina cijene znatno narasle, ima problem i s onim što gost dobije za svoj novac.
– A ta bi percepcija mogla obilježiti cijelo nadolazeće srednjoročno razdoblje. Hoteli imaju najmanje problema, ulagalo se i vrijednost za novac uglavnom nije ugrožena. Međutim, to se ne može reći za apartmanski smještaj, pa ni za kuće i vile za odmor koje više nisu tražene kao u koroni. U ugostiteljstvu je problem još izraženiji. I u najpopularnijim svjetskim destinacijama može se u restoranima jesti za sasvim pristojan novac, a kod nas i najslabiji dio ugostiteljske ponude često ima visoke cijene. S vremenom će se to korigirati, doći će klijentela više platežne moći, ali neki će defintivno morati korigirati cijene u skladu s kvalitetom koju nude – ističe dr. Lovrinčević.
Upozorava i da se mijenja struktura potrošnje naših gostiju, te da se dio turističkih eura, koji bi uz realnije cijene ostali restoranima, sada odlijeva u trgovine. U cjelini, kaže, bit će to nekoliko postotaka veći prihodi od stranih gostiju nego lani, ali realno, s obzirom na inflaciju, praktički ponavljanje lanjskog rezultata.
Otvori KEKS Pay
"rast prihoda tri do pet posto"... s obzirom na inflaciju u godini dana je pad prihoda...