Američki predsjednik Donald Trump ponovno je pojačao retoriku oko svojih teritorijalnih ambicija prema Grenlandu, unatoč upozorenjima da bi takvi potezi mogli ozbiljno uzdrmati, pa čak i uništiti NATO savez. Od povratka u Bijelu kuću Trump otvoreno govori o želji da preuzme kontrolu nad tom autonomnom danskom teritorijom bogatom mineralima, iako su Sjedinjene Države i Danska saveznice unutar NATO-a, piše Sky News.
Nakon što su američke snage u raciji zarobile venezuelanskog čelnika Nicolása Madura, Trump je za The Atlantic izjavio da mu je Grenland potreban „zbog obrane“, što je dodatno pojačalo zabrinutost u Europi. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi eventualna američka invazija na Grenland značila da „sve staje - uključujući i NATO“.
Uz Dansku se otvoreno svrstao i britanski premijer Sir Keir Starmer, no Trump ne pokazuje znakove povlačenja. U razgovoru za američku televizijsku mrežu NBC News poručio je kako mu je Grenland potreban „odmah“ te da je iznimno važan za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država, ali i Europe. „Vrlo sam ozbiljan u vezi s tim“, rekao je, dodavši da trenutačno nema točan vremenski okvir za djelovanje.
Grenland je poluautonomni teritorij unutar Kraljevine Danske, a Frederiksen je jasno poručila da SAD nema pravo prisvajati dijelove danske države. „Apsolutno nema smisla govoriti o tome da SAD treba preuzeti Grenland. Sjedinjene Države nemaju pravo anektirati nijednu od triju zemalja u Kraljevini Danskoj“, rekla je danska premijerka, pozvavši Washington da prestane s prijetnjama bliskom savezniku.
Starmer je podržao taj stav, naglasivši da budućnost Grenlanda mogu određivati samo Grenlanđani i Kraljevina Danska. „Danska je bliska europska i NATO saveznica. Budućnost mora biti odluka Grenlanda i Danske, i nikoga drugog“, rekao je britanski premijer.
Upozorenja stižu i iz sigurnosnih krugova. Bivši britanski ministar obrane Ben Wallace izjavio je kako bi američka aneksija Grenlanda predstavljala „izuzetno tešku krizu za NATO“, dodajući da bi takav potez mogao ohrabriti i ruskog predsjednika Vladimira Putina. „Ako najveći saveznik NATO-a pokaže da zakon i savezništva ne znače ništa kad ste najjači u dvorištu, to je iznimno opasna poruka“, upozorio je Wallace.
U sjeni krize oko Grenlanda odvija se i politička drama u Venezueli. Oporbena čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir María Corina Machado izjavila je da s Trumpom nije razgovarala još od listopada prošle godine, kada mu je, kako kaže, posvetila nagradu jer je vjerovala da je zaslužuje. Machado je u međuvremenu napustila Venezuelu kako bi preuzela priznanje u Norveškoj, a još se nije vratila u zemlju. Iako je pozdravila američku intervenciju kao „veliki korak za slobodu“, Trump je tijekom vikenda odbacio mogućnost suradnje s njom, tvrdeći da „nema dovoljnu podršku ni poštovanje u zemlji“.
U ponedjeljak je venezuelanska potpredsjednica i ministrica nafte Delcy Rodríguez prisegnula kao privremena predsjednica, no nakon američke intervencije ostaje nejasno tko će dugoročno voditi zemlju. Trump svoje poteze na međunarodnoj sceni opravdava reinterpretacijom Monroeove doktrine, koju je preimenovao u tzv. Donroe doktrinu, poručivši da će „američka dominacija na zapadnoj hemisferi ostati neupitna“. No dok Washington pojačava pritisak, europski čelnici sve otvorenije strahuju od posljedica takve politike, osobito kada je riječ o Grenlandu, gdje SAD već ima vojnu bazu, ali lokalno stanovništvo ne pokazuje volju za američko preuzimanje otoka.
Naprotiv, posljednji posjeti američkih dužnosnika nisu dočekani s oduševljenjem, a kritike na račun Washingtona sve su glasnije. U Europi se sve češće postavlja pitanje je li Trumpova politika samo verbalna provokacija ili početak nove, opasnije faze u odnosima među saveznicima.
Otvori KEKS Pay
naranča je u godinu dana uspjela poništiti većinu civilizacijskih dostignuća u posljednjih 80 godina... i uvela kaubojštinu u svjetsku politiku. i to je JEDINO po čemu će ostati upamćena u povijesti