"Ima ih posvuda, nema više pravila. Sve je izmaklo kontroli", rekao je prošlog srpnja za N1 Ivica Mišin, iskusni pčelar iz Tenje pokraj Osijeka koji se već 28 godina dobrovoljno bavi uklanjanjem stršljenskih gnijezda i godišnje obavi oko tisuću intervencija. Ove godine ponovno je izvijestio je li situacija s opasnim kukcima ista ili gora nego lani. "Nenormalno je koliko ih sada ima. Svake godine sve ih je više", kaže Mišin. Ističe da se sve zakompliciralo pojavom invazivnih vrsta koje su gotovo potpuno potisnule domaće stršljene. "Sada na našem području imamo stršljena koji je mutant indijskog i našeg, imamo i čistokrvnog indijskog, sitnog i krupnog azijca te japanskog stršljena", nabraja Mišin te posebno upozorava na takozvanog sitnog azijca žuto-crne boje, jer ga ljudi često zamjenjuju s domaćim osama. "Ljudi ih često ne razlikuju pa kad vide sitne azijce misle da su to domaće ose 'tavanuše', a ne stršljeni. Moj je savjet da im ne prilaze, da se drže što dalje i da u njihovoj blizini ne uključuju kosilice, trimere, bušilice, brusilice, motorne pile... sve što stvara buku jer ih to izaziva".
"Stršljen azijac sitan je, ali jako opasan. Inače je sve to otrovna gamad. Naša autohtona osa zbrisana je skoro s lica zemlje, stršljeni su je uništili. Jedu i ose i pčele", dodaje. Prema njegovim riječima, gnijezda se mogu pronaći bilo gdje, u gradskim sredinama ili na selu. Pojasnio je i gdje pojedine vrste najčešće grade svoja gnijezda. "Indijski stršljen smješta se na tavane, u pušnice, šupe i sve te pomoćne objekte u dvorištima. Sitni azijac smješta se u rolete, štukature, ukopava se u zidove, obično tamo gdje je spoj zida i prozora. Krupni azijci skrivaju se u 'špiceve' krovova kuća, u duplje drveta i među daske. A mutanti indijskog i našeg stršljena pretežito se zavlače u zemlju, u krtičnjake i tamo si prave gnijezda. Pa kad kosite travu i naiđete kosilicom ili trimerom na njih dogodi se, kao što se mome sinu dogodilo, da ulete u hlače".
Mišin također napominje da stršljeni imaju izuzetno složenu organizaciju unutar gnijezda. "Postoje čuvari, čistači i hranitelji. Inteligencija im je takoreći ljudska. Kada dođem na intervenciju obučen u jednodijelni debeli kombinezon od glave do pete, a ne stavim zaštitne naočale nego imam samo zaštitnu mrežicu preko očiju, oni osjete da tamo zračim toplinu pa se zalijeću pravo u lice pokušavajući iz žalca štrcnuti otrov u oči. Ako bi mi uštrcao otrov u oči bilo bi to isto kao da me ubo", tumači. Nakon što ukloni gnijezdo, ono se na tom mjestu više ne bi trebalo ponovno pojaviti. "Gnijezdo našpricam peterovalentnim otrovom, skinem ga, stavim u vreću i odvezem. Onda se vratim i još jednom našpricam to mjesto otrovom koji ima karencu devet mjeseci. Svaka kiša, magla, mraz ili jutarnja rosa aktivira taj otrov i stršljen na to mjesto više ne bi trebao doći", ističe. Dodaje i da gnijezda često dosegnu veličinu plinske boce, a zna se dogoditi i da su još veća.
"Ima i onih veličine kotla za rakiju. U jednom takvom koje sam uklonio u Kopačevu u Baranji bilo je oko 25 tisuća jedinki. Lopatom za snijeg utovarao sam ih u kantu nakon što su uginuli". Mišin svakodnevno prima pozive iz cijele Hrvatske od građana koji traže njegovu pomoć u uklanjanju gnijezda. Tvrdi da nema grada u kojem već nije intervenirao. Sve to radi volonterski, bez naplate, osim ako mu netko dobrovoljno želi nadoknaditi trošak puta ili otrova, što ne traži sam od sebe. Budući da je i pčelar, komentirao je i nedavnu vijest iz Francuske o rojevima pčela koji su napali ljude u gradu Aurillacu i ozlijedili 24 osobe.
"Kada su pčele u rojenju, a čega se ljudi plaše kada ih tako vide, one su zapravo u jednom ljubavnom deliriju, vesele i razigrane. Postaju opasne tek ako im u vrijeme rojenja uklonite košnicu. Nažalost, ljudi tada pozovu neke nadripčelare koji to obave, a time zapravo naprave štetu. Kada pčele ostanu bez te matice to je kao kad dijete ostane bez majke. Postanu nervozne, ne znaju kamo će i što će, pa kao u nekom ludilu postaju agresivne i spremne za napad. Ovo što je bilo u Francuskoj radilo se o urbanim pčelama o kojima inače nitko ne brine. Raznim sredstvima ide se na te pčele što kod njih potiče agresivnost", objasnio je.
FOTO Bik na utrkama u Pamploni rogovima ozlijedio genitalije trkača, u bolnici završilo šestero ljudi
Otvori KEKS Pay
