Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

TTIP bi izravno utjecao na povećanje hrvatskog BDP-a

Sporazum izaziva brojne kontroverze te otpor, dijelom i zbog netransparentnosti u pregovorima koje otvaraju mjesta nagađanjima
11. svibnja 2016. u 23:30 4 komentara 406 prikaza
TTIP
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Trgovinski sporazum između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, poznatiji pod nazivom TTIP,  izravno bi utjecao na povećanje hrvatskog BDP-a.  Stopa njegova rasta ovisi o dogovorenom pa tako postoje tri scenarija - u slučaju da se sporazumom ukinu samo carine, rast BDP-a iznosio bi 0,01 posto. Ako uz carine smanje i necarinske prepreke, rast bi dosegao 0,02 posto, dok bi ukidanje i carina i necarinskih prepreka – što je malo vjerojatno - dovelo do izravnog povećanja BDP-a od 0,11 posto.

Veći uvoz i izvoz

Jedan je to od zaključaka analize utjecaja Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja između EU i SAD-a (TTIP) na Hrvatsku koje je Ministarstvo vanjskih poslova naručilo od međunarodne konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers i Centra za međunarodni razvoj iz Zagreba.

Rast BDP-a je mali, ali treba imati na umu da je SAD  trgovinski partner RH čija robna razmjena ne predstavlja više od dva posto ukupne robne razmjene, odnosno dva do tri posto ukupnog izvoza roba Hrvatske, te oko dva posto ukupnog uvoza roba Hrvatske. Prema autorima studije, s primjenom TTIP-a izvoz iz Hrvatske u SAD bi sa sadašnjih 3,129 milijarda  kuna godišnje u prvom scenariju porastao na 3,188 milijarda kuna, u drugom na 3,262 milijarde, a na trećem na 3,93 milijarde kuna, dok bi uvoz sa 2,639 milijarda kuna - u tri scenarija - porastao na 2,672, 2,712 ili pak  3,073 milijarde kuna.

Povećale bi se narudžbe iz Hrvatske za hranu za životinje, neke lijekove (uključujući i veterinarske), neka gnojiva, cement, brodove i čamce te oružje i streljivo, a rast bi zabilježio i turizam. S druge strane, narudžbe bi se smanjile, a konkurencija povećala na tržištu voća i orašastih plodova, ugljena, telekomunikacija, motornih i željezničkih vozila, medicinskih instrumenata i uređaja, a negativni bi učinci bili i za naknade za prava intelektualnog vlasništva.

TTIP od početka izaziva brojne kontroverze te otpor, dijelom i zbog netransparentnosti u pregovorima koje otvaraju mjesta nagađanjima. Jedna od stalnih prigovora i nejasnoća u vezi TTIP-a vezana je uz genetski izmijenjene organizme (GMO). No autori studije napominju kako “EU i Hrvatska ima institucije koje taj problem reguliraju” te da proizvodi koji sadrže takve sastojke moraju biti jasno označeni, a određenje Hrvatske da ostane zemlja bez GMO-a vide kao prednost. U sektoru poljoprivrede, otvaraju se mogućnosti i za vrhunske fermentirane proizvode, sireve, vino te za ribe i riblje prerađevine, napominju.

Bez gubitka radnih mjesta

Špekulacije da će sporazumom oslabiti prava potrošača u EU odbacuju. Kod raznih sektora industrije doći će do usklađivanja naziva, utvrđivanja rizika poput zapaljivosti proizvoda, sigurnosti za potrošače kroz regulaciju korištenja dopustivih i nedopustivih kemikalija te označavanja, načina proizvodnje i suradnje regulatornih tijela. To će dovesti do smanjivanja nepotrebnih dupliciranja postupaka, kažu autori.

Tehnologija proizvodnje energije i kapaciteti proizvodnje energije u Hrvatskoj i dalje će koristiti uvozni ugljen, pa tako i američki, dok mogućnost suradnje u energetskom sektoru vide na području LNG-a preko terminala na Krku.

