Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Traže odlučniju borbu protiv islamističkih 'horda iz predgrađa': Većina Francuza podržava dramatično pismo generala

Jedanaest mjeseci prije francuskih predsjedničkih izbora, u čujem bi se drugom krugu mogli naći Emanuel Macron i Marine Le Pen, zaoštrila se situacija na političkoj sceni
09. svibnja 2021. u 12:49 116 komentara 26916 prikaza
Military Patrol Operation Sentinel - Strasbourg
Foto: Roses Nicolas/ABACA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Trenutak je ozbiljan, Francuska je u opasnosti, i prijete joj smrtne pogibelji. Tom rečenicom započelo je otvoreno pismo umirovljenih francuskih generala kojim su od predsjednika Emmanuela Macrona i njegove vlade krajem travnja zatražili da zaustavi nazadovanje zemlje koje je pokrenula kombinacija islamizma i antirasističke ideologije.

Predsjednik Emmanuel Macron VLADA PREDLAŽE NOVI ZAKON Vrije u Francuskoj. Bivši generali pozvali na puč: 'Islamisti će dovesti do građanskog rata'

Francuski su umirovljeni vojnici, nekoliko tisuća njih, te 24 umirovljena generala vladi priopćili da je Francuska u borbi s “hordama iz predgrađa” (referenca na, ugrubo rečeno, radikalizirane muslimanske imigrante) što bi u zemlji moglo dovesti do građanskog rata. Ne popravi li se situacija, može se očekivati i “intervencija naših aktivnih vojnika”, rečenica je koja je najsnažnije odjeknula u javnosti i koju su mnogi protumačili kao poziv na državni udar. Pismo je potpisalo i 18 aktivnih vojnika te je ministrica obrane Florence Parly odmah najavila sankcije za njih. – Naše vojnike moraju krasiti lojalnost i neutralnost – rekla je ministrica. Generalima je podršku dala krajnje desna političarka Marine Le Pen koja ih je ipak zatim pozvala da svoje zahtjeve ostvaruju u političkoj areni, i to tek nakon bijesa u javnosti koji je osjetila zbog povezivanja s generalima.

No, francuska vlada i establišment zasigurno nisu očekivali da će se tamošnja javnost, prema provedenoj anketi televizije LCI, zapravo uvelike slagati s dijagnozom francuskog društva koju su postavili generali. Čak 58 posto ispitanika slaže se s njima, a gotovo polovina Francuza misli da je opasnost od građanskog rata realna. Pitanja islamizma i sigurnosti tako su ušla u središte francuskog mainstreama, a neki analitičari misle da će to dovesti do skorog tektonskog pomaka francuske političke scene udesno što bi moglo imati posljedice za čitavu Europu. I sve to samo 11 mjeseci uoči novih predsjedničkih izbora na kojima bi se sučeliti trebali, a vjerojatno i ući u drugi krug, Le Pen i Macron. I također u periodu kada će se sa skorim odlaskom njemačke kancelarke Angele Merkel u mirovinu promijeniti i težište snaga u Europskoj uniji. U ovom trenutku, taj je zaključak nemoguće izbjeći, francusko je društvo pesimistično. Prema spomenutoj anketi LCI-a, 86 posto Francuza misli da zakoni države ne vrijede u nekim četvrtima ili gradovima. Njih 73 posto vjeruje da se društvo dezintegrira, 45 posto misli da bi zemlja mogla pasti u građanski rat. Gotovo tri petine ispitanika slaže se s dijagnozom generala, a još je više njih protiv sankcija za potpisnike. I možda najviše zabrinjavajuće, 49 posto Francuza podržava intervenciju vojske kako bi osigurala red, čak i bez poziva vlade.

The micro-mosaic "Napoleon Coming out of his Tomb" is displayed in the Musee de l'Armee in Paris Dva stoljeća teorija Zavjere o Napoleonovoj smrti: Britanci su ga trovali pa zamijenili njegovo tijelo?

Gubi li sekularizam bitku?

