Policija je povrijedila pravo prosvjednika koji su u travnju ove godine mirno prosvjedovali pred ulazom u zgradu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, proizlazi iz nepravomoćnih presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu. Dramaturginja, filmska radnica (autorica dokumentaraca "Divlje cvijeće" i "Zemlja za nas") i aktivistica Karla Crnčević (35) oslobođena je optužbe da je prekršila javni red i mir pred zgradom Ministarstva vanjskih poslova 14. travnja ove godine s još 15 prosvjednica i jednim muškarcem, jer je sjedeći na stepenicama blokirala ulaz, pri čemu su vikali: "Palestina, hora, hora" (što je u obrazloženju presude prevedeno "Palestina, sada, sada", s tim da je "hurra" sloboda). Crnčević je optužena i da se s ostalima oglušila na pozive pomoćnika načelnika I. Policijske postaje u Zagrebu da se raziđu pa su ih priveli u policiju, ali sutkinja Kristina Orlović u Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu oslobodila ju je optužbe i za taj prekršaj. U svibnju ove godine, drugu okrivljenicu iz te skupine oslobodila je sutkinja Vesna Fumiš s istoga suda, a sutkinja Orlović je u još jednom postupku oslobodila studenticu koja je sudjelovala u istom prosvjedu.
Crnčević je zastupalo troje odvjetnika, Lina Budak, Ivan Vrdoljak i Klaudio Čurin. Oni su se pozvali na praksu ESLJP-a i Ustavnog suda temeljem koje su okrivljenici oslobađani jer su koristili svoje pravo na mirni prosvjed, a ne narušavali javni red i mir. Budak je napomenula da je Karla Crnčević nezakonito uhićena u 10.10 sati i tek sljedećeg dana u 8.15 sati dovedena na sud. I premda je uhićeno 17 osoba, policija ih nije ekonomičnosti radi optužila u jednom optužnom prijedlogu.
Odvjetnica je nasuprot policijskoj optužbi istakla da su redarstvene vlasti dužne štititi slobodu govora i javnog nastupa na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu. "Nezakonitim, protukonvencijskim i protuustavnim postupanjem policije došlo je do povrede prava prosvjednika na mirno okupljanje", ustvrdila je odvjetnica Budak. Prigovorila je i da je Crnčević bila zatvorena "u malom kavezu veličine 4.5 m², otprilike 7,5 sati s još 15 žena, a ni noć na Oranicama nije bila u manjem okruženju". Na koncu se obrana pozvala "na vrlo opsežno i kvalitetno obrazloženje" oslobađajuće presude iz svibnja u odnosu na drugu sudionicu istoga prosvjeda.
U obranu Crnčević istaknuto je da je ona ispunjavala svoju građansku, moralnu i zakonsku dužnost nakon 20 mjeseci genocida i uzaludnih apela pa se zbog toga pobunila protiv onoga što se "suhoparno, formalno i bezosjećajno može najblaže kvalificirati kao teško kršenje međunarodnog prava od strane RH". Inkriminirani čin nekolicine prosvjednika bio je apsolutno nužan, moralan i častan, a ne nekakav "prekršaj". Moralna je dužnost buniti se protiv masovnog ubojstva ljudi i to nije podložno kažnjavanju osim u državama i društvima u kojima vlada tiranija i slava brutalnog nasilja jedne skupine ljudi nad drugom, obrazloženo je.
Obrana je sutkinji dala i snimku zgrade MVEP-a iz zraka iz koje se vidi da zgrada ima šest ulaza, a sporni je bio zatvoren, zbog čega je i odabran, i da je netko pokušao tuda proći bio bi pušten. U pisanoj obrani iznijet je opsežan prikaz prava na mirno okupljanje i javni prosvjed, u kojem je istaknuto da se ograničenja tog prava ne smiju koristiti za gušenje izražavanja političke opozicije prema Vladi, uključujući poziva na demokratsku promjenu vlasti, ustava ili političkog sustava. Okupljanja s političkom porukom trebaju uživati pojačanu zaštitu zbog važnosti političkog govora. Svaki slučaj ograničenja mora biti opravdan "hitnom društvenom potrebom", mora biti razmjeran „legitimnom cilju", a razlozi koje nadležna tijela ističu, moraju biti „relevantni i dostatni".
Obrana ističe da od zločina ne smijemo okretati pogled: "Za genocide, fašizme, nasilja i stravičnu i neopisivu ljudsku patnju nisu odgovorni psihopati i sadisti koji čine tek sićušan dio neposrednih izvršitelja, već svi mi, "pristojni građani" koji nismo željeli i ne želimo znati što se zbiva (jer znanje podrazumijeva odgovornost), koji smo pristojni, koji volimo svoju djecu, koji ne vičemo, koji držimo do građanskog reda i pristojnosti i kojih se ne tiču "tamo neki prljavi teroristi i njihova stradanja", koji svojom ravnodušnošću hranimo zlo i koji svojom pristojnošću, jer biti "pristojan" i tih imperativ je svih imperativa, ne ometamo mašineriju smrti koja bez prestanka komada dječja tijela i dječje duše.", piše u pisanoj obrani.
