Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Studenti bi najradije na Vis, Mljet i Lastovo

Trećina studenata koja je sklona preseljenju u nerazvijene krajeve vezana je za njih porijeklom.
28. siječnja 2019. u 23:20 1 komentara 1083 prikaza
Slike Hrvatske
Foto: Nina Đurđevic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Je li realno očekivati da se mladi ljudi u Hrvatskoj presele u demografski i gospodarski opustošene krajeve i dignu ih iz pepela baveći se ruralnim turizmom, ekološkom poljoprivredom?

Ponovno nagrađeni! Nemamo razloga biti skromni jer Hrvatska je zaista najljepša na svijetu, evo i zašto!

O preseljenju na izolirane otoke, u Dalmatinsku zagoru, unutrašnju Istru, Gorski kotar, Liku, Kordun i Žumberak razmišljalo je 17,7 posto studenata Sveučilišta u Zagrebu.

Onima koji bi se tamo preselili najpoželjniji za život su otoci poput Visa, Mljeta, Lastova, Dugog otoka, otoci šibenskog arhipelaga i unutrašnja Istra, pa Dalmatinska zagora, a najnepoželjniji Žumberak, Kordun i Lika.

Pokazalo je to istraživanje “Potencijali hrvatske krške periferije iz perspektive studenata Sveučilišta u Zagrebu” koje je mladi geograf Šimun Nejašmić proveo s profesorima Petrom Radeljak Kaufmann i Aleksandrom Lukićem s geografskog odsjeka zagrebačkog PMF-a za Hrvatski geografski glasnik.

Ruralni turizam

Anketirano je 490 studenata zagrebačkog Sveučilišta koji su ispitivani o mogućem preseljenju u krške krajeve, kako predviđaju njihov razvoj te jesu li spremniji na povratak studenti koji su za otoke, Zagoru, Liku, unutrašnju Istru... vezani rođenjem ili porijeklom? Jesu! Među studentima koji su razmišljali o povratku u te krajeve gotovo trećina je vezana za njih porijeklom ili rođenjem, a samo je 12,8 posto studenata koji ne potječu iz tih krajeva razmišljalo o preseljenju.

selidba Manja, ali uređenija VIDEO Analiziramo: Zašto Slovenci ostaju, a Hrvati odlaze iz zemlje

Valja napomenuti da je 72 posto ispitanika stalno prebivalište imalo na području Zagreba i Zagrebačke županije, a ostatak je iz drugih krajeva Hrvatske. Više od polovice studenata koji su razmišljali o preseljenju motivirano je ambijentom ruralnih naselja, mirnijim životom.

Među razlozima preseljenja prevladava emotivna vezanost za rodni kraj te želja za promjenom životnog okruženja, ističu autori istraživanja. Studenti smatraju da su ključne djelatnosti koje bi mogle razviti te krajeve prije svega ruralni turizam, ekološka poljoprivreda te intenzivna tržišna poljoprivreda.

Zapravo, studenti su suglasni s razmišljanjima gospodarstvenika, znanstvenika i drugih stručnjaka koji se bave revitalizacijom ruralnih područja. Ali, da bi došlo do razvoja tih krajeva, 60,1 posto studenata drži da je nužna intervencija ili „pristup odozgo” sa županijske i državne razine.

– Život u zabačenim krajevima smatra se nazadnim te dok država i lokalna samouprava ne moderniziraju zabačene krške krajeve, budućnost im nije svijetla – riječi su jednog studenta. Drugi student kaže: – Ako Vlada neće poduzeti bitne mjere i reforme (poticaji, urbanizacija, obrazovanje, zdravstvo) – predviđam daljnje raseljavanje stanovništva s tih područja”.

Njemačka zastava Njemački MUP upravo objavio U Njemačku iz Hrvatske u dvije godine iselilo više od 110.000 ljudi

– Većina studenata očekivano nije razmišljala o preseljenju u krške krajeve, dok studenti koji su porijeklom vezani za njih statistički znatno više razmišljaju o preseljenju.

