Kristi Noem, Trumpova ministrica domovinske sigurnosti SAD-a, našla se u središtu žestokih kontroverzi nakon niza smrtonosnih incidenata u Minneapolisu koji su dodatno rasplamsali debate o agresivnoj politici masovnih deportacija Trumpove administracije.
Sve je počelo 7. siječnja, kada je agent Imigracijske i carinske službe (ICE) ubio Renée Good (37), američku državljanku, tijekom operacije u Minneapolisu. Prema službenim izjavama DHS-a, Good je navodno pokušala pregaziti agente vozilom, što je Noem nazvala 'činom domaćeg terorizma'. Međutim, snimke prolaznika pokazuju da je vozilo skretalo od agenata, a lokalni dužnosnici, uključujući guvernera Tima Walza i gradske vlasti, osporavaju tu verziju i optužuju federalne snage za prekomjernu upotrebu sile. Tragičan incident dogodio se i 24. siječnjaa. federalni agenti ubili su Alexa Prettija (37), medicinskog tehničara intenzivne njege i američkog državljanina bez kriminalne prošlosti. Noem je i ovaj put brzo proglasila da je Pretti „počinio čin domaćeg terorizma“ te da je pristupio agentima naoružan pištoljem s namjerom napada. DHS je objavio fotografiju oružja, no više video-snimaka s mjesta događaja pokazuje da je Pretti u rukama držao mobitel, a ne pištolj, te da je pokušavao pomoći prosvjednicima. Svjedoci i pravni stručnjaci tvrde da je oružje oduzeto prije pucnjave, a da je pucnjava uslijedila tijekom borbe na tlu.
Ovi događaji izazvali su masovne prosvjede u Minneapolisu i šire, s desecima tisuća ljudi na ulicama. Guverner Walz proglasio je 9. siječnja 'Dan Renée Good“, a Minnesota je podnijela tužbu protiv DHS-a zbog navodnog kršenja prava i suradnje s lokalnim vlastima. Demokratski zastupnici, predvođeni Robin Kelly (D-IL), podnijeli su 14. siječnja tri članka opoziva protiv Noem, optužujući je za ometanje kongresnog nadzora, kršenje povjerenja javnosti agresivnim taktikama i zlouporabu položaja.
Kritičari ističu da je DHS pod Noem dramatično promijenio fokus. Agencija osnovana nakon 11. rujna 2001. za borbu protiv terorizma sada je gotovo isključivo usmjerena na provedbu imigracijskih zakona. Resursi se preusmjeravaju s FEMA-e i drugih područja na masovne deportacije, ICE agenti ulaze u domove s administrativnim naredbama (bez sudskog naloga), a društvene mreže DHS-a pune su provokativnih objava koje ismijavaju migrante, piše Washington Post. Noem, koja je na dužnosti od siječnja 2025., brani politiku kao ispunjenje mandata američkog naroda za vraćanje sigurnosti i zakona nakon Bidenovog kaosa na granicama'. Glasnogovornica DHS-a Tricia McLaughlin ističe da su prioriteti us'klađeni s osnovnom misijom zaštite domovine, a javne ankete pokazuju podijeljeno mišljenje – dio Amerikanaca podržava strogu provedbu, no sve više izražava zabrinutost zbog kršenja građanskih prava, čak i među nekim republikancima. Incidenti u Minneapolisu dodatno su polarizirali javnost uoči izbora 2026. Dok Trumpova administracija nastavlja s pojačanim deportacijama i slanjem stotina agenata u Minnesotu, sudovi, uključujući privremene zabrane i istrage sve češće interveniraju.
Noem je među imigracijskim službenicima dobila nadimak 'ICE Barbie' zbog svoje sklonosti pojavljivanju u uniformama nalik onima agenata za deportaciju. Noem je rođena u Watertownu u Južnoj Dakoti i odrasla je na ranču i farmi izvan grada. Njezin otac poginuo je u urušavanju silosa za žito u dobi od 49 godina. "Kad je tata preminuo, to je bilo poražavajuće za cijelu našu obitelj", rekla je tijekom intervjua za Christian Broadcasting Network 2022. "Bio mi je najbolji prijatelj. Bio je osoba kojoj sam se najviše divila, onaj za kojeg mi je bilo najviše stalo što misli o meni i za kojeg sam cijeli život planirala samo da odrastem, radim s njim i poslujem s njim", kazl je tada. Bila je uključena u niz obiteljskih tvrtki prije nego što se uspješno kandidirala za Zastupnički dom Južne Dakote 2006. Godine 2010. osvojila je mjesto u Zastupničkom domu države, a 2018. izabrana je za prvu guvernerku države. Ponovno je izabrana 2022. godine. Nakon što je postala guvernerka, Noem je počela blisko surađivati s Coreyjem Lewandowskim, Trumpovim voditeljem kampanje iz 2016. godine. Zatim se tijekom pandemije istaknula u konzervativnim krugovima zbog otpora većini vladinih propisa za usporavanje širenja zaraze. Od tada je postala redovita prisutna u Trumpovom političkom svijetu. Uživa u lovu na fazane i domaćin je godišnjeg lova za guvernera, a izvrsna je jahačica. Pozornost je privukla zbog priče koju je ispričala u svojoj knjizi o ubijanju svog oštrodlakog ptičara. To je bio lovački pas, ali je bio nestašan. Noem ga je povela sa sobom u lov sa starijim psima u nadi da će se smiriti. Nije uspjelo, a onda je Noem na putu kući napisala da je, kada je stala razgovarati s jednom obitelji, pas izašao iz Noemina kamioneta te napao i ubio piliće. Zatim se pas „brzo trznuo da me ugrize“, napisala je. "U tom trenutku", napisala je Noem, "shvatila sam da je moram uspavati". Odvela je psa do šljunčane jame i ubila. Dio javnosti ju je oštro kritizirao dok je ona branila ubojstvo psa kao primjer svoje spremnosti da donosi teške odluke.
Otvori KEKS Pay
Koliko empatije za razne ilegalne imigrante vidimo u posljednje vrijeme. Od Sandra X mekog srca, do ilegalaca po SAD-u. Samo rokaj, Donalde