Visoko na Arktiku, blizu Sjevernog pola, nalazi se Svalbard, arhipelag koji ima poseban i gotovo jedinstven geopolitički status. Iako pripada Norveškoj, njime se upravlja prema međunarodnom ugovoru iz 1920. godine koji građanima gotovo svih država omogućuje dolazak i život bez vize. Desetljećima je Svalbard bio simbol međunarodne suradnje: znanstvenici iz cijelog svijeta ondje su radili zajedno, bez obzira na političke razlike njihovih država.
No ta se slika posljednjih godina naglo mijenja. Norveška sve odlučnije nastoji učvrstiti svoj suverenitet nad Svalbardom i smanjiti strani utjecaj. Strancima su ograničena biračka prava na lokalnim izborima, blokirane su prodaje zemljišta stranim kupcima, a država je pooštrila kontrolu nad znanstvenim istraživanjima i proglasila pravo na morsko dno koje okružuje arhipelag.
Kako piše New York Times, ove mjere duboko utječu na živote ljudi koji ondje žive, od ruskih rudara i kineskih znanstvenika do doseljenika koji su na Svalbardu proveli gotovo cijeli život. Među njima su i braća iz Tajlanda koji se sada boje za svoju budućnost, iako se osjećaju dijelom norveškog društva.
Norveške vlasti tvrde da su prisiljene na ovakve poteze zbog pogoršane sigurnosne situacije u Arktiku. Topljenje leda, borba za prirodne resurse i sve izraženije suparništvo velikih sila pretvorili su Arktik u strateški iznimno važnu regiju. Svalbard je pritom ključna točka, idealna za satelitsku komunikaciju, nadzor raketnih putanja i potencijalnu eksploataciju rijetkih minerala.
Posebnu zabrinutost Norveške izazivaju aktivnosti Rusije i Kine. Rusija, koja već desetljećima ima rudarsku zajednicu u Barentsburgu, sve češće koristi retoriku sličnu onoj kojom opravdava svoje poteze u Ukrajini. Istodobno, kineska prisutnost u znanstvenoj zajednici izaziva sumnje zapadnih zemalja, posebno SAD-a, koji optužuju kineske istraživače za prikrivena vojna istraživanja, što je prema ugovoru zabranjeno.
Norveška je zato krenula i u simbolične poteze, poput zahtjeva da se uklone kineski simboli s istraživačkih postaja, te je po prvi put zabranila upis kineskih studenata na lokalno sveučilište, pozivajući se na sigurnosne razloge. Sve to izazvalo je oštre reakcije drugih država potpisnica ugovora o Svalbardu, uključujući Rusiju, Island i Europsku uniju, koje tvrde da Norveška prekoračuje svoje ovlasti. Ipak, Oslo poručuje da nema izbora: ako ne zaštiti Svalbard sada, riskira da arhipelag postane polazišna točka za interese neprijateljskih sila.
Otvori KEKS Pay
Obzirom da se na Svalbardu nalazi najsjeverniji antifašistički spomenik na svijetu (Lenjinov), očekujem da naši antifašisti budu na prvoj liniji i brane antifašističke vrijednosti.