Studenti pretežno negativno predviđaju budućnost krških krajeva, ali bitno je istaknuti da oni vide potencijale tih krajeva i smatraju da je bitno da se razvijaju. Zato traže veći angažman županijske i državne vlasti za razvoj krških krajeva – kaže Šimun Nejašmić.

Nepoželjni LIka i Žumberak

Očekivano je da su studentima koji su razmišljali o preseljenju najpoželjniji za život izolirani otoci, koje je odabralo 23,1 posto studenata, zatim unutrašnja Istra za koju se odlučilo 22,9 posto, a u Dalmatinsku zagoru preselilo bi se njih 12,7 posto.

Najmanje su im poželjni Kordun i Lika te Žumberak. I autori istraživanja zaključuju da su studenti dobrim dijelom birali otoke kao potencijalno mjesto za život jer su im privlačni kao mjesto provođenja ljetnoga odmora i uživanja pa zanemaruju negativnosti života na otocima zimi.

iseljavanje drukčiji podaci Tko su doseljenici u Hrvatsku koje spominje Njemačka? Ni stručnjaci ne znaju!

Ne čudi ih ni privlačnost unutrašnje Istre jer je gospodarski najrazvijenija, krajobrazno privlačna. No ima li nade da se mladi ljudi i počnu vraćati u nerazvijene dijelove zemlje?

Demograf Stjepan Šterc ističe da se još prije 20 godina išlo na Zakon o područjima o posebnoj državnoj skrbi, Zakon o otocima, a poslije i Zakon o brdsko-planinskim područjima.

– U sva ta tri zakona bilo je riječi o regionalnom razvoju, ali nijedan zakon nije doživio stvarnu provedbu. Neke su mjere provedene, ali nisu dovoljne da bi se mladi odlučili na povratak. Nužno je zaustaviti silnu centralizaciju prema Zagrebu, makroregionalnim centrima i obali i to je smisao koncepta regionalnog razvoja.

Može se očekivati da se samo 20 posto studenata vrati u te krajeve jer se u njima ništa ne događa. Kad bismo vratili zakone u provedbu, pa da u javnim službama na tim područjima plaća bude 50 posto veća nego u gradovima, da se ondje smanje porezi, da se neka od područja proglase besporeznim prostorom, da mladi imaju niz poticaja, riješeno stambeno pitane, mogli bismo očekivati da u većem broju počnu razmišljati o povratku u te krajeve – kaže Šterc.

Ističe primjer Austrije koja želi zadržati svoje alpske pašnjake, pa se ondašnje stanovništvo koristi različitim poticajima.

 

U gospodarski nerazvijene krajeve vratilo bi se samo dvadeset posto studenata

Jeste li razmišljali o preseljenju ili povratku u periferne krške krajeve?

Odgovori studenata Sveučilišta u Zagrebu - 82,3 % Ne  /  17,7 % Da

Krajevi krške periferije u kojima bi studenti najradije živjeli

Izolirani otoci - 23,1 % studenata

Unutrašnja Istra - 22,9 % studenata

Dal. zagora - 12,7 % studenata

Gorski kotar - 6,5 % studenata

Kordun i Lika - 4,4 % studenata

Žumberak - 2,9 % studenata

Nijedan kraj niti regija - 27,5 % studenata

Uzorak 480 studenata

Ključne djelatnosti za razvoj nerazvijenih područja Hrvatske po mišljenju studenata     

Ruralni turizam - 48,2 %

Ekološka poljoprivreda - 43,1 %

Intenzivna (tržišna) poljoprivreda - 24,5 %

Kobe Bryant
POGINUO SLAVNI KOŠARKAŠ
Ovo je jezivo: Pogledajte što je Kobeu Bryantu predviđeno još 2012. godine
PoKRENI
PONOSNO VOLONTIRAMO
Korporativnim volontiranjem do boljih promjena u društvu
  • ivanasertic4:

    To je točno svi bi se iselili iz zga da tamo ima posla i bilo bi super. Mi u zgu bi malo.odahnuli, a drugi bi moglo uživati u prirodi svog zavicaja i raditi svoj posao