U vrlo zanimljivom tekstu za britanski Guardian francuski profesor Jean-Yves Camus, inače suradnik Centra za analizu radikalne desnice, napisao je da su strahovi od mogućeg državnog udara pretjerani jer se radi o znanim nacionalističkim generalima u mirovini koji imaju malen utjecaj u vojsci. Pa ipak, to što polovica Francuza traži intervenciju vojske zabrinulo je i Camusa. Bivši hrvatski veleposlanik u Francuskoj, povjesničar i dobar poznavatelj okolnosti u zemlji Ivo Goldstein govori nam da se francuska vojska uvijek držala po strani: ona je profesionalna i depolitizirana te privržena republikanskim vrijednostima, odnosno vrijednostima liberalne demokracije.

– Tako da me ovaj potez iznenađuje, a i zabrinjava. U ovom trenutku riječ je o marginalnoj pojavi, a potpisnici, iako ih je puno, još su uvjerljiva manjina. No, činjenica da se ovo pojavilo kao tema pokazuje dubinu problema u vojsci, ali i u francuskom društvu – naglašava Goldstein. Niz terorističkih napada, kao i osjećaj većeg dijela Francuza da zemlja gubi borbu protiv radikalnog islamizma, imaju ogroman utjecaj na političku debatu. Mnogi se još sjećaju napada 2015. i 2016. na Charlie Hebdo, dvoranu Bataclan te u Nici koji su odnijeli više od 200 nevinih života. Sjećaju se i nedavnog odrubljivanja glave profesoru povijesti zbog predavanja učenicima o slobodi govora te pokazivanja karikature proroka Muhameda. Prije dva tjedna ubijena je policajka. Ova dva posljednja ubojstva dogodila su se u pariškim predgrađima.

Ilustracija POZVALI I DRUGE Francuska prva u EU najavila donaciju vlastitih zaliha cjepiva siromašnim zemljama

Sve dublji jaz u društvu

Goldstein visok postotak Francuza koji se slažu s generalima, osim terorizma, pripisuje i posljedicama pandemije.

– Velik broj umrlih od COVID-19 (više od 100 tisuća) i oštre epidemiološke mjere, što uključuje i policijski sat, djeluju na građane depresivno. Raste nezaposlenost, s prilično lošim prognozama za sljedeće mjesece. Sve to daje podlogu širenju ekstremizma, s bilo koje strane – smatra povjesničar.

Pročelnik odjela za politologiju Matice hrvatske te suradnik Pariške geopolitičke akademije Jure Vujić, koji je godinama živio u toj zemlji, smatra da je za prosječne Francuze pitanje sigurnosti postalo prioritet.

– Radikalni je islam našao plodno tlo unutar mreža organiziranog kriminala diljem “vrućih kvartova” francuskih periferija u koje policija rijetko ulazi. Tako je, prema izvješću promatrača osjetljivih urbanih zona iz 2015., registrirano 1500 četvrti koje su u Francuskoj prioritetne i čine “sigurnosni rizik”. Koronakriza je zasjenila pitanje širenja radikalnog islamizma u Francuskoj, ali zadnji islamistički napad i ubojstvo policajke u Rambouilletu ponovno su otvorili tu bolnu temu. U Francuskoj su neki pobornici “čvrste ruke”, dok drugi zagovaraju edukacijski integrativni republikanski pristup i institucionalizaciju tzv. francuskog islama te stigmatizaciju širenja islamofobije. No, za sada još prevladava duboko nepovjerenje, ali i strah od neizvjesnosti. Prema nedavnim anketama IFOP-a, 89 posto Francuza smatra da je islamistička teroristička prijetnja trenutačno vrlo visoka – smatra Vujić.

NOVA STRANICA U ODNOSIMA ZEMALJA Optužuju se međusobno za genocid pa sjedaju za isti stol

Ovi problemi, posebno pitanje imigracije, u francuskom društvu ipak nisu od jučer, kako je to opisao u svojoj uspješnici “Čudna smrt Europe” britanski autor Douglas Murray. Bivši predsjednik zemlje Jacques Chirac, kojeg se mnogi hrvatski diplomati dobro sjećaju, još kao gradonačelnik Pariza u 1980-ima govorio je da “u demografskom smislu Europa nestaje”. Ministar iz njegove konzervativne stranke 1993. govorio je da će Francuska postati zemlja “nulte imigracije”. No, kako nam opisuje Goldstein, zapravo trećina građana u zemlji ima korijenje izvan Francuske. Iako se često govori o imigraciji iz muslimanskih zemalja, važni su i doseljenici primjerice iz Poljske, Italije, Španjolske i Portugala.