Crnčević je na raspravi rekla da je sudjelovala u političkom prosvjedu jer je nakon dogovorenog primirja između Izraela i Gaze Izrael dogovor prekršio, a ministar vanjskih poslova Grlić Radman se nakon toga našao s izraelskim ministrom vanjskih poslova kako bi učvrstio odnose RH i Izraela, a čemu se ona protivi. Postupanje policije ocijenila je nehumanim i za nju ponižavajućim. Odnijeli su je u "maricu" gdje je sa šest, sedam osoba bila 15 minuta, a zatim je njih 15 bilo u "kavezu 2x2" s malom klupicom na kojoj su se izmjenjivali tko će sjediti, dok su ostali stajali. Do dolaska odvjetnika, dva sata kasnije, nisu imali pristup vodi, klimi, prozori su bili zatvoreni, a u WC mogli su tek nakon višestrukog traženja.
Policija je sudu dostavila 14-minutnu snimku prosvjeda. Na glavnom ulazu u Ministarstvo prosvjednici su sjedili u tri reda istaknuvši transparent "Prekinite sve veze s Izraelom. Stop genocidu". Skupina je skandirala. "Što želimo? Slobodnu Palestinu. Kada? Sada", a što su ponavljali nekoliko puta. Zatim su vikali "Plenki. Plenki, gdje se kriješ, genocidu ruku miješ" pa "Izrael i Hrvatska dva ratna zločinca". Zatim sknadiraju "Free, free Palestina", a potom dolaze pripadnici Interventne policije i njih po četiri odnosili su po jednu osobu u policijsko vozilo, što je popraćeno skandiranjem "hapsite fašiste ne aktiviste" i "Grlić Radmane srami se, ruke su ti krvave".
U pisanom završnom govoru branitelj Ivan Vrdoljak je naveo: "Poštovani sude, imajmo na umu i te mrtve i sve druge zauvijek traumatizirane ljude kad sudimo nekom tko se s time miriti ne želi, tko smatra budnost i solidarnost osnovom ljudskosti i prvom ljudskom dužnošću, posebno onda kad naše društvo pristaje na suradnju s počiniteljima takvih zločina jer ti su zločini odlično skriveni, sanitizirani i potpuno normalizirani, a žrtve dehumanizirane - jer javnost spram tih skrivenih žrtava, posebno ako su tamnopute i krive nacionalnosti, ima isti senzibilitet kao i prema potamanjenim štakorima. Ubijanje ljudi i komadanje djece postalo je business as usual, što nas se to tiče, to su ionako tamni prljavi teroristi od kojih nam prijeti opasnost ... ubijena djeca? Bože moj, to je kolateralna šteta, što da se radi, a oni će ionako postati radikali kad narastu, treba to malo i prorijediti ... nas se to ne tiče ..mali smo mi ionako.. Na dan pisanja ovog govora (nedjelja, 18. 5. 2025.) ubijeno je najmanje 144 Palestinaca, svi civili, među žrtvama su brojna djeca, ubijeni su i novinari - do pisanja ovog govora ih je ubijeno najmanje 210 - više nego u svim svjetskim sukobima zajedno, nema više funkcionalne bolnice jer su sve razorene, a stanovništvo gladuje jer zbog blokade nijedan gram hrane nije ušao u pojas Gaze od 2. ožujka ove godine.
O tome se ne govori, iako imamo odlične odnose s počiniteljem. Toliko je to normalno, uobičajeno i nevrijedno bilo kakvog osvrta. Djece je od listopada 2023. do danas ubijeno preko 17.000. Djece. Djece. Ostala djeca su svjedoci neopisivih užasa i, ako prežive jer svima prijeti smrt, bit će traumatizirana i osakaćena do smrti. A svako je dijete cijeli svemir i svako dijete zaslužuje sretno djetinjstvo puno ljubavi, veselja, igre i nježnosti bližnjih, a ne raskomadane udove, neopisive bolove, ubijena oba roditelja, ubijene prijatelje, paralizirajući strah i želju za smrću uzrokovanu užasom kojem dnevno svjedoči. Nema tužnije pomisli od one na dijete koje želi umrijeti.", obrazložio je odvjetnik pa je objasnio da je u prethodnom istovrsnom predmetu na pitanje zašto sve to navodi, iako je na temelju stanja spisa jasno da okrivljenika valja osloboditi, naveo: "Jer se bojim da možda okrivljenu nećete osloboditi i da ćete time kao sudac poslati poruku da naša temeljna ljudska prava ne vrijede ništa. Da puki zahtjevi tužitelja-policije mogu anulirati ustavna jamstva svih nas. Da puki navod tužitelja može imati veću težinu od Opće deklaracije o ljudskim pravima. Da je na genocid dopušteno samo šutjeti. Da je progovoriti protiv genocida protupravno. Da nestaje ideal države kojem težimo zadnjih trideset godina. Jako se bojim države u kojoj sudovi ne preispituju tvrdnje optužbe. Svi bismo se trebali bojati takve države."
