Cijeli svijet jedva čeka okončanje američko-izraelskog rata protiv Irana, ali ne i Grenlanđani, koji se boje da bi američki predsjednik Donald Trump u tom slučaju svu svoju pozornost mogao preusmjeriti prema sjeveru i njihovu otoku. Trump je Grenland proglasio "komadom leda" od iznimne važnosti za američku nacionalnu sigurnost, zahtijevajući njegovo preuzimanje zbog strateških i sigurnosnih razloga. Političari na Grenlandu posebno se pribojavaju konkretnog datuma, predstojećeg 14. lipnja, rođendana američkog predsjednika, strahujući da bi Grenland mogao postati dar za Trumpov 80. rođendan. Drugi datum na koji na Grenlandu gledaju s posebnom zebnjom je 4. srpnja, kada Amerikanci slave 250. obljetnicu svoje nezavisnosti, što je još jedan datum koji bi Trumpova administracija mogla iskoristiti za "preuzimanje" Grenlanda.
Premda Trump u posljednje vrijeme više ne prijeti vojnim zauzimanjem Grenlanda, to ne znači da je od odustao od njegova preuzimanja. Trumpova ofenziva na Grenland zapravo je već počela, samo što je zasad uglavnom diplomatska i odvija se iza zatvorenih vrata. Naime, već tjednima traju tajni i intenzivni pregovori između SAD-a, Danske i Grenlanda, na kojima Trumpovi diplomati vrše ogroman pritisak na drugu stranu kako bi SAD osigurao "vječnu klauzulu" koja bi omogućila američku trajnu prisutnost na Grenlandu, pa čak i ako Grenland postane neovisan, kao i pravo veta na sve veće ekonomske investicije na otoku, čime Washington želi spriječiti ulazak kineskog i ruskog kapitala na Grenland.
Kako ovih dana izvještava The New York Times, koji svoju istragu o američkim planovima za Grenland temelji na intervjuima s dužnosnicima u Washingtonu, Kopenhagenu i Grenlandu, Washington razgovara s Grenlanđanima i o tamošnjim prirodnim resursima, nafti, uranu i rijetkim metalima, koji su uglavnom duboko ispod grenlandskog leda. Američka strana napreduje i s planovima za vojno širenje, o čemu svjedoči slanje mornaričkog časnika u Narsarsuaq na jugu Grenlanda, gdje bi se u tamošnjoj zračnoj luci iz Drugog svjetskog rata uskoro mogle smjestiti američke trupe. Amerikanci planiraju širenje radarskog sustava te vojnih i logističkih baza na Grenlandu te njihovo povezivanje s onima na Aljasci, u Kanadi i na cijelom arktičkom području.
Grenlanđanima se američki planovi nikako ne sviđaju. Grenlandski političari smatraju ih ugrožavanjem svog suvereniteta te da bi im generacijama vezali ruke. Zastupnik u grenlandskom parlamentu Justus Hansen kazao je za New York Times da u slučaju da Amerikanci dobiju sve što žele nikad neće biti "prave neovisnosti" na Grenlandu, podvlačeći da bi Grenlanđani u tom slučaju svoju zastavu mogli podići na pola koplja. Neizvjesnost povećava činjenica da unatoč pregovorima u svakom trenutku može doći do preokreta i da se Trump može odlučiti za radikalan potez, kao što je to napravio i u slučaju Irana i Venezuele. Nepredvidljivost je Trumpova konstanta.
Paralelno s diplomatskom ofenzivom odvija se i "ofenziva šarma", koju predvodi Trumpov poseban izaslanik za Grenland i guverner Louisiane Jeff Landry. Stigavši nepozvan na Grenland, Landry na ulicama Nuuka Grenlanđanima obećava prijateljstvo i dijeli MAGA kape, a djeci slatkiše, ali je ondje dočekan iznimno hladno.
Otvori KEKS Pay
