Nadzorni odbor Janafa na prijedlog Vlade smijenio je u prošli petak s mjesta predsjednika Uprave te državne tvrtke Dragana Kovačevića, a usto su i raskinuli ugovor s njim. Time je Kovačević ostao bez prava na otpremninu kao i prava da u slučaju smjene dobije savjetnički posao u Janafu s istom plaćom koju je imao kao predsjednik uprave, a to je nešto više od 25.000 kuna neto.
Kovačevićeva otpremnina pak iznosila bi nešto više od 400.000 kuna bruto jer prema ugovoru ima pravo na šest punih i šest polovica bruto plaće u slučaju odlaska iz Janafa. A tu odluku o otkazu Kovačeviću donijelo je četvero članova NO-a Janafa o kojima javnost malo toga zna.
'Korupcija nije u nadležnosti'
Predsjednica NO-a je diplomirana pravnica Biljana Bukić, koja je u bivšem Ministarstvu državne imovine bila voditeljica Odjela zemljišta dok je u novom Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine voditeljica Službe za investicijske projekte. Zamjenik predsjednice NO-a Janafa je pak Žarko Stilin, doktor znanosti, kako piše u njegovu životopisu, iz područja ekonomije, menadžmenta, marketinga. On je zaposlen u riječkom HEP-u odnosno Elektroprimorju kao koordinator za opskrbu u Odjelu za zajedničke poslove. Usto je i prodekan Visoke poslovne škole PAR. No Stilin je i predsjednik crikveničkog HNS-a, a članstvo u toj stranci je očito bilo presudno da bude imenovan u NO te državne tvrtke koja je potpala pod HNS-ovu kvotu i u Milanovićevoj i u Plenkovićevoj Vladi.
Naime, i Kovačević je u Janaf došao kao HNS-ov kadar. Treća nadzornica Janafa je diplomirana pravnica Nina Ban Glasnović koja je radila kao savjetnica u Glavnom tajništvu Vlade, a nju je Vlada u međuvremenu imenovala ravnateljicom Ureda Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti i hrvatske branitelje. Četvrti član NO-a je zaposlenik Janafa, inženjer prometa Igor Božinović koji radi na mjestu inženjera poslovnih komunikacija.
VIDEO: Trgovina grobovima na Mirogoju: Glavni osumnjičeni u aferi Janaf sebi je preko veze osigurao mjesto u Aleji zaslužnih građana!
I dok je Kovačevićeva smjena s mjesta predsjednika uprave logična, s obzirom na to da je u pritvoru zbog sumnje da je primio mito, odluka o raskidu ugovora koju je ekspresno donio NO mogla bi biti problematična s obzirom na prijašnja slična iskustva u drugim državnim tvrtkama. Tako su primjerice Hrvatske autoceste raskinule ugovor sa svojim tadašnjim čelnim čovjekom Juricom Prskalom kad je on završio u pritvoru, također zbog sumnji u namještanje poslova. No Prskalo je tužio HAC i dobio taj spor. Vratio se raditi u tu tvrtku i imao je pravo na isplatu svih plaća koje mu nisu isplaćene u međuvremenu. Govorilo se o milijunskom iznosu koji će dobiti.
Iz NO-a Janafa su nam preko korporativnih komunikacija te tvrtke kazali da su utvrdili da je Kovačević postupao protivno odredbama Ugovora sklopljenog s Društvom, čime su ostvareni uvjeti za raskid predmetnog Ugovora uz gubitak svih prava odnosno povlastica koje iz njega proizlaze.
Na pitanje na temelju kojih informacija su to utvrdili i jesu li dobili išta službeno od USKOK-a ili DORH-a, nadzornici odgovaraju da su informacije o Kovačevićevu postupku javno dostupne i objavljene na službenim stranicama DORH-a i USKOK-a 17. rujna 2020.
Na pitanje o njihovim ostavkama, s obzirom na to da se ono za što se Kovačeviča sumnjiči dogodilo dok su oni nadzirali njegov rad, a zbog čega su sad s njim raskinuli ugovor, iz NO-a odgovaraju da Janaf uredno posluje i ostvaruje dobit te da su sva godišnja financijska izvješća tvrtke uredna i potvrđena od ovlaštenog revizora.
Optužbe koje se okrivljenicima stavljaju na teret ne odnose se na generalno vođenje poslovanja Društva, već na prikriveno koruptivno djelovanje pojedinaca, a što nije u nadležnosti NO-a - pravdaju se nadzornici. Na pitanje hoće li snositi odgovornost ako Kovačević tuži Janaf zbog otkaza i dobije taj spor, iz NO-a poručuju da su sve njihove odluke utemeljene na pozitivnim propisima Republike Hrvatske te su donesene radi zaštite interesa Janafa.
Mišljenja daju sami sebi
A da bi Kovačević mogao tužiti Janaf, potvrdio nam je i njegov odvjetnik Ivo Farčić.
