Uvozni svinjski but ovih se dana u trgovačkim lancima može naći na akciji i za samo 2,79 eura za kilogram, svinjska lopatica bez kosti i za 2,39 eura, a domaća svinjetina teško nalazi put do tržišta, optužuju svinjogojci. Otkako su Kinezi na EU carine na električne automobile uzvratili, među ostalim, i smanjenjem uvoza europske svinjetine, europski viškovi po dampinškim se cijenama prelijevaju i na hrvatsko tržište. Domaća proizvodnja, kojoj je naštetila i afrička svinjska kuga (ASK), teško to može pratiti te je nastavljeno daljnje urušavanje tog sektora, kojim trenutačno ne pokrivamo ni 40% potreba, a 2013., tijekom ulaska RH u EU, samodostatni smo bili 70%, čulo se na 19. Savjetovanju uzgajivača svinja u RH u Prelogu.
Nezadovoljni stanjem na tržištu i izravnim gubitcima koje zbog poremećaja na tržištu zbrajaju već 18 mjeseci – kao i tržnim viškom od najmanje 7000 svinja između 180 i 300 kilograma, za koje u klaonicama nema interesa – mali i srednji proizvođači proteklih su dana pisali i premijeru Andreju Plenkoviću zahtijevajući pomoć. Proizvođačke cijene tovne svinje oko 15% su veće nego njezina prodajna cijena, što proizvodnju čini sve neisplativijom. Prošle je godine prosječna proizvođačka cijena tovne svinje iznosila, tvrde, 1,50 do 1,75 eura/kg, ovisno o ulaznim troškovima stočne hrane, cijene odojaka, liječenja, radne snage, energije…, a tržišna, burzovna cijena tovljenika istovremeno je iznosila 1,15 do 1,55 eura/kg.
– Po tovnoj svinji težine oko 130 kilograma svinjogojci tako gube 20 do 40 eura – kaže Mirko Kolić iz Budrovaca, jedan od 40-ak potpisnika pisma premijeru. Lani je on sam proizveo 22.000 svinja, a u ovoj je godini proizvodnju prepolovio. Svih šest radnika je zadržao, no još uvijek ne zna gdje će s 500 svinja "teškašica". Sastanci svinjogojaca s resornim ministrom Davidom Vlajčićem i državnim tajnicima, na kojima su upozoravali na poremećaje i druge probleme u proizvodnji, nisu urodili plodom, tvrdi Kolić. Osiguranih 10 milijuna eura od Ministarstva poljoprivrede za investicije u sektoru prihvatljivo je samo ako se svinjogojcima može osigurati sigurno tržište, smatra on, pa Hrvati ovih dana jedu španjolsku svinjetinu, kojoj domaći svinjogojci ne mogu konkurirati. – A ne samo da ispaštaju proizvođači, ni potrošač u prosjeku nije dobio jeftino meso, kakvo je uz trenutačne niske cijene nabave na EU tržištu mogao dobiti. Vrhnje, naravno, ubiru strani trgovački lanci – optužuje.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek u Prelogu je upozorio da se ne smije zaboraviti na jače povezivanje primarne proizvodnje, otkupljivača i prerađivača, ali i na snažnije razgovore s trgovcima. Ipak, optimističan je. – Prvi znaci unatrag desetak dana pokazuju da se cijene na burzama oporavljaju, samim time očekujemo da će se oporaviti i cijena na hrvatskom tržištu – zaključio je Tušek.
Zagreb: Bageri ruše popratni dio Vjesnikovog nebodera
Najbolje ga je što manje jesti. Ova ekipa koja ga uvozi gleda samo zaradu, a briga ih za potrošače. Liječiti će ih farmaceutski lobi u privatnim klinikama. Tako kapitalizam funkcionira, koji smo željno očekivali.