– Mnogi Francuzi znaju da snažan ekonomski rast od 1960-ih do 1990-ih ne bi bio moguć da nije bilo imigracije. Kako se u popisima stanovništva ne deklarira vjerska pripadnost, postoje samo procjene da u Francuskoj dana živi oko šest milijuna muslimana, ali ima i onih koji smatraju da ih je možda čak i 11 milijuna. Zemlja inzistira na svojoj sekularnosti i ne zanima ju koje su vjere Kristijan, Muhamed ili Salomon, ali s porastom važnosti vjerskog elementa to Francusku čini i ranjivom. Postoji manjak islamskih vjerskih škola zbog čega su godinama u zemlju dolazili radikalni propovjednici koji ne dijele liberalne i demokratske vrijednosti – pojašnjava Goldstein i dodaje da Francuska pokušava balansirati između općih ljudskih prava i prava manjinskih grupa te da manja skupina radikala dovodi u pitanje osnovne vrijednosti tamošnje demokracije.

Politolog Vujić naglašava da je u Francuskoj nastupila tabuizacija tog problema koji pak je doveo do negiranje realnosti.

– Istovremeno, stalno pojavljivanje u medijima istog problema dovodi do širenja raznih površnih interpretacija i društvenih fobija. Može se reći da je pitanje političkog islama od 1990-ih u središtu procesa sekuritizacije, koji postavlja pitanje političkog islama kao sigurnosnog i političkog problema. U tom pogledu isti proces sekuritizacije pretvorio je pitanje migracija iz društvenog i gospodarskog problema u problem nacionalne sigurnosti. Zato, stalno pojavljivanje radikalnog islama u medijima, paradoksalno, potiče daljnju polarizaciju francuskog društva. To će nažalost dodatno produbiti društveno-kulturološki jaz i netrpeljivost te međusobno nepovjerenje između francuske muslimanske zajednice i francuskog naroda – smatra Vujić. Smatra i da daljnja borba protiv islamskog integrizma i terorizma ostaje imperativ svih demokratskih država.

Show aérien de la Patrouille de France au dessus du Cap D'Agde financirat će se zajmom Egipat kupuje 30 francuskih borbenih zrakoplova Rafale, vrijednost procijenjena na 3,75 milijardi eura

Vlada Emmanuela Macrona od prošle godine tako donosi zakone kojima pokušava stati na kraju “separatizmu” dijela muslimanske zajednice. Zakon koji je usvojen u veljači državi olakšava bobu protiv govora mržnje na internetu (koji je i doveo do spomenutog brutalnog ubojstva profesora), otežava financiranje džamija iz inozemstva te bolje štiti prava žena. Najavljen je i novi zakon protiv terorizma. U tamošnjim je zatvorima oko 500 ljudi zbog zločina povezanih s terorizmom i vlada ih želi bolje kontrolirati nakon što izađu na slobodu, a službe će moći lakše koristiti računalne algoritme kojima će loviti potencijalne teroriste. Od 2017. na francuskom je tlu bilo 14 terorističkih napada s 25 žrtava, no 36 ih je spriječeno čime su spašeni mnogi životi. Sigurnosne službe rade svoj posao, naglašava Goldstein.

Istovremeno se muslimani u zemlji žale zbog stigmatizacije u društvu te govore da ih se sve trpa u isti koš. Neke je naljutilo inzistiranje Macrona da neće osuditi karikature proroka Muhameda zbog čega su neke islamske zemlje, posebno Pakistan i Turska, vrlo žestoko reagirale. Početkom ove godine međunarodna grupa odvjetnika i nevladinih organizacija zatražila je od Ujedinjenih naroda da spriječi tlačenje muslimana u Francuskoj. Žale se da su islamofobija i diskriminacija muslimana postale srž francuske politike u posljednjih 30-ak godina.