- Najvjerojatnije ćemo tužiti Janaf, ali još nismo sve proučili. Počeli smo raditi na tome. Na prvi pogled izgleda da su loše odradili posao. To izgleda kao izvanredni otkaz i tako je dan, a ono što ja znam jest da praksa za takve situacije ne tolerira izvanredni otkaz - kaže Farčić i dodaje da je razlog za otkaz njegovu klijentu činjenično vrlo dvojben jer postoji samo osnovana sumnja pa je, veli, pravno to krivi potez. A kakav god taj potez o Kovačevićevu otkazu bio, resorni ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić za njega je, kako tvrdi, saznao iz medija!? Naime NO Janafa je, kao što smo naveli, tu odluku donio u prošli petak, a u ponedjeljak je Ćorić rekao novinarima da za nju nije znao. A ministar je i predsjednik Glavne skupštine Janafa. On je u srpnju ove godine na tom mjestu zamijenio bivšeg ministra državne imovine Gorana Marića.
- O odluci NO-a vidio sam u medijima. Pretpostavljam da u tom ugovoru postoji klauzula da, ako je rad bio na štetu kompanije, jednostavno nije moguće aktivirati tu klauzulu i pretpostavljam da se NO referirao na to - kazao je među ostalim Ćorić kojeg, sudeći po toj izjavi, ni predsjednica NO-a koja radi u Ministarstvu graditeljstva kao ni članica NO-a koja je radila u Vladi nisu obavijestile da su Kovačeviću koji je povezan s aferom koja trese Hrvatsku dali otkaz.
A ono što članovi NO-a Janafa sigurno, barem novinarima, ne žele otkriti jest koliku naknadu dobivaju za nadziranje te tvrtke. Tako su nam odgovorili da primaju naknadu za poslove nadzora u visini utvrđenoj odlukom Glavne skupštine Društva donesenoj u skladu s Odlukom Vlade RH, kojom se određuje najveći iznos naknade članovima nadzornih odbora trgovačkih društava i naknada članovima upravnih vijeća ili drugih tijela upravljanja ustanovama i drugih neprofitnih pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska.
A prema godišnjem izvješću Janafa za prošlu godinu, ta tvrtka je za naknade članovima NO-a i članovima revizijskog odbora imala troškove u iznosu od 334 tisuće kuna. A pri tome revizijski odbor ima tri člana i svi su oni ujedno i članovi NO-a. U revizijskom odboru su tako Bukić, Ban Glasnović i Stilin. Prema tome, trošak naknada za četiri člana NO-a od koji su tri ujedno i u revizijskom odboru, prosječno je iznosio 83 tisuće kuna godišnje, odnosno oko 7000 kuna mjesečno. Inače, zadnju odluku Glavne skupštine koju smo uspjeli pronaći, a koja se odnosi na naknadu za članove NO-a Janafa je iz 2009. i u njoj se navodi iznos od 2000 kuna neto. Što se pak revizijskog odbora tiče, njega imenuje NO pa su tako Bukić, Ban Glasnović i Stilin sami sebe postavili i u taj odbor.
Prema izvješću o radu NO-a Janafa za 2019. ukupno je odrađeno po pet sjednica nadzornog i revizijskog odbora.
A u godišnjom planu rada revizijskog odbora Janafa za ovu godinu među ostalim se navodi da će taj odbor pratiti postupke financijskog izvještavanja kroz godišnja i kvartalna izvješća, davati mišljenja Nadzornom odboru o objektivnosti podataka iskazanih u izvještajima. A to zapravo znači da će davati mišljenja sami sebi. Trošak Janafa za menadžment koji čine tri člana uprave i osam direktora, lani je pak iznosio 7,6 milijuna kuna bruto, a od toga se na naknde i primitke u naravi odnosi 1,26 milijuna kuna.
Evo jako dobar primjer zašto treba mijenjati ZOR. U ovakvim slučajevima trebao bi čovjek dobiti ili otkaz ili bi morao biti suspendiran i otići na minimalnu plaću... Danas nije moguće nekoga otpustiti makar bio uhvaćen u krađi, korupciji ili bilo čemu drugom. Zahvalimo to bivšem sustavu i sindikatima... Osim toga, obavezno bi trebala postojati potpuna transparentnost. U javnoj službi ne postoji GDPR i slične gluposti, trebala bi se znati sva imena, funkcije i plaća zaposlenih u javnom sektoru.... Zapravo je sve to drugi svijet, nadrealni sektor. To nema veze sa realnim životom, tržištem, borbom za svaku kunu, da se zarade plaće za zaposlene, to novac u enormnim količinama pada s neba (proračuna ili monopola), a sve je to, teoretski, novac koji bi državi, odnosno nama, trebao donijeti nešto dobroga... Ovo je samo jedno državno poduzeće, a ima ih 2000 i troše 200 milijardi kn godišnje. Pa si zamislite koji je to nivo uhljebništva i korupcije. Skoro pa još jedna država (koja troši nekih 170-180 milijardi s HZZO). I na to dodajte parafiskalni sektor koji je isto ogroman... Tu imate stotine tisuće uhljeba štićenih od politike i sindikata, potpuno odvojenih od stvarnosti, privilegiranih poput plemstva... I onda se netko čudi što smo na dnu EU-a bez teoretske šanse da se od tu maknemo? Što sposobni i stručni bježe iz Hrvatske? U krajnjem slučaju, što ne možemo kupiti avione?... Kak bi se reklo - we are doomed...