NEVJEROJATAN USPON

Tko je zapravo Donald Trump? Ovo je ključan trenutak u njegovoj transformaciji i jurišu na Bijelu kuću

Donald Trump
Foto: Reuters/PIXSELL
1/9
14.06.2025.
u 21:00

Priča o Trumpu neodvojiva je od priče o njegovoj obitelji, čije su ambicije i kontroverze postavile temelje za njegov budući uspon.

Donald Trump, 45. i 47. američki predsjednik, izgradio je karijeru koja se proteže od njujorškog tržišta nekretnina do samog vrha svjetske politike. Njegov put obilježen je obiteljskim naslijeđem, poslovnim usponima i padovima, medijskom slavom te kontroverznim političkim stilom koji je zauvijek promijenio Sjedinjene Države. Donald John Trump, rođen 14. lipnja 1946. u njujorškoj četvrti Queens, jedinstvena je pojava u američkoj povijesti – poslovni magnat i medijska ličnost bez prethodnog vojnog ili političkog iskustva koji je dva puta osvojio predsjednički mandat. Njegov povijesni povratak na vlast 2024. godine, čime je postao tek drugi predsjednik nakon Grovera Clevelanda koji služi dva neuzastopna mandata, kulminacija je životnog puta koji je prkosio svim konvencijama. Priča o Trumpu neodvojiva je od priče o njegovoj obitelji, čije su ambicije i kontroverze postavile temelje za njegov budući uspon.

Sve je počelo s njegovim djedom, Friedrichom Trumpom, njemačkim imigrantom koji je 1885. napustio Kallstadt i krenuo u Ameriku u potrazi za bogatstvom. Pronašao ga je tijekom zlatne groznice na Klondikeu, gdje je vodio restorane i hotele za tragače za zlatom. Njegov sin, Fred Trump, Donaldov otac, naslijedio je poduzetnički duh i izgradio pravo carstvo nekretnina u New Yorku, fokusirajući se na stanogradnju za srednju klasu. Ipak, Fredova karijera bila je obilježena i istragama zbog sumnji u ratno profiterstvo i zlouporabu državnih subvencija, a godinama je skrivao njemačko podrijetlo obitelji, tvrdeći da su Šveđani, kako bi izbjegao negativne konotacije nakon Drugog svjetskog rata. Donaldova majka, Mary Anne MacLeod, bila je skromna imigrantica iz Škotske, čime je u obiteljsku priču unijela i drugu stranu Atlantika.

Nakon što je diplomirao na prestižnoj Wharton School, Donald Trump je 1971. preuzeo kontrolu nad očevom tvrtkom i preimenovao je u The Trump Organization. Dok se njegov otac fokusirao na vanjske njujorške četvrti, Donald je ciljao na glamur Manhattana. Njegovi projekti, poput hotela Grand Hyatt i velebnog Trump Towera, postali su simboli luksuza i ekscesa 1980-ih. Proširio je poslovanje na kockarnice u Atlantic Cityju, zrakoplovnu tvrtku i golf terene. Iako je njegova karijera bila isprepletena spektakularnim uspjesima, doživio je i teške udarce, uključujući šest bankrota svojih tvrtki tijekom 1990-ih i 2000-ih. Unatoč financijskim turbulencijama, Trump je vješto koristio medije kako bi održao sliku nepobjedivog poslovnog genija.

Ključan trenutak u transformaciji Donalda Trumpa iz biznismena u globalno prepoznatljivo ime bila je njegova uloga u reality showu "The Apprentice" ("Pripravnik"), koji se počeo prikazivati 2004. godine. Njegova uzrečica "You're fired!" ("Otpušten si!") ušla je u popularnu kulturu, a emisija ga je predstavila milijunima Amerikanaca kao odlučnog i beskompromisnog vođu. Istovremeno, godinama je koketirao s politikom, mijenjajući stranačku pripadnost i povremeno najavljujući kandidaturu. Njegov stvarni politički uspon započeo je predvođenjem takozvanog "birther" pokreta, koji je lažno dovodio u pitanje mjesto rođenja tadašnjeg predsjednika Baracka Obame, čime je stekao popularnost na desnom političkom spektru.

Sloganom "Make America Great Again", Trump je 2015. godine pokrenuo predsjedničku kampanju koja je potresla američki politički establišment. Kao potpuni autsajder, porazio je više od desetak iskusnijih republikanskih rivala, a zatim je u studenom 2016. šokirao svijet pobjedom nad demokratskom kandidatkinjom Hillary Clinton. Iako je izgubio na razini ukupnog broja glasova, osigurao je većinu u izbornom kolegiju. Njegov prvi mandat (2017. – 2021.) obilježen je značajnim smanjenjem poreza, imenovanjem troje konzervativnih sudaca u Vrhovni sud, povlačenjem SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma i iranskog nuklearnog sporazuma te agresivnom imigracijskom politikom. Komunicirao je izravno s javnošću putem Twittera, zaobilazeći tradicionalne medije, a njegov mandat završio je prvim opozivom zbog pritiska na Ukrajinu da istraži njegovog političkog suparnika.

Kraj Trumpovog prvog mandata bio je jedan od najburnijih u američkoj povijesti. Upravljanje pandemijom bolesti COVID-19, poraz od Joea Bidena na izborima 2020. te njegovo ustrajno i neutemeljeno osporavanje rezultata doveli su do nezapamćenih napetosti. Vrhunac krize bio je napad njegovih pristaša na Kapitol 6. siječnja 2021., što je rezultiralo drugim opozivom, ovoga puta pod optužbom za poticanje na pobunu. Iako je oba puta oslobođen u Senatu, činilo se da je njegova politička karijera završena.

No, Trump je ostao dominantna snaga unutar Republikanske stranke. Unatoč brojnim pravnim problemima, uključujući i povijesnu osuđujuću presudu za kazneno djelo u New Yorku, najavio je kandidaturu za izbore 2024. godine. Vodeći kampanju usmjerenu na imigraciju, gospodarstvo i kritiku postojećeg stanja, uspio je mobilizirati svoju bazu i u studenom 2024. pobijediti potpredsjednicu Kamalu Harris. Njegovim povratkom u Bijelu kuću u siječnju 2025., kako detaljno opisuje i enciklopedija Britannica, otvoreno je novo, nepredvidivo poglavlje američke i svjetske politike.

Ključne riječi

Komentara 3

HO
homofobic
11:50 15.06.2025.

"ličnost bez prethodnog vojnog ili političkog iskustva" Bez vojnog iskustva osim sto je skolovan u vojnoj akademiji!

PO
poluprovokator
05:31 15.06.2025.

Ljudi zdrave pameti nemogu dokučiti kako se takve osobe uspnu u društvenoj hijerarhiji. Lik kojega nitko normalan nebi želio za prijatelja, susjeda, kolegu ili šefa postane predsjednik. Dvaput.

DS
desničari se boje žena
23:35 14.06.2025.

To je lik koji je sebi za rođendan naredio velebnu vojnu paradu ponosa, kakvu Washington nije vidio. To je vjerojatno vidio u nekom YT videu o Staljinu, pa pomislio ako može on mogu i ja.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije