Cijene voća i povrća u posljednje su vrijeme u trgovinama i 40 posto niže nego na tržnicama. Mandarinke, primjerice, u dućanima Konzuma stoje 6,99 kuna, a na tržnicama tom je voću prosječna cijena 12 kuna. Krumpir, pak, u Getrou stoji 0,96 kuna za kilogram, dok na tržnicama za to povrće treba izdvojiti u prosjeku tri kune. Kako bi proširili svoju ponudu, Konzum i Getro su, naime, počeli otkupljivati voće i povrće od proizvođača, čime se nedvojbeno počinje mijenjati tržište zelenja u Hrvatskoj.
Osim mandarinki koje otkupljuje u dolini Neretve, Agorkor, ističu u Upravi te kompanije, voće i povrće otkupljuje u Istri i Međimurju.
- Pozdravljamo inicijativu trgovaca i nadamo se da će uskoro oni uistinu postati naš put do tržišta. Proizvođači bi tako mogli brinuti samo o tome da urod bude što bolji, a ne bi, kao dosad, nakon berbe morali čekati milost prekupaca - rekao je uime Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković, koji je i jedan od najvećih domaćih uzgajivača jabuka. Osim što će trgovci od voćara otkupljivati urod, oni će, veli F. Ivković, preuzeti i brigu o njegovom skladištenju, a budući da Hrvatska oskudijeva hladnjačama, voćarima će to biti veliko olakšanje.
Nema robe na policama bez 30.000 DEM
- Kako je mjesta za spremanje voća malo, često se događalo da nakon sezone berbe mnogima, primjerice, jabuke propadnu. Za budućnost voćarstva suradnja s trgovcima mogla biti stoga biti ključna i sigurno je da bi time napokon moglo doći i do stabiliziranja cijena - pojasnio je F. Ivković.
Zbog nepostojanja institucije koja bi posredovala između poljoprivrednika i tržišta te premalih državnih poticaja, brojni su voćari u posljednjih nekoliko mjeseci svoje nasade prodali u pola cijene i u HVZ-u smatraju da bi se ovakvom suradnjom taj trend mogao zaustaviti. U HVZ-u ističu kako je u gotovo svim zemljama zapadne Europe tržište voća i povrća uređeno na sličan način te se nadaju da će se suradnjom s trgovcima napokon zaustaviti rad zelene mafije u Hrvatskoj.
Osim poljoprivrede, trgovački lobi sve očitije pod svoje okrilje stavlja i prehrambenu industriju. Dolaskom stranih trgovačkih kuća odnosi između proizvođača i trgovaca u potpunosti su se promijenili, a nakon skorog otvaranja Metroa, Kauflanda, King Crossa i Le Clerca situacija će se vjerojatno za proizvođače hrane još pogoršati.
- Strani su trgovci uveli praksu da proizvođačima naplaćaju postavljanje robe na police. Osim toga, od proizvođača traže godišnje rabate i 40 posto, te razne druge benificije. Usporedbe radi, našim su trgovcima proizvođači odobravali oko pet posto godišnjeg rabata - navodi predsjednik Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Josip Zaher. O iznosima koje proizvođači moraju plaćati trgovcima nitko ne želi javno govoriti, no neslužbeno se može čuti kako jedna njemačka trgovačka kuća, koja uskoro kani doći na tržište, od proizvođača i distributera traži i po tridesetak tisuća njemačkih maraka.
Mesićeva podrška strancima
U HUP-u pretpostavljaju kako bi stranci za dvije, tri godine mogli preuzeti 40-ak posto hrvatskog tržišta, što će dovesti do novih otpuštanja radnika u domaćoj trgovini. U stranim trgovačkim kućama, navodi J. Zaher, princip je da na približno 100 četvornih metara prodajnog prostora zaposle jednog radnika, dok u nas jedan prodavač pokriva 30-ak prodajnih "kvadrata".
- Unatoč obećanjima, strani trgovci rijetko nude 60 posto domaće robe i imamo primjer da se u jednom takvom centru sada, nakon dvije godine rada, hrvatskih proizvoda nudi samo 40 posto. Žalosno je što nakon trogodišnjih nastojanja nije došlo do okrupnjavanja domaće trgovine i njenog intenzivnijeg spajanja s proizvodnjom - misli J. Zaher.
A zašto uistinu hrvatska nema svoj nacionalni maloprodajni lanac? Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Ana Knežević ističe kako je razlog tome što je izostala potpora države te navodi primjer Slovenije čiji je predsjednik za Mercator čak tražio lokacije u Bosni i Hercegovini. Osim što je postao trgovački lider u deželi, Mercator se proširio i u BiH, a posljednjih mjesec dana intenzivno osvaja hrvatsko tržište planirajući otvoriti barem 30-ak dućana. Za razliku od Kučana, naš predsjednik, pak, nema ništa protiv dolaska stranih trgovaca. Svojedobno je, prilikom posjeta Mercatoneu, poručio "kako je normalno da će u sve većoj konkurenciji neki otpasti, te bi bilo dobro da razmisle o specijalizaciji".
Ključ u bravu 12.000 malih trgovaca
Od domaćih trgovaca jedino Konzum iskazuje ambicije da postane nacionalni lanac s 30-ak posto udjela na tržištu. Konzum je dosad preuzeo desetak manjih trgovačkih tvrtki, a budući da je pod okriljem Agrokora, donekle može odgovoriti konkurenciji. Nedavnim osnivanjem zajedničke tvrtke s Metroom, Konzum je šokirao trgovačke krugove, a najviše su, čini se, bili pogođeni mali trgovci. Predsjednica njihova Udruženja Jadranka Drk istaknula je kako im je nakon prekida razgovora o mogućoj suradnji s Agrokorom time zabijen novi nož u leđa i zaključila da će u sljedeće dvije godine 80-ak posto od oko 14.700 privatnih prodavača, dakle njih gotovo 12.000, staviti ključ u bravu. Ona je pretpostavila kako će suradnjom Konzuma i Metroa cijene u dućanima Ivice Todorića biti snižene oko 35 posto, čemu se, naime, mali trgovci neće moći othrvati.
Unatoč sve većoj konkurenciji, rušenje cijena se, međutim, nije dogodilo. Trgovci su tek počeli malo intenzivnije organizirati razne akcije, uređivati i klimatizirati prodajni prostor te, slijedeći svjetske trendove, uvoditi vlastite robne marke. U tome prednjači Getro, koji ima oko 800 proizvoda pod svojim imenom, i Konzum, a njihov tako upakirani "špeceraj" od proizvoda iste robne grupe jeftiniji je 40-ak posto.
Proizvođači su i u ovom slučaju stjerani u tjesnac. Kako bi surađivali s trgovcima, neki su za njih prisiljeni proizvoditi robu sličnu svojim brand markama, i tako zapravo konkuriraju sami sebi. Tako, primjerice, Kraš u Getrou nudi svoju čokoladu Dorinu, ali i onu Grandi po znatno nižoj cijeni. Neki proizvođači, pak, o proizvodnji za trgovce ne žele ni razmišljati. Direktror Francka Milan Artuković rekao je da njegova tvrtka na takve aranžmane ni s jednim trgovcem neće pristati, premda su, veli, u posljednjih godinu dana i te kako izloženi pritiscima. Proizvođačima će vjerojatno biti i gore jer su svi strani trgovci koji uskoro dolaze na naše tržište poznati upravo po svojim robnim markama. Sve to uveseljava kupce, barem do trenutka kad će trgovci povisiti cijenu svojih uhodanih robnih marki.
Piše Silvana Lauš-Mrvelj
Otvori KEKS Pay
