Objava američkog predsjednika Donalda Trumpa o postizanju sporazuma s Iranom i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca izazvala je snažnu reakciju na svjetskim financijskim tržištima. Investitori su njegovu poruku protumačili kao znak smirivanja napetosti na Bliskom istoku, što je odmah dovelo do pada cijena nafte i rasta burzovnih indeksa.
Trump je objavio da će Sjedinjene Američke Države ukinuti pomorsku blokadu iranskih luka te da će se promet kroz Hormuški tjesnac ponovno normalizirati. Riječ je o jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora kojim prolazi značajan dio globalnih isporuka nafte. "Brodovi svijeta, pokrenite motore. Neka nafta poteče!", poručio je Trump nakon objave dogovora.
Reakcija tržišta bila je gotovo trenutačna. Prema podacima koje prenosi MarketWatch, cijena američke WTI nafte pala je prema 81 dolaru po barelu, dok se cijena Brenta spustila na približno 84 dolara. Istodobno su američki burzovni futuresi zabilježili rast. Dow Jones futures porastao je za više od 300 bodova, Nasdaq za oko 1,3 posto, a S&P 500 za približno 0,8 posto. Prema pisanju Axiosa, Brent se spustio na oko 84,21 dolar po barelu, što predstavlja najnižu razinu u posljednja tri mjeseca.
Razlog takve reakcije leži u očekivanju da bi ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca moglo ublažiti strahove od poremećaja u globalnoj opskrbi energentima. Upravo su geopolitičke napetosti i bojazan od prekida isporuka posljednjih mjeseci održavali cijene nafte na povišenim razinama. Tržišta su Trumpovu objavu protumačila kao signal da se smanjuje rizik od novog energetskog šoka i mogućih nestašica na svjetskom tržištu.
Kako navodi Wall Street Journal, nastavak normalizacije prometa kroz Hormuški tjesnac mogao bi dodatno spustiti cijenu nafte do kraja godine. Prema njihovim podacima, Brent je pao za oko 3,9 posto na 83,90 dolara po barelu, dok je WTI izgubio približno 4,5 posto vrijednosti i spustio se na 81,07 dolara. Analitičari upozoravaju da je za konačnu procjenu učinaka još prerano. Tržišta će pozorno pratiti hoće li se sporazum između Washingtona i Teherana doista provesti te hoće li se smiriti napetosti u drugim dijelovima regije, ponajprije u Libanonu i na izraelsko-libanonskoj granici.
Pad cijena nafte mogao bi imati i šire gospodarske posljedice. Niži troškovi energenata obično smanjuju inflacijske pritiske, olakšavaju troškove prijevoza i proizvodnje te pozitivno utječu na financijska tržišta. Za Trumpa, koji se priprema za summit skupine G7, sporazum s Iranom predstavlja važan politički adut. Osim što ga može predstaviti kao diplomatski uspjeh, može ga iskoristiti i kao dokaz da njegova politika pridonosi stabilizaciji tržišta i smanjenju cijena energenata. Ipak, ostaje otvoreno pitanje hoće li se dogovor pokazati dugoročno održivim. Ako provedba sporazuma naiđe na prepreke ili se sukobi nastave na drugim žarištima Bliskog istoka, dio geopolitičke premije mogao bi se vrlo brzo vratiti u cijenu nafte.
FOTO Pogledajte koliko u Puli stoji kuglica sladoleda: Omiljena ljetna poslastica sve je skuplja
Otvori KEKS Pay