Kroz TTIP se pokušava ograničiti utjecaj raznoraznih američkih zakona koji ograničavaju pristup američkom tržištu,  pa bi njihovo ukidanje omogućilo lakši pristup za brodogradilišta, pomorske i zračne prijevoznike, građevne i inženjerske tvrtke, te za sve ostale, a osobito male i srednje tvrtke iz EU. 

Ne bi trebalo biti straha od gubitaka radnih mjesta - mjesečne plaće po sektorima u SAD-u su više ili jednake prosjeku EU te značajno više od onih u Hrvatskoj, što znači da je malo vjerojatno da će proizvodi iz SAD-a zamijeniti proizvode iz Hrvatske, a time i ukinuti radna mjesta u tim sektorima u Hrvatskoj. •

>> TTIP ugrožava suverenost država članica Europske unije

>> Nakon vojnih sad se stvara ekonomska konkurentska bitka

Leon Lučić vrijeđao i pljuvao prilikom privođenja
ISPITIVANJE ZA IZNUDU
Mrzovoljni Leon Lučić vrijeđao i pljuvao prilikom privođenja: 'Gdje ste, bando destruktivna!'
Plin
SMANJENJE CO2
Perspektive plina kao alternativnog goriva u prometu u Hrvatskoj
  • than:

    Samo ga izglasajte da narucuju ljudi tehniku iz vana.... Ostalo je sve unisteno u Hrvatskoj, ali me zaboli, jer ove godine odlazim iz Hrvatske. Hrvatska ovo ionako nece osjetiti nesto, jer sve uvozi, ali bi ovo dobro moglo prodrmati bogate ... prikaži još! ekonomije u Europi, osim eventualno Norveske koja je pametno strmoglavila svoju valutu zadnjih godina. Nevjerojatno je da je u zadnjih godinu dana kuna ojacala u odnosu na norvesku krunu za skoro 30%.

  • moramreći1:

    Dirljivo.Analiza naručena od PWCa,velike američke kompanije čija klijentela i tako podržava TTIP.Da bi studija kolko tolko izgledala objektivno,nabrojani su i djelovi Hrvatskog gospodarstva kojima kao TTIP nebi pogodovao.Prava potrošača i radništva štititi će EU i Hrvatsko zakonodavstvo,koje bi se opet ... prikaži još! moralo uskladiti s TTIPom?!Zaposlenost i plaće kao ne bi se trebale smanjivati,jer u SAD su primanja i tako veća?TTIP se u prvom redu treba pobrinuti da tako ostane i dalje.To podsjeća na devedesete,kad smo se svi oduševili kapitalizmom koji dolazi,misleći da ćemo svi biti kapitalisti?!Baš me zanimaju komentari i njihova brojnost,jer se u članku ne spominju ustaše i partizani.

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    strašna stvar! odmah prihvatiti. rast od 0,01 posto! to treba prihvatiti objeručke. mi, veliki izvoznici i proizvođači od toga možemo imati samo velike koristi. tih par baba sa motikama neće propasti radi konkurencije američkih farmera sa john deerima. svašta čovjek ... prikaži još!čovjek pročita, al i objavi, potpiše se. znači, za 20-30 godina ćemo porasti za postotak koji je i inače neki razuman postotak rasta. ukidanjem barijera cijene proizvoda se snižavaju, ali i cijena rada polako će padati, unatoč tvrdnjama da eć rasti. gledajući u dolarima i eurima, bude porasla cijena rada, a time i plaće. ali.... uračunajte vi malo inflaciju koja bude taman tolka kolki i predviđeni rast, pa malo i devalvaciju tih valuta, što se već i događa u svijetu (sa kineskim juanom, npr., sve je to dogovoreno na vrhu pred par mjeseci). velike ekonomije se potpomažu. a mi, unatoč članstvu u eu, nismo dio te ekonomije. naša sela i polja će i dalje sve više zarastati u korov, proizvodnja će nam se smanjivati. jel ikome u ovoj zemlji poznato kolku pomoć dobivaju seljaci (mrzim ovaj izraz) u eu? jedna poljska svoje pomaže više nego mi. a mi se dičimo nečime.. sve političare u lepoglavu strpati, upropastili su ovu zemlju. i sad će nam još živote vezati uz amerikance. sva sreća, pa će onda i oni jesti piletinu okupanu u kloru.