Tisuće dosjea, koje je anonimni zviždač iz agencije dostavio BBC-ju i francuskoj istraživačkoj platformi Disclose, prvi put jasno pokazuju koliko sustavno Rusija koristi mehanizme međunarodne policijske suradnje za politički progon svojih kritičara, poslovnih suparnika i novinara u inozemstvu. Prema analizi procurenih podataka, Rusija je u posljednjem desetljeću bila daleko najčešći predmet pritužbi upućenih neovisnoj Komisiji za kontrolu Interpolovih dosjea (CCF). Broj pritužbi protiv ruskih zahtjeva bio je tri puta veći nego protiv sljedeće zemlje na listi – Turske. U istom razdoblju najmanje 700 osoba koje je Moskva tražila putem crvenih tjeralica ili difuznih obavijesti podnijelo je pritužbu CCF-u, a u najmanje 400 slučajeva Interpol je na kraju poništio ili suspendirao te zahtjeve, više nego za bilo koju drugu državu.
Među žrtvama zloupotrebe je i ruski poslovni čovjek Igor Pestrikov, nekadašnji većinski vlasnik Solikamske tvornice magnezija i drugih metalurških poduzeća privatiziranih devedesetih. Nakon što je u mjesecima prije pune invazije na Ukrajinu odbio pritiske ruskih ministarstava da prestane izvoziti proizvode i opskrbljivati samo domaće tržište, što bi, kako vjeruje, značilo indirektnu podršku ratnoj industriji njegove su tvrtke nacionalizirane, a protiv njega pokrenuta istraga za financijske zlouporabe. Pestrikov je pobjegao u Francusku u lipnju 2022., gdje je zatražio azil. Ubrzo je otkrio da je meta ruske crvene obavijesti. Posljedice su bile dramatične. Blokirani bankovni računi, nemogućnost najma stana, stalna nervoza i strah od iznenadnog uhićenja. "Osjećate se kao štakor stjeran u kut", opisao je za BBC. Njegova kći i bivša supruga morale su se preseliti u drugu zemlju radi sigurnosti. Nakon gotovo dvije godine na Interpolovoj listi, CCF je presudio da je ruski zahtjev pretežno politički motiviran, a obavijest je ukinuta.
Interpolov statut izričito zabranjuje korištenje sustava u političke, vojne, vjerske ili rasne svrhe, no procureni dokumenti pokazuju da dodatne provjere uvedene nakon invazije na Ukrajinu 2022. nisu uspjele zaustaviti zloupotrebe. Zviždač tvrdi da su neke od tih strožih mjera tiho ukinute tijekom 2025. godine. Britanski odvjetnik Ben Keith, koji je zastupao brojne klijente u sličnim slučajevima, ističe da je Rusija 'povijesno jedan od glavnih počinitelja zlouporabe crvenih tjeralica'. Njegov kolega Jurij Nemets dodaje da nije teško zaobići sustav čak i nakon pojačanog nadzora, Rusi koji se protive ratu često bivaju optuženi za „obične“ financijske ili druge zločine kako bi se opravdao progoni preko Interpola.
Rusija je, primjerice, nakon odbijanja crvene tjeralice, putem Interpolovog sustava za razmjenu poruka i dalje tražila lokaciju ciljanih osoba što je suprotno službenim smjernicama agencije. Interpol u službenom odgovoru ističe da svake godine zahvaljujući njihovim alatima uhićuju tisuće teških kriminalaca te da su posljednjih godina značajno ojačali mehanizme za sprječavanje zlouporabe. Istodobno priznaju da crvena obavijest može 'potpuno promijeniti život' nevine osobe. Ovo curenje predstavlja najozbiljniji javni dokaz dosad o tome kako autoritarni režimi mogu iskorištavati međunarodne policijske strukture za transnacionalnu represiju. Stručnjaci upozoravaju da nedostatak transparentnosti, Interpol od 2018. ne objavljuje detalje o zemljama s najviše poništenih zahtjeva dodatno otežava procjenu stvarnih razmjera problema.
Otvori KEKS Pay
Broj jedan mjesto drže Britanci, ne Rusi.