Na kraju je ipak zaključio: "Odluka u ovom predmetu će sigurno svjedočiti o činu časnih i hrabrih okrivljenika koji nisu mogli ostati tihi spram nečeg strašnog i koji su javno pozvali na mir i prestanak ugnjetavanja. Okrivljenika koji su mirno i pristojno vrisnuli u svrhu zaštite prve vrline našeg i međunarodnog pravnog poretka - pravde i slobode za sve. Okrivljenika koji su ispunili svoju dužnost", pa je dodao konstataciju da će i presuda sigurno svjedočiti da je i sud ispunio svoju dužnost da sudi na temelju zakona, Ustava i međunarodnih ugovora.
Prema podacima Ureda za koordinaciju humanitarnih pitanja Ujedinjenih naroda, od 8. listopada 2023. i 7. svibnja 2025. ubijeno je 52.653 Palestinaca, a ozlijeđeno 118.897, ukupno 171.550 neposrednih žrtava vojnog djelovanja. Pri tome je ubijeno 15613 djece. Sve ovo je izvršeno na populaciji od 2,1 milijuna ljudi, na teritoriju veličine 365 km2,, što je gotovo upola manje od Zagreba. Prema tome neposredne, fizičke posljedice napada pretrpjelo je gotovo 10% stanovništva Gaze. Procjenjuje se da je 63 % svih zgrada u Gazi oštećeno.
Ruševine od izraelskog napada na Gazu u deset mjeseci 14 puta su veće od ruševina u svim sukobima na planetu Zemlji od 2008. godine. Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava, citirala je dalje obrana, izjavio je: „U vezi s izraelskom vojnom operacijom i napadima u Gazi, Komisija (za istragu na okupiranom palestinskom teritoriju) utvrdila je da su izraelske vlasti odgovorne za ratne zločine izgladnjivanja kao metode ratovanja, ubojstva i namjerna usmrćenja, namjerno usmjeravanje napada protiv civila i civilnih objekata, nasilni premještaji, seksualno nasilje, mučenje i drugo nečovječno i okrutno postupanje, arbitrarno lišavanje slobode i ponižavanje.". Također, pred Međunarodnim kaznenim sudom vodi se istraga na području Palestine zbog sumnje na počinjenje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, u kojima su osumnjičenici izraelski premijer Benjamin Netanyahu te bivši ministar Yoav Galant. Niz država je kao odgovor na izraelsko postupanje priznao državu Palestinu prepoznajući palestinski narod kao žrtvu Izraela.Republika Hrvatska je i sama tražila zaštitu pred međunarodnim institucijama i nema moralno pravo žmiriti na kršenja ljudskih prava po svijetu.
Sutkinja je obrazložila da za prekršaje protiv javnog reda i mira tijekom mirnog okupljanja i javnog prosvjeda radi izražavanja i promicanja političkih, socijalnih i nacionalnih uvjerenja i ciljeva, vrijede drugi kriteriji. Ograničenja tog prava mogu se propisati jedino zakonom i to ako su nužna u demokratskom društvu radi zaštite slobode i prava drugih ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja. Sloboda govora i javnog nastupa na javnom okupljanju ograničena je zabranom svakog pozivanja i poticanja na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. Mirni prosvjed podrazumijeva i uznemiravanje okoline koje ne smije biti pretjerano, nerazumno niti agresivno. Nije nužno da je to tihi prosvjed, buka se smatra uobičajenom i sama po sebi ne predstavlja prekršaj na javnom okupljanju i mirnom prosvjedu. Sutkinja je za ponašanje okrivljenice na prosvjedu navela da u njemu nije bilo nasilničkog djelovanja pa ni poticanja na takvo ponašanje, niti bilo kakvog odbacivanja demokratskih načela. Pravo na mirni prosvjed štiti Ustav i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i stoga "nije bilo razloga okrivljenicu ometati u takvom činjenju, odnosno takvo činjenje smatrati prekršajem", obrazložila je sutkinja.
Nesporno je za prosvjeda došlo do otežanog ili onemogućenog ulaska i izlaska u zgradu MVEP-a "međutim tijela državne vlasti trebaju pokazati određeni stupanj tolerancije prema mirnim skupovima kakav je po stavu suda bio skup predmetne zgode u kojem je sudjelovala okrivljenica". Kako je sutkinja utvrdila da prekršaja nije bilo, "nije bilo niti osnova da službena osoba poziva skupinu građana u kojoj se okrivljenica nalazila da se raziđe". Zagrebačka policija već se žalila i na ovu presudu.
Otvori KEKS Pay
