Prvih nekoliko tjedana 2026. godine izgledalo je kao da se cijeli svijet promijenio preko noći. Donald Trump, u svom drugom mandatu, pokrenuo je niz agresivnih poteza koji su duboko uzdrmali međunarodne odnose, saveze i postojeći globalni poredak. Od vojnog hvatanja venezuelskog predsjednika Nicolása Madura, preko prijetnji bombardiranjem Irana, do ponovljenih zahtjeva za preuzimanjem Grenlanda – sve to šalje jasnu poruku: 'Amerika na prvom mjestu' više nije samo slogan, već operativna doktrina. Najneposrednija napetost dolazi iz Trumpove uporne želje da SAD preuzme Grenland, strateški ključni arktički otok pod danskom suverenošću i članicom NATO-a. Iako je odustao od ideje vojne akcije, Trump u Davosu nije krio prezir prema Europi – optužio je stare saveznike za slabost u migracijama, energetici i obrani. Bivša zamjenica glavnog tajnika NATO-a Rose Gottemoeller upozorila je da takvi signali iz Washingtona potkopavaju vjerodostojnost američkog nuklearnog kišobrana nad Europom, gdje se nalazi oko stotinu američkih bojevih glava. U nekim europskim glavnim gradovima, uključujući Berlin, već se vode ozbiljne rasprave o mogućnosti vlastitog nuklearnog naoružanja, piše Independent u analizi. Četiri godine nakon pune ruske invazije, Ukrajina stoji pred najkritičnijim trenutkom. Pregovori u Abu Dhabiju između predstavnika SAD-a, Rusije i Ukrajine završili su bez ikakvog napretka, a ključni kamen spoticanja ostaje teritorij. Trump, koji bi teoretski mogao prisiliti Vladimira Putina na pravi kompromis, pokazuje malo interesa za sudbinu Ukrajinaca. Javno kritizira Volodimira Zelenskog, aludira na prihvaćanje ruskih teritorijalnih dobitaka i šalje signale da suverenitet manjih država nije prioritet. Bivši britanski general Sir Richard Barrons upozorava da takav pristup stvara opasan presedan. Supersile bi mogle početi „dijeliti sfere utjecaja“ na štetu manjih naroda. Europa (Velika Britanija i Francuska) nudi raspoređivanje trupa kao sigurnosno jamstvo u slučaju primirja, ali pitanje je može li kontinent sam izdržati bez punog američkog oslonca.
Hvatanje Madura u vojnoj operaciji 3. siječnja označilo je najdrastičniji korak. SAD je privremeno preuzeo kontrolu nad Venezuelom, uz opravdanje borbe protiv narko-terorizma i povrat američkih naftnih interesa. Federalna uprava za zrakoplovstvo izdala je upozorenja za letove iznad Meksika, Srednje i Južne Amerike zbog „potencijalnih vojnih aktivnosti“. Trump je prijetio akcijama protiv narkokartela u Meksiku, Kubi i Kolumbiji, a ranije je spominjao i moguću aneksiju Panamskog kanala. Državni tajnik Marco Rubio aktivno radi na smanjenju kineskih investicija u regiji.
Trumpov pristup Kini ostaje dvosmislen. Njeguje osobni odnos s Xi Jinpingom, ali istovremeno Tajvan stavlja u središte nacionalne sigurnosne strategije zbog poluvodiča i strateškog položaja. Američke obavještajne procjene i dalje predviđaju da Peking želi biti spreman za invaziju do 2027. godine – što je sada samo godinu dana daleko. Trumpovi komentari da je „na Xi-ju da odluči o budućnosti Tajvana“ samo povećavaju nesigurnost u regiji.
Bliski istok trenutno nije u prvom planu, no Trump je već pridružio Izraelu u bombardiranju Irana, poticao prosvjednike na svrgavanje režima u Teheranu i progurao primirje u Gazi. Nedavno je najavio „odbor za mir“ s ambicioznim planom za Gazu i šire sukobe – nominalno na razini UN-a. Ipak, njegovi komentari o „armadi“ brodova koji plove prema Iranu pokazuju da ništa nije isključeno.
Druga godina Trumpovog mandata tek počinje, ali već je jasno da njegova politika 'Amerika na prvom mjestu' nije samo retorika – ona mijenja pravila igre, saveze i granice, stoji u analizi.
Otvori KEKS Pay
Donald bu podijelil par šamara svima i bila bu stišalica