Vujić naglašava da se porast islamofobije i nasilnih antimuslimanskih djela primjećuje od napada na Charlie Hebdo 2015. godine. S druge strane, govori, paralelno se širi i “relativistički te iskupiteljski diskurs” kod jednog dijela francuske ljevice koju neki oslovljavaju kao “islamo-ljevičare”, a o čemu je Večernji list nedavno pisao. Vujić tvrdi da se radi o pristašama uvozne američke antirasističke ideologije koja, uz obranu prava manjina, nastoji relativizirati realnost radikalnog islamizma, i to zbog diskriminacije i kolonijalne prošlosti Francuske.

Le président Emmanuel Macron visite le chantier de reconstruction de la cathédrale Notre Dame de Paris Druga godišnjica požara Macron otkrio do kad će trajati obnova katedrale Notre Dame

Zbog porasta skepse prema imigraciji i političkom islamu, kako radikalni islamizam nekada zovu na Zapadu i u Francuskoj, mnogi misle da bi na izborima koji su na redu u travnju 2022. mogla pobijediti Marine Le Pen. Ona još nije favorit, ali šanse su joj porasle.

– Marine Le Pen ni ne mora reći ništa. Svaki puta kada zemlju pogodi terorizam, to pogoduje ekstremnoj desnici – prenio je nedavno New York Times bivšeg urednik novina Le Monde Alain Frachon. Ipak, dok joj ankete predviđaju ulazak u drugi krug s Macronom, prema njima bi u reprizi iz 2017. opet mogla izgubiti.

Le Pen pleše po rubu

– Ona je svoju stranku Nacionalnu frontu pomaknula prema centru. Preimenovala ju je u Nacionalno okupljanje, što je također poruka. Za nju sad glasa i dio umjereno desnih glasača. Stoga u neku ruku čudi da je podržala pismo generala. To podsjeća na poteze njezina oca i osnivača stranke Jean-Mariea Le Pena koji je uvijek “plesao na rubu” institucionalnog djelovanja. Pa ipak, ne vjerujem da ona može nadoknaditi razliku u odnosu na prošle izbore i pobijediti – naglašava Goldstein.

Na izborima 2017. Macron je pobijedio u drugom krugu s omjerom postotaka 66 prema 34 posto.

Vujića smo pitali smatra li da bi Le Pen, uspije li doći na vlast, mogla riješiti problem koji za zemlju predstavlja islamizam.

– Ne znam bi li ona zaista mogla ispraviti ove probleme, ali suočavanje s islamskim radikalizmom sigurno se ne može reducirati na represivne mjere i daljnju antagonizaciju, već zahtijeva višeslojni sveobuhvatni društveni, kulturni te odgojno-obrazovni pristup. Vrlo je neizvjesno da bi Francuzi koji ostaju privrženi demokratskim institucijama Pete Republike poduprli izvanredne mjere koje je najavila Marine Le Pen. One bi zahtijevale dubinske promjene zakonodavnog francuskog sustava: uvođenje tzv. ratnog zakonodavstva protiv islamizma, specifične izvanredne ovlasti i policijske i pravosudne procedure, “specifični zatvorski tretman”, “evoluciju legitimne samoobrane”. Marine Le Pen politički razlikuje od drugih lijevih i liberalnih desnih struja francuskog establišmenta izravno povezivanje pitanja islamizma s masovnom nekontroliranom imigracijom – zaključuje Vujić.

Ivana Paradžiković
Novi izazovi
Pogledajte koji je prvi javni angažman Ivana Paradžiković odradila nakon odlaska s Nove TV
Renault Twingo
DOBRA ODLUKA
Nakon dugo vremena sjela u auto i oduševila se
  • Avatar Bill_the_Butcher
    Bill_the_Butcher:

    Bog blagoslovio francuske generale i sve potpisnike tog pisma koji su imali časti i hrabrosti reći istinu.

  • Deleted user:

    Doktori i inženjeri s ljudskim pravima su postali 'islamističke horde iz predgrađa'. Kada se dogodio taj dramatični moment?

  • Avatar Trgovac
    Trgovac:

    Francuska ima 65 milijuna ljudi od toga 52 milijuna Francuza i Europljana. Trebaju što deportirati što ljubazno otjerati barem 5 milijuna islamista. Smanjiti to na prihvatljiv broj. Zatvoriti sve islamističke džamije i protjerati imame. Uvesti francuski domoljubni odgoj u škole. ... prikaži još! I potaknuti natalitet etničkih Francuza. Inače su